Europa kreće u ogroman projekt nabave oružja, u njega će biti uključena i Hrvatska. Ovo su zasad poznati detalji
Instrument će se financirati iz proračuna od 300 milijuna eura
Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su jačanje europske obrambene industrije putem zajedničkog Zakona o nabavi (EDIRPA), izvijestio je Europski parlament. Uredba, koja je već dogovorena s Vijećem 27. lipnja 2023., uspostavlja kratkoročni instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave do 31. prosinca 2025.
Instrument će se financirati iz proračuna od 300 milijuna eura. Zajedničke nabave morat će uključivati najmanje tri države članice, a trebale bi biti otvorene za sudjelovanje članica Europske asocijacije slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (pridružene zemlje).
Izvođači i podizvođači moraju imati poslovni nastan u EU-u ili u pridruženoj zemlji i ne smiju biti podvrgnuti kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta. Trošak komponenti podrijetlom iz EU ili pridruženih zemalja ne smije biti niži od 65 posto procijenjene vrijednosti krajnjeg proizvoda.
Bonusi za pojedine projekte
Financijski doprinos EU-a svakoj akciji bit će ograničen na 15 % procijenjene vrijednosti zajedničkog ugovora o nabavi po konzorciju. Ta se gornja granica može podići na 20 % ako su Ukrajina ili Moldavija primatelji dodatnih količina obrambenih proizvoda.
Odnosno, ako je najmanje 15 % procijenjene vrijednosti zajedničkog ugovora o nabavi dodijeljeno malim i srednjim poduzećima ili tvrtkama srednje kapitalizacije, kao izvođači ili podizvođači.
Suizvjestitelj odbora za vanjske poslove Michael Gahler (EPP) rekao je da današnje glasanje označava povijesni trenutak za obranu EU-a, uspostavljanjem prvog instrumenta EU-a za zajedničku nabavu od strane država članica. “Pomoći će im da napune svoje zalihe, povećaju interoperabilnost među našim oružanim snagama, ojačaju našu industriju i doprinesu našoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini. Međutim, suočavajući se s povijesnom krizom, EDIRPA može biti samo polazište za daleko ambiciozniji zajednički obrambeni program”, prenosi Gahlerov govor europski parlament.
Niže cijene, brža isporuka…
“Postigli smo razuman kompromis koji će EDIRPA učiniti komplementarnim drugom propisu važnom za obrambeni sektor: Zakonu o potpori proizvodnji streljiva. Uspjeli smo obraniti prioritete Parlamenta, uključujući projekte koji će poduprijeti Ukrajinu ili Moldaviju. Ono što je najvažnije, intenziviranjem zajedničke nabave vojne opreme, EDIRPA će pomoći u jačanju obrambenih sposobnosti država članica”, rekao je suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energiju Zdzislaw Krasnodębski (ECR).
Izvjestitelj Odbora za proračune za EDIRPA-u Karlo Ressler za Jutarnji list kaže kako bi zajednička nabava trebala rezultirati “nižim cijenama, kraćim rokovima isporuke i boljom suradnjom između europskih oružanih snaga korištenjem iste opreme”.
“Koristi bi trebale biti opipljive i malim i srednjim poduzećima koja igraju vitalnu ulogu u opskrbnom lancu. Poticat će se zajednička nabava država članica, što bi trebalo doprinijeti pokrivanju administrativnih troškova povezanih s nabavom, koji nisu stvarni obrambeni proizvod. Sve to trebalo bi potaknuti dublju suradnju europske obrambene industrije i smanjiti dupliciranje troškova”, kaže Ressler.
Jačanje obrambenih zaliha
Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, članica Pododbora za sigurnost i obranu pozdravila je usvajanje akta naglasivši da ako želimo nastaviti s našom potporom Ukrajini, kao i ojačati vlastitu obranu, hitno je potrebna zajednička obrambena nabava, navodi se u priopćenju ured zastupnice.
“EDIRPA će osnažiti naše kritične obrambene zalihe, povećati interoperabilnost i ojačati europske obrambene sposobnosti. Osim toga, ovaj akt će dodatno ojačati europsku obrambenu industriju te pružiti koristi malim i srednjim poduzećima koja igraju ključnu ulogu u opskrbnom lancu”, istaknula je Zovko te dodala da će to rezultirati boljim cijenama, kraćim rokovima isporuke i boljom suradnjom između europskih oružanih snaga korištenjem iste opreme.
Na pitanje s kime bi se mogla udružiti Hrvatska u zajedničkoj nabavi, Ressler je za Jutarnji rekao da će ta odluka donositi “ovisno o procjeni koje suradnje mogu donijeti pravu dodanu vrijednost”. Zovko je bila konkretnija, rekavši da bi se Hrvatska mogla udružiti sa zemljama juga koje imaju slične potrebe ili s onim zemljama koje graniče s trećim zemljama, poput Italije, Grčke i Estonije.