EU bi mogla zabraniti tehnologiju za prepoznavanje lica, Hrvatska je navodno nabavlja. Evo što dosad znamo

I RH kupuje sustav za prepoznavanje?

Posebnu pozornost privukao je sustav za prepoznavanje lica jer je Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske, navodno, odlučilo za 2,8 milijuna kuna kupiti takve uređaje. Ta vijest međutim nije izazvala pretjerano zanimanje domaće javnosti, kao uostalom ni informacije da se na našem tržištu već prodaju ili čak proizvode sustavi za prepoznavanje osoba.

Razlog tome je činjenica da se takvi uređaji već koriste u brojnim državama, a osim toga građani su se priviknuli na kamere koje prate svaki njihov korak, pa taj novi iskorak većina doživljava kao logičnu posljedicu tehnološkog razvoja. Uz to takve kamere već se mogu kupiti u trgovinama i one su tek nešto skuplje od obične video kamere. Doduše te kamere bez baze podataka ne znače puno. Uostalom i iPhone 11 ima uređaj koji ga aktivira na osnovu prepoznavanja lica vlasnika.

Identifikacija uz ključne točke i oblik lica

U Inspur grupi su objasnili da njihove kamere i softver za prepoznavanje lica mogu identificirati ili provjeriti svaku osobu s digitalne slike ili s videa. Sustav je konstruiran tako da prepoznaje lice uspoređujući njegove značajke s fotografijama koje se nalaze u bazi podataka. Ta aplikacija utemeljena je na biometrijskoj umjetnoj inteligenciji koja može identificirati osobu analizom obrazaca temeljenih na ključnim točkama, teksturi i obliku lica.

Budući da su sve policijske arhive digitalizirane, prepoznavanje više nije nikakav problem. Iako je točnost sustava prepoznavanja lica kao biometrijske tehnologije manja od prepoznavanja šarenice ili otisaka prstiju, ipak je u sve većoj primjeni.

Kako sustav funkcionira

U Inspur grupi smo se uvjerili kako funkcionira taj sustav. Kamere su bile postavljene na ulazu u jednu veliku tvrtku na kojem uvijek ima najmanje desetak ljudi. Kad bi netko ušao kamera ga je odmah registrirala, a njegov lik našao se na ekranu unutar iscrtanog pravokutnika te je smjesta bio identificiran. Uz ime i prezime stajalo je i koju funkciju obavlja u tvrtki.

Sustav je nepoznatim posjetiteljima procjenjivao godine, nose li očale ili brkove, kakvu kosu imaju, smiju li se ili su ozbiljni. Ako bi nekoga prepoznao kao potencijalno sumnjivog uz njegov lik odmah je zatreperilo crveno svjetlo upozorenja.

Uređaji pronalaze i kriminalce

Tvrtke takve uređaje koriste da bi utvrdile kad zaposlenici dolaze i odlaze s posla i gdje se kreću unutar kompanije. U trgovinama, benzinskim stanicama ili bankama mogu identificirati sve one koji su evidentirani kao kradljivci ili pljačkaši. Te su kamere posebno važne na prometnicama, sportskim događanjima ili velikim skupovima jer vrlo brzo mogu identificirati prekršitelje u prometu ili izazivače nereda.

Kad su kamere dobro raspoređene po gradu, ako je njima pokrivena većina najprometnijih ulica, trgova, ulaza i izlaza iz grada, tada nije previše teško utvrditi kretanje neke osobe, gdje se zadržavala, je li promijenila odjeću, stavila kapu ili masku na lice, je li ušla u neku kuću ili javnu zgradu, je li koristila automobil ili taksi…

Instalacija prve kamere zgrozila svijet

Policija u Londonu priopćila je kako je zahvaljujući kamerama riješila čak 95 posto ubojstava, a analize su potvrdile da je zbog toga bitno smanjen broj terorističkih napada. S obzirom da su ti sustavi novijeg datuma sada se započelo s nadograđivanjem postojećih kamera tako da će i one uskoro moći prepoznavati lica.

Kad su u Kini postavljene prve takve kamere svijet se zgražao tvrdeći da se time krše osnovna ljudska prava i pravo na privatnost te da ih režim koristi kako bi pratio i kontrolirao političke protivnike. Međutim danas FBI-jeva baza podataka za prepoznavanje lica sadrži više od 641 milijuna digitalnih slika i identiteta Amerikanaca koje se u svakom trenutku mogu pretražiti i prepoznati.

Što će moći kamere u Hrvatskoj?

Ruska kompanija Fine face proizvodi sustav koji može u milisekundama identificirati lice iz baze podataka koja sadrži 250 milijuna fotografija građana. Kamere kakve će imati hrvatska policija moći će u nekoliko sekundi identificirati lica oko 3000 ljudi.

U Londonu je postavljeno oko 500.000 kamera i one se nalaze na trgovima, raskršćima, ulicama, trgovinama, javnim i privatnim zgradama, školama, fakultetima, igralištima, kućama, praktički na svakom mjestu. Samo u londonskoj podzemnoj željeznici instalirano je 15.516 kamera, na trgovima poput Piccadilly circusa 175 kamera, a na Oxford circusu čak 309 kamera. Inače Englezi su počeli masovno koristi kamere nakon brojnih terorističkih napada.

U Zagrebu 468 kamera povezanih s policijom

U New Yorku je samo policija postavila na sva važnija mjesta 9000 kamera, od 18.000 koliko ih ukupno ima, koje su povezane s bazom podataka i koje kontrolira 2626 policajaca. U Francuskoj u Nici, koja ima 344.000 stanovnika, instalirano je 2145 policijskih kamera dok je broj privatnih kamera nemoguće utvrditi. U Pekingu koji ima oko 18 milijuna žitelja policija ima 46.000 kamera. U kineskom gradu Changsha, koji ima oko 10 milijuna stanovnika, postoji 27.000 kamera.

U Zagrebu je na 156 lokacija postavljeno 468 kamera, a uskoro će ima se pridružiti i kamere za prepoznavanje lica. U taj broj, dakako, nisu uračunate privatne kamere koje su postavljene pred ulazima u kuće i javne zgrade, trgovine, banke, poštanske ispostave…

Kineski grad prvi po kontroli kamerama

Na ljestvici gradova u svijetu po broju kamera na 1000 ljudi London je tek na šestom mjestu, a Atlanta u SAD-u na 10. mjestu. Kina među 10 najkontroliranijih gradova na svijetu ima čak 8. Grad Chongqing koji ima 33 milijuna stanovnika na prvom je mjesto s gotovo 2,6 milijuna kamera.

Shenzhen s 15 milijuna žitelja na drugom je mjestu sa 159 kamera na 1000 ljudi. Singapur je na 11 mjestu s 15 kamera na 1000 ljudi, glavni grad Indije New Delhi je na 20. mjestu s 9 kamera na 1000 stanovnika.

Svijet s 45 milijardi kamera

Procjenjuje se da u Kini raspoređeno oko 200 milijuna CCTV kamera, a predviđa se da će taj broj već ove godine narasti za 213 posto, odnosno na 626 milijuna. Grad Shenzhen planira instalirati 16.680.000 kamera, što je povećanje od 1145 posto u odnosu na današnji broj od 1.929.600 kamera.

Stručnjaci predviđaju da će u svijetu u sljedećih nekoliko godina biti 45 milijardi kamera te da će se za njihovu kupovinu, instaliranje i uporabu potrošiti 63 milijarde dolara.

Sustav sa slabostima i ograničenjima

Prema dostupnim podacima, takvi sustavi ipak imaju slabosti i ograničenja. Primjerice, u okrugu Pinellas na Florida policajci koriste sustav u prosjeku 4600 puta mjesečno, a od toga je samo nešto više od 10 posto uspješno. Iako policija tvrdi da su kamere za prepoznavanje učinile gradove sigurnijima, nekoliko njih, primjerice, San Francisco zabranili su njihovu upotrebu, svima pa i policiji.

Unatoč tome, kad se pridodaju dronovi, helikopteri, sateliti kojima raspolažu policije jasno je da građani već dugo žive u svijetu Big Brothera u kojem se prati svaki njihov korak.

EU bi mogla zabraniti ovu tehnologiju

I kad se činilo da ništa više ne može zaustaviti razvoj te, kako ju nazivaju, “nametljive tehnologije”, iz Bruxellesa je stigla vijest koja je zaprepastila tehnološku industriju, posebice one koje proizvode sustave za prepoznavanje lica. Iz Europske komisije procurio je, naime, takozvani bijeli papir koji je objavljen na portalu Euractiv, u kojem stoji da bi Europska unija mogla privremeno zabraniti uporabu tehnologije prepoznavanja lica na javnim mjestima poput željezničkih postaja, sportskih stadiona i trgovačkih centara.

Razlog: puzajući nadzor nad kompletnim životom europskih građana. Tijekom veljače biti će objavljena konačna verzija prijedloga u sklopu šireg pregleda regulacije umjetne inteligencije. U nacrtu se navodi da bi “upotreba tehnologije prepoznavanja lica od strane privatnih ili javnih aktera u javnim prostorima bila zabranjena na određeno razdoblje, od tri do pet godina, kako bi se procijenio utjecaj ove tehnologije i mogući rizici koje to donosi.”

Industrija od milijardu eura

Glasnogovornik Europske komisije objasnio je da EU želi u potpunosti iskoristiti prednosti umjetne inteligencije, ali je upozorio da tehnologija mora služiti svrsi i građanima. “Povjerenje i sigurnost građana EU bit će stoga u središtu strategije EU”, zaključio je glasnogovornik.

Softver za prepoznavanje lica jedna je od najbrže rastućih tehnologija i postaje sastavni dio europskih privatnih i javnih mreža za nadzor. Tako, primjerice, njemačka vlada planira uvesti tehnologiju prepoznavanja lica na 134 željezničke stanice i 14 zračnih luka i u tu operaciju uložiti golem novac. Zbog svega toga teško je povjerovati da bi ta inicijativa Bruxellesa mogla proći budući da se oko te industrije okreću milijarde eura.