EU želi povećati proizvodnju granata, dijeli pola milijarde eura. Hrvatska neće dobiti baš ništa

Komisija je dovršila procjenu pristiglih ponuda i odabrala 31 projekt, a nijedan nije hrvatski

An employee walks at the workshop of the "Forges de Tarbes" which produces 155mm shells, the munition for French Caesar artillery guns in use by the Ukrainian armed forces, in Tarbes, southwestern France, on April 4, 2023. Nearly two years after financial hardships which saw The Forges de Tarbes restructure mutliple times and go into receivership, the factory has seen its activity revitalized by the conflict in Ukraine, as demand for 155mm shells outstrips available supply. (Photo by Lionel BONAVENTURE / AFP)
FOTO: AFP

Europska komisija je objavila da je dodijelila 500 milijuna eura predviđenih Aktom o proizvodnji streljiva (ASAP) europskim kompanijama kako bi do kraja 2025. godine povećale svoje proizvodne kapacitete na dva milijuna granata godišnje. Komisija je dovršila procjenu pristiglih ponuda i odabrala 31 projekt za pomoć europskoj obrambenoj industriji u povećanju proizvodnje i spremnosti streljiva.

Odabrani projekti obuhvaćaju pet područja: eksplozivi, barut, topničke granate, projektili te certifikacija ispitivanja i obnove. ASAP je usmjeren na barut i eksplozive, koji su uska grla u proizvodnji topničkih granata, te će za to ići oko tri četvrtine sredstava.

Programom će se podupirati projekti kojima se godišnji proizvodni kapacitet povećava za više od 10.000 tona baruta i više od 4300 tona eksploziva. Komisija je također pokrenula i program rada za instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) i četvrti godišnji program rada Europskog fonda za obranu (EDF).

Hrvatska nije dobila ništa

Proračun tih programa zajedno iznosi gotovo dvije milijarde eura. Današnji koraci prema jačanju europske obrambene tehnološke i industrijske baze poduzeti su nakon donošenja prve industrijske strategije za europsku obranu (EDIS) i povezanog prijedloga za europski program obrambene industrije (EDIP).

Europska komisija je od tih 500 milijuna eura Hrvatskoj dodijelila – nula. Najviše novca dobili su projekti IPCP i POURPRE – svaki po 47 milijuna eura. Na ICPC-u će raditi njemačka i rumunjska, a na POURPRE-u francuska i švedska tvrtka.