EU zastupnica vratila se iz Ukrajine i za Telegram opisuje humanitarnu katastrofu koja nam se odvija pred očima
Katalin Cseh bila je u pograničnom području, na zapadu Ukrajine, gdje Ukrajinci pokušavaju naći utočište pred ratom
Nakon početka napada ruskih trupa na Ukrajinu, Katalin Cseh krenula je na put. Zastupnica Europskog parlamenta iz Mađarske htjela je iz prve ruke vidjeti i čuti što se događa u zemlji koja se – sad već deset dana – žestoko i srčano brani od invazije.
“Htjela sam steći neke dojmove i povezati se s ljudima iz lokalnih zajednica i ljudima koji donose odluke, nastojeći vidjeti kako bismo mi iz Europske unije mogli pomoći više”, objašnjava nam eurozastupnica u telefonskom razgovoru razloge zbog kojih je prošli vikend posjetila zapadni dio Ukrajine u kojem zasad nema ratnih djelovanja.
Kolone po 40 kilometara
Bila je u pograničnim mjestima s mađarske i ukrajinske strane, Užgorodu koji je upravno sjedište Zakarpatske oblasti te Lavovu, gradu udaljenom 70-ak kilometara od poljske granice, u kojem od početka napada mnogi Ukrajinci pokušavaju naći sigurno utočište ili, pak, prijevoz prema Europskoj uniji.
Već su tih prvih dana ruske invazije bili vidljivi razmjeri humanitarne tragedije: “Puno ljudi, posebno žena, djece i starijih, ide prema zapadu zemlje. Vidjeli smo kolonu dugačku 30-40 kilometara s ljudima koji su morali pred bombama pobjeći iz svojih domova, tražeći sigurnost”, kaže Katalin Cseh.
Milijuni raseljenih
U prvih tjedan dana rata, iz Ukrajine je izbjeglo milijun ljudi, objavio je UNHCR. Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi kaže da je u 40 godina rada rijetko kada vidio takav egzodus u tako kratkom vremenu. “Iz sata u sat, iz minute u minutu, sve više ljudi bježi od zastrašujuće realnosti nasilja”, poručio je Grandi, dodavši da su još nebrojeni ljudi raseljeni unutar zemlje.
Razmjeri i opseg krize još nisu ni približno jasni, ali UN očekuje da će deset milijuna ljudi biti prisiljeno napustiti svoje domove, od čega bi oko četiri milijuna, procjenjuju u UN-u, moglo utočište potražiti u susjednim državama. Najviše ljudi dosad je stiglo u Poljsku i Mađarsku; prema podacima UNHCR-a do četvrtka, u Poljskoj je bilo oko 650 tisuća izbjeglih, u Mađarskoj oko 140 tisuća.
Korak do katastrofe
“Milijuni ljudi su raseljeni… Kolone dugačke 30, 40 kilometara idu preko planina, ljudi satima čekaju na granicama, vrlo često i s malom djecom”, opisuje eurozastupnica Cseh, ističući da je “vrlo zabrinuta zbog moguće humanitarne katastrofe” koja se upravo počinje događati. “Situacija je vrlo, vrlo teška”, dodaje, “zalihe su sve manje, gorivo nije svugdje dostupno, cijene hrane rastu…”.
Tijekom posjeta pograničnom mjestu s mađarske strane granice, Katalin Cseh opisala je na Facebooku kako lokalno stanovništvo pokušava pomoći onima koji su pobjegli s jednom torbom u ruci, nudeći im topli obrok, no napomenula je da postoji velika potreba za dekama i prevoditeljima.
Najveći val izbjeglica
Europska unija je ovoga tjedna prvi puta u povijesti aktivirala direktivu o privremenoj zaštiti, koja postoji od 2001., ali dosad nikada nije korištena, čak niti 2015./2016., usred velike izbjegličke krize. Ta direktiva omogućava zaobilaženje uobičajenih birokratskih procedura, a s ciljem da se što brže i efikasnije pruži zaštita ukrajinskim izbjeglicama.
No, u EU posljednjih godina nije bilo konsenzusa oko migracijske politike, a kamoli sveopće solidarnosti; dapače, ta su pitanja uzrokovala duboke podjele i nesuglasja među zemljama članicama, pa je reforma propisa koji se tiču migracija i azila godinama zapinjala u Vijeću.
Ali ovo je izvanredna situacija: „Suočit ćemo se s valom izbjeglica koji nije viđen na području Europe od Drugog svjetskog rata”, ocijenio je neki dan hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Jedno su lijepa obećanja…
Katalin Cseh napominje da se zadnjih dana čuju mnoga lijepa obećanja vezana uz prihvat izbjeglica, no europske institucije, pogotovo Europski parlament, moraju jamčiti “da će ti ljudi doista moći u Europi pronaći utočište i ostvariti svoja prava”. Ljudima treba pružiti ne samo hitnu pomoć, pomoć koja im je potrebna sada, nego i drugoročno, ističe eurozastupnica.
Solidarnost koja je dosad iskazana je “zapanjujuća”, kaže – sa svih strana stiže pomoć, donacije, volonteri – “ali to mora biti održivo”. Europska unija, smatra, mora poduzeti reformu svoje migracijske politike i preuzeti dugoročne obevze kako bi konačno izgradila otpornost i reformirala se.
‘Zašto se dosad čekalo?’
“U posljednjih tjedan dana EU je poduzela niz vrlo hrabrih i dojmljivih koraka. Ali pitanje je što je učinjeno u posljednjih deset godina. Jako je dobro da je zaustavljen Sjeverni tok 2. Ali zašto su ga krenuli graditi?”, ističe eurozastupnica, dodajući da “ima još toliko puno pitanja na koja treba odgovoriti”.
Sjeverni tok 2 je plinovod između Rusije i Njemačke koji je, za početak rada, samo čekao odobrenje njemačkog regulatora. Projekt je od starta bio predmet kritika i polemika. Dva dana prije ruske invazije, Berlin ga je odlučio stopirati.
Zadivljena Ukrajincima
Tijekom boravka u ukrajinskim gradovima na zapadu zemlje, eurozastupnica je, kaže, ostala “zadivljena otpornošću i odlučnošću ukrajinskog naroda”. Priča nam kako je upoznala momka iz Lavova, računalnog programera bez vojnog iskustva, koji ju je – kad ga je pitala planira li napustiti zemlju – u čudu pogledao i uzvratio “zašto bih to učinio”.
Na putu je vidjela i Ukrajince koji se, nakon desetljeća života u EU, vraćaju u Ukrajinu kako bi pomogli. U Lavovu je, pak, jedna craft pivovara svoju proizvodnju prebacila na izradu molotovljevih koktela, opisuje zastupnica na koje se sve načine život u ukrajinskim gradovima preko noći transformirao iz europskog lifestylea u život u ratnoj zoni.
U napore za obranu zemlje, dodaje, “uključilo se stotine ljudi, koji su do prije rata imali uredske poslove i nikada dosad nisu držali pušku”.
Kritična prema Orbanu
Zbog rata u Ukrajini, EU je Rusiji uvela sankcije bez presedana. Mada je mađarski premijer Viktor Orban godinama gradio bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, mađarska vlada podržala je sve sankcije, Orban je istaknuo da neće koristiti veto, a Mađarska se ponudila i za domaćina mirovnih pregovora.
No, oporba ga oštro kritizira zbog dosadašnjeg odnosa prema Putinu. Katalin Cseh, koja je članica oporbene liberalne stranke Momentum, zamjera Orbanu i to što nije u potpunosti na liniji EU politike prema Rusiji.
Orbanova Vlada odlučila je da neće dozvoliti transfer oružja za Ukrajinu preko teritorija Mađarske. “Sve druge zemlje odlučile su udružiti se i dozvoliti transfer oružja i opreme. Zašto je Mađarska ponovno jedina koja nije u stanju biti potpuno solidarna?”, kritična je oporbena političarka.
Što će izabrati Mađari?
Izbori u Mađarskoj su početkom travnja, a na njih mađarska oporba ide ujedinjena, nadajući se da će nakon 12 godina uspjeti poraziti Orbana i njegov Fidesz. Kako će rat u Ukrajini utjecati na ishod, teško je prognozirati: hoće li se birači, kako je to nerijetko u krizama, mobilizirati oko vladajuće stranke ili baš naprotiv, kazniti dosadašnju politiku premijera Orbana i njegove stranke?
Jasno je kakva su očekivanja naše sugovornice. Razlika između politike Orbanove vlade i onoga što nudi oporba – “vladu koja je stoposto proeuropska, koja je lojalni saveznik u NATO-a“ – vrlo je jasna, tvrdi Katalin Cseh poručujući da se nada da će Mađarska u travnju “izabrati europski put”.