Ekskluzivna analiza. Bivši vojni pilot otkriva za Telegram: 'Dron je došao s ovog aerodroma u Ukrajini, nisu ciljali da padne u Zagreb'
Vojni analitičar donosi dosad nepoznate informacije o dronu koji se sinoć srušio u Zagrebu
Prema dostupnim informacijama, bespilotna letjelica Tu-141 koja je jučer u 23 sata pala na zagrebačko naselje Jarun najvjerojatnije je doletjela iz okoline grada Vinica, u središnjoj Ukrajini, gdje se nalazi i vojni aerodrom istog naziva. Na takav podatak navode dostupni podaci. Udarna točka drona, vrijeme zadržavanja u zračnom prostoru Hrvatske, Mađarske i Rumunjske, brzina krstarenja i maksimalni dolet navode na taj zaključak.
Prije samo dva dana aerodrom je bio na udaru ruskih krstarećih raketa 3M-54 Kalibr. To upućuje na činjenicu da se tamo možda odvijaju neke vojne aktivnosti. Aerodrom ima uzletno-sletnu stazu dužine 2500 metara,. Nije opremljen armirano betonskim skloništima za avione, već platformom za parkiranje helikoptera i transportnih aviona. Međutim, bespilotna letjelica tipa Tu-141 za polijetanje ne koristi pistu nego se pomoću raketnih motora lansira s vozila na kojem se nalazi šinski nosač.
Zbog nepouzdane navigacije uvijek su ih pratili lovci
Ovaj dron predstavlja raritet iz doba hladnog rata. Napravljeno je svega 142 komada. Pored SSSR-a bio je u upotrebi i kod ostalih zrakoplovstava zemalja istočnog bloka. Sovjeti su ga prestali koristiti 1989. godine. Vjerojatno tražeći načina da angažiraju sve što im je na raspolaganju od vojne tehnike, nakon ruske invazije na Krimu 2014. godine, Ukrajina je ponovno počela koristiti Tu-141. Taj dron za navođenje koristi inercijalni navigacijski sustav.
U tom periodu sovjeti su proizvodili relativno nepouzdane sustave za inercijalnu navigaciju. Rumunjska je imala ukupno dva drona Tu-141. Budući da je navigacija bila krajnje nepouzdana, tijekom provođenja vježbi u pratnji je uvijek bio jedan od lovaca. Obično je to bio MiG-21. Njegov zadatak je bio da u slučaju skretanja drona sa zadane rute prema naseljenom mjestu izvrši njegovo obaranje.
Jesu li Rusi? Samo ako su lansirali iz Ukrajine
Ne postoje informacije jesu li Ukrajinci modernizirali letjelicu s GPS sustavom. Za to imaju tehnička znanja i mogućnosti. Međutim, uvijek kad se radi integracija sustava različitih generacija i kad treba prevesti digitalni signal u analognu izvršnu komandu, moguće su greške. Također, moguća je greška pri unošenju koordinata rute. U suvremenim zrakoplovnim sustavima takvi podaci unose se s višestrukom provjerom.
Je li slanje drona na Hrvatsku smišljena ruska provokacija? Moguće, ali jedino pod uvjetom da su lansirnim vozilom došli na teritorij zapadne Ukrajine.
Iako je letjelica potencijalno opasna zbog težine od nekoliko tona, nema nikakvih naznaka da je namjerno poslana na Jarun. Naime, letjelica je pala kad je ostala bez goriva. Na to ukazuje izostanak plamena. Gotovo je nemoguće isplanirati rutu od 1000 kilometara tako da ostane bez goriva baš iznad Zagreba. Atmosfera nije statična. Ona je uvijek u pokretu. Dakle, pored potrošnje goriva, dron bi morao uračunavati i utjecaj vjetra na putanju leta.
Dron je projektiran za prikupljanje podataka
Sam dron je projektiran za prikupljanje podataka iznad neprijateljskog teritorija, na udaljenosti do 500 kilometara. Do tih udaljenosti moguće je voditi navigaciju, održavajući isti pravac leta, odnosno letjeti po loksodromi.
Međutim, već preko 600 kilometara udaljenosti moraju se u obzir uzimati kutevi pod kojima se presijecaju meridijani. Zbog toga se na velike udaljenosti leti loksodromski (držanje istog kursa) po ortodromi (najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli).
Definitivno, bespilotna letjelica Tu-141 ni u kom slučaju nema suvremeni Flight Management System koji bi joj omogućio da na takvoj udaljenost padne baš na Zagreb, kad istroši gorivo.
Ruski avion završio u belgijskoj kući, ubio dečka
Sličan slučaj dogodio se 4. srpnja 1989. godine. Pukovnik Crvene armije Nikolaj Skuridin tog je dana sa svojim MiG-23 poletio s vojnog aerodroma Bagicz u blizini Kołobrzega u Poljskoj. Na visini od oko 15 metara došlo je do otkaza forsaža, dodatnog sagorijevanja koje povećava snagu motora i koristi se pri polijetanju. Pošto je motor izgubio snagu, pilot se katapultirao. Međutim, kako je ostao uključen autopilot avion je nastavio letjeti.
Letjelica bez pilota napustila je poljski zračni prostor, prešla u Istočnu Njemačku, a zatim u Zapadnu Njemačku, gdje su je presreli par F-15 i 32, taktičke borbene eskadrile američkih zračnih snaga u Europi, stacionirane u zračnoj bazi Soesterberg u Nizozemskoj. Piloti su javili da je avion bez pilota. Pošto je letio iznad gusto naseljenog područja, odlučeno je da ga se obori kad bude iznad Sjevernog mora. Međutim, avion je ostao bez goriva, skrenuo prema jugu i zabio se u kuću u blizini Kortrijka u Belgiji, neposredno uz morsku obalu. U kući je poginuo osamnaestogodišnji mladić.
Pogreške i slučajnosti su naprosto moguće
Kad su snage NATO-a djelovale u okolici Banja Luke, jedna proturadarska raketa AGM-88 HARM pala je kod Nove Gradiške. Za vrijeme NATO udara na Saveznu Republiku Jugoslaviju istoimena američka raketa udarila je u blizini Sofije u Bugarskoj. Dakle pogreške i slučajnosti su moguće.
Vinica, aerodrom i istoimeni grad, smješteni su na obalama Južnog Buga. To je administrativno središte Viničke oblasti i najveći grad u povijesnoj regiji Podolja. Korijeni grada sežu u srednji vijek i stoljećima je bio pod poljskom kontrolom sve dok ga Rusko Carstvo nije pripojilo 1793. Tijekom 1930-ih i ranih 1940-ih grad je bio mjesto pokolja, prvo tijekom Staljinovih čistki, a zatim tijekom Holokausta u Ukrajini i nacističke okupacije.
Kao i ostali građani Ukrajine, vjerojatno i stanovnici Vinice proživljavaju teške trenutke zbog brutalne agresije svojih susjeda. Ako je ukleti dron Tu-141 greškom i doletio iz Ukrajine, građani Hrvatske bi sigurno imali razumijevanja. Istine radi, a i zbog sprječavanja širenja raznih teorije urote, Zagrepčani bi trebali znati što se zbilja dogodilo.