Erdoganu za sad onaj njegov plan da si poveća ovlasti ide dosta dobro; izvukli smo najvažnije stvari o tome
Drugo, zadnje čitanje o odobravanju novog Ustava bit će u srijedu
Turski parlament u nedjelju je u prvom čitanju odobrio novi Ustav koji će omogućiti jačanje ovlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Erdogan na ovakvim promjenama inzistira već dulje vrijeme, a počeo ih je najavljivati još u studenom 2015. kada je njegova stranka pobijedila na parlamentarnim izborima u Turskoj.
Parlamentarni zastupnici su potrebnom tropetinskom većinom dali suglasnost za novi Ustav. Ukoliko parlament to odobri i u drugom čitanju, slijedi referendum o ustavnim promjenama. Uspjeh tog referenduma predstavljao bi najradikalniji potres turskom političkom sustavu od osnutka sekularne države, smatraju analitičari. Evo o čemu se zapravo radi i što bi novi ustav mogao značiti za Tursku, ali i samog Erdogana.
1. Kakve promjene donosi novi ustav?
Revidirani ustav instituciji predsjednika daje nove ovlasti i briše ured premijera, po prvi put u povijesti. Predložene promjene ustava Erdoganu bi omogućile da upravlja svojom vladom iz Ankare, postavlja i razrješuje dužnosnike svojom voljom, a u nekim slučajevima i vlada dekretom, piše BBC.
Osim toga, predsjednik bi u takvom sustavu mogao imenovati i pola sudaca na višim instancama, a parlamentu bi se oduzelo pravo na reviziju ministara. Mogao bi služiti u maksimalno dva petogodišnja mandata, ali bi mu parlament za vrijeme drugog mandata glasanjem mogao omogućiti i treći. Za pokretanje opoziva bi bila potrebna obična većina u parlamentu.
2. Kada će se odlučivati o novom ustavu?
Prvi korak je napravljen, parlament je u prvom čitanju odobrio novi ustav. U srijedu će parlament početi raspravu o tekstu u drugom, zadnjem čitanju. Ako za njih ruke digne 330 od 550 parlamentaraca, o ustavnim promjenama odlučivat će se na referendumu ovoga proljeća, najvjerojatnije u travnju.
3. Kakve su šanse da do referenduma dođe?
Situacija u turskom parlamentu je sljedeća: Vladajuća, Erdoganova stranka Pravde i razvoja (AKP) u 550-članom parlamentu ima 316 zastupnika, a njezin saveznik, nacionalistički MHP, ima 39 zastupnika. Za konačno prihvaćanje ustavne reforme potrebno je ostvariti tropetinsku većinu, odnosno više od 330 glasova, što se obzirom na omjer snaga ne čini nikakvim problemom.
4. Što bi promjene značile za Erdogana?
Većina ovih promjena na snagu bi stupile od predsjedničkih izbora 2019. kada Erdoganu ističe trenutni mandat, što bi mu teoretski omogućilo da na vlasti ostane do 2029. godine. Turski predsjednik uvjerava građane da će promijeniti sustav tako da bude nalik onome u Francuskoj i Sjedinjenim Državama. “Ustavne promjene će povećati našu zemlju. Ako Bog da, nitko neće stajati na putu turskog rasta i izgradnje”, izjavio je Erdogan u subotu.
5. Što kažu Erdoganovi oponenti?
Protivnici su optužili Erdogana kako na ovaj način vodi državu u autoritarnu vladavinu. Promjenama ustav se odlučno protive članovi Republikanske narodne stranke Turske (CHP) i prokurdske stranke HDP-a koji optužuju Erdogana da se koristi izvanrednim stanjem koje je na snazi kako bi uveo predsjednički sustav.
Smatraju da nakon pokušaja puča od 15. srpnja prošle godine pošto poto želi povećati svoju vlast. “Ovo je promjena režima. Oni ne bi trebali pokušati prevariti ljude,” izjavio je predsjednik Republikanske narodne stranke Turske (CHP) Kemal Kilicdaroglu za CNN Turk. “Ova struktura će izložiti Tursku mnogo dubljim problemima”, dodao je.