Europsko razbacivanje najavama slanja oružja Ukrajini je pusta tlapnja: to silno naoružanje nema tko proizvesti

Ogroman problem za Ukrajinu je manjak topničkih granata. Na vrhuncu ljetne protuofenzive, Ukrajina ih je koristila oko 7000 dnevno, znatno više nego Rusi.

Ustupanje nepovratne prednosti Rusiji

Situacija je sada drugačija. Ukrajinskim snagama nestaje resursa i ispaljuju oko 2000 granata dnevno, dok ih Rusi iskoriste pet puta više. Jack Watling, stručnjak iz think-tanka RUSI (akronim za Royal United Services Institute, nema veze s Rusijom op.a.) u Londonu rekao je da se zapad sada suočava s naoko jednostavnim izborom.

Kako kaže Watling, Zapad može dati Ukrajini ono što joj je potrebno. Ako to ne učini, ustupit će nepovratnu prednost Rusiji.

Što ako se vrati Trump?

No, i Sjedinjene Američke Države i Europska unija trenutno imaju velikih političkih problema s isporukom pomoći i Ukrajinu. Američki Kongres zaustavio je slanje vojne pomoći vrijedne 61 milijardu dolara zbog neslaganja oko imigracije.

U Bruxellesu je financijska potpora od 50 milijardi eura onemogućena vetom mađarskog premijera Viktora Orbana. Međutim, europski čelnici su optimistični i vjeruju kako će pomoć na kraju biti odobrena tijekom summita u veljači.

Unatoč tomu, Ukrajina je zabrinuta zbog Donalda Trumpa i nadolazećih predsjedničkih izbora u SAD-u. Vjeruju kako će Trump također ograničavati pomoć Pentagona, što bi moglo ostaviti Ukrajinu potpuno ovisnom o Europi.

NATO raketama za Patriote pomaže Europi

Europa je, kad je Ukrajina u pitanju, bila relativno darežljiva, mada ni približno onoliko kao SAD. Zemlje članice zajedno su poslale više od 44 milijarde eura. Samo je Njemačka dala 17 milijardi eura, a od velike pomoći bile su i nordijske zemlje. Francuska je, s druge strane, doprinijela s tek pola milijarde eura.

Prošloga ožujka EU je obećala da će Ukrajini poslati milijun topničkih granata u periodu od godine dana. Do prošloga mjeseca isporučila ih je samo 480 tisuća, ali europske vlasti i dalje tvrde da će ispuniti obećanje.

Iz NATO-a su rekli kako će pomoći članicama EU-a u nabavi 1000 raketa za Patriote vrijednih oko 5 milijardi dolara. NATO-u nije dopušteno izravno slati takvu pomoć Ukrajini, ali će NATO na ovaj način rasteretiti članice od troškova.

Fond za jačanje europske obrambene industrije

Europska unija također je u listopadu pokrenula Program za potporu proizvodnji streljiva (ASAP) kojim će dodijeliti 500 milijuna eura za povećanje proizvodnje granata. Međutim, trebat će vremena da se vide rezultati ovih poteza.

Europski povjerenik Thierry Breton predložio je osnivanje fonda od 100 milijardi eura kako bi se ojačala europska obrambena industrija. Breton kaže kako to ne bi pomoglo samo Ukrajini, već bi i služilo kao zaštita od eventualnog povlačenje SAD-a iz NATO-a ako Trump ponovno postane predsjednik.

Unatoč veličini najavljenih ulaganja, ona neće biti dovoljna s obzirom na hitnost situacije. Rusija je ove godine povećala vojnu potrošnju za 68 posto, što znači da na oružje i vojsku troši 6,5 posto svog BDP-a.

Europska i američka industrija presporo rastu

Prema estonskom ministarstvu obrane, Rusi će ove godine proizvesti 4,5 milijuna komada topničkog streljiva. Justin Bronk iz RUSI-ja navodi kako ruska industrija vojsci isporučuje 100 projektila dugog dometa mjesečno, što je više nego dvostruko od kapaciteta na početku invazije.

Europska i američka proizvodnja također su u porastu, ali nedovoljno brzo. Američka proizvodnja granata trebala bi dosegnuti 1,2 milijuna komada godišnje do 2025., što šesterostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Sash Tusa, obrambeni analitičar iz tvrtke Agency Partners, procjenjuje da će europska proizvodnja dosegnuti 1,25 milijuna komada granata. Ali za razliku od Amerike, gdje su tvornice municije u državnom vlasništvu, Europa ovisi o privatnim tvrtkama, zbog čega su povećanja manje izvjesna.

Drugačiji pristup europskih prozivođača

Europa ima četiri glavna proizvođača streljiva – njemački Rheinmetall, britanski BAE Systems, francuski Nexter u vlasništvu vlade i Nammo, koji je u vlasništvu norveške i finske vlade. Europske tvrtke su nakon Hladnog rata počele proizvoditi manje količine sofisticiranih sustava.

Tim Lawrenson iz think-tanka International Institute for Strategic Studies objašnjava da su europske tvrtke kao obrtnici koji proizvode na malo, ali zato proizvode izvrsne i kvalitetne proizvode.

“Prije prelaska na masovnu proizvodnju, žele se osigurati višegodišnjim ugovorima”, navodi Jan Pie, šef ASD-a, europske vojne trgovinske organizacije. Morten Brandtzaeg, šef Namma, kaže kako imaju tri puta više narudžbi nego u ožujku 2022. godine.

Strogi zapadni standardi usporavaju proizvodnju

Rheinmetall je dosad bio najuspješniji zapadni proizvođač streljiva. Njemački industrijski div obvezao se na godišnju proizvodnju od 700 tisuća komada topničkog streljiva do kraja 2024. godine, a uz to će u Ukrajini otvoriti pogone za proizvodnju i održavanje oklopnih vozila. Većinu toga plaća Savezna Republika Njemačka.

Europsko bi se naoružanje moglo ubrzati ako se ublaže parametri tehničkih specifikacija. Granate će ionako rijetko zadovoljavati stroge zapadne standarde kad se ispaljuju iz ukrajinskih često istrošenih topničkih cijevi.

Sigurnosni propisi za dugotrajno skladištenje nemaju mnogo smisla za granate koje će biti ispaljene za nekoliko dana. U ratovima iscrpljivanja potreba za kvantitetom gotovo uvijek nadjačava kvalitetu.

Europa zasad nema dovoljno kapaciteta

Proizvodnja drugih vrsta naoružanja, posebno vođenih raketnih sustava i kopnenih sustava protuzračne obrane, još je izazovnija za Europu koja je većinu proizvodnje prepustila SAD-u. Estonsko ministarstvo obrane procjenjuje da će Ukrajina trebati 8760 vođenih raketnih sustava do 2025. Europa je sposobna proizvoditi takvo naoružanje, ali ne u velikim količinama.

Nico Lange, bivši savjetnik njemačkog ministarstva obrane, kaže da kako bi najveći europski proizvođač raketnih sustava MBDA mogao otvoriti nove tvornice, ali vlade bi morale platiti proizvodnju 10 godina unaprijed. Navodi da, ako bi se odmah krenulo ulagati, rakete bi iz pogona MBDA-a mogle početi izlaziti 2026. godine.

Američka potpora je sve neizvjesnija

Europa će se ove godine ozbiljno namučiti da održi Ukrajinu spremnom za borbu ako američka pomoć presuši. Dugoročno gledano, uz sve neizvjesniju američku potporu, kontinent nema drugog izbora nego ponovno izgraditi svoju obrambenu industriju.

“Imamo tehnologiju, moramo izgraditi kapacitete. Ne možemo to ne učiniti”, zaključio je Brandtzaeg za Economist.