Europa se naoružava zbog Putina. Stručnjak: 'Hrvatskoj vojnoj industriji nudi se prilika, tri tvrtke spadaju u svjetski vrh'

Razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, Goranom Basarcem

Europa se ozbiljno krenula naoružavati, nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Njemačka je, primjerice, već krenula s ispunjavanjem svog plana povećanja ulaganja u obranu, pa su tako najavili kupnju američkih borbenih zrakoplova F-35.

I druge zemlje, zbog prijetnje s Istoka žele imati što bolje opremljene obrambene snage, a to bi mogla biti prilika i za hrvatsku vojnu industriju koja – iako je u globalnim okvirima prilično mala – ipak ima što ponuditi na europskom i svjetskom tržištu vojne opreme.

Da bi to zaista mogla biti prilika za hrvatske tvrtke potvrđuje i Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, koji okuplja sve najvažnije proizvođače iz tog sektora.

Hrvatska vojna industrija je u nekim segmentima konkurentna na globalnoj razini

“Zasigurno je da će povećanja ulaganja u obranu i sigurnost otvoriti prilike za našu obrambenu industriju. Naglašavam obrambenu jer to je termin ispred kojeg se definira ovaj sektor. Pojam “military” (vojna) je puno uži i neke onda djelatnosti se ne broje unutar njega. Hrvatska obrambena industrija ima nekoliko segmenata unutar kojih je konkurentna i može se uključiti u ravnopravnu trku s konkurencijom na razini EU i svijeta”, kaže Basarac.

“Naglasio bih tu niše unutar kojih djeluju naši renomirani proizvođači; lako pješačko oružje (HS Produkt), zaštitna oprema (Šestan-Busch), besposadna vozila (DOK-ING). Ostale niše su: osobna zaštitna oprema, besposadne letjelice, komunikacija i ICT (kibernetička sigurnost) te plovila. Mislim da će osim hvatanja prilika na EU tržištima, biti nužno raditi i prema ‘unutra’ aktiviranjem određenih mehanizama poput robnih rezervi – gdje se određena zaštitna oprema mora uključiti u bilancu robnih rezervi. A također nužno je osigurati i pravilno opremanje rezervnog i pričuvnog sastava OSRH koji također može potaknuti ovaj industrijski sektor”, ističe Basarac.

Početak razvoja vojne industrije za vrijeme Domovinskog rata

Vojna industrija u Hrvatskoj počela se razvijati tijekom Domovinskog rata, kada se pojavilo nekoliko tvrtki koje su počele proizvoditi opremu i oružje za potrebe obrane. Razvoj se nastavio i u poslijeratnom razdoblju, a dodatni vjetar u leđa vojna industrija dobila je nakon 2009. godine i pristupanja Hrvatske u NATO. Na službenoj listi izvoznika i uvoznika vojne opreme i usluga nalazi se oko 300 tvrtki, a 2020. godine izvoz je iznosio preko 800 milijuna kuna.

Basarac kaže da se za tri najveća društva – DOK-ING, Šestan-Busch i HS Produkt, već sada može reći da će protekla 2021. biti ocijenjena kao uspješna po pitanju prihoda, izvoza i novih tržišta.

Izrada točne analiza obrambene industrije

“Klaster koji u biti predstavlja ukupnost RH obrambene industrije je puno šira priča i zasad mi kao RH još uvijek nemamo kompletiranu analizu sektora s uključenim svim društvima koja doprinose sektoru obrane i sigurnosti RH. Zadnja generička analiza koju kao klaster imamo za 2019. govore da ta grana doprinosi oko 3,16 % izvozu RH. A sa 0,78 % sudjeluju u ukupnom broju zaposlenih u industrijskom sektoru”, ističe.

“No, ta je analiza rađena na uzorku od samo 40 tvrtki tog sektora – onih koje su tražile izvozne dozvole Ministarstva gospodarstva. Problem je da u tu statistiku ponekad ulaze i vojni viškovi – proizvodi drugih zemalja koje je RH kupila tijekom Domovinskog rata, a postupno ih se rješava. Vrijednost ove industrije još nije točno utvrđena i osobno sam uvjeren da su brojke i veće – recimo DOK-ING, jedan od uspješnijih izvoznika, nije bio dio analize, ili npr. tvrtke s područja kibernetičke sigurnosti . To ćemo pokušati popraviti i izraditi jednu kompletiranu, točnu analizu obrambene industrije”, kaže Basarac.

Međimurski proizvođač kaciga jedan je od najvećih u svijetu

Šestan-Busch nastao je sredinom 90-ih godina. Nakon što je Alojzije Šestan, suosnivač kompanije u suradnji s njemačkom tvrtkom Busch isporučio 1000 kaciga HV-u, odlučili su ovdje pokrenuti proizvodnju.

Koliko se proizvodnja od tada razvila najbolje govori podatak o proizvodnim kapacitetima. kada su krenuli proizvodili su 3000 kaciga godišnje, da bi danas došli do 1200 kaciga dnevno. Danas u ponudi, zahvaljujući vlastitom razvoju proizvoda, imaju 35 modela kaciga, a izvoze u preko 70 zemalja svijeta. Dana su njihovom pogonu u međimurskom Prelogu radi oko 75 ljudi.

DOK-ING proizvodi strojeve koji u opasnim situacijama zamjenjuju ljude

”DON’T send a man to do a machine’s job” slogan je kompanije DOK-ING koji precizno opisuje što su im glavni proizvodi – strojevi koji na opasnim poslovima zamjenjuju čovjeka.

Vjekoslav Majetić kompaniju je osnovao 90-ih godina, kada je veliki dio zemlje bio zagađen minama. Ljudi su stradavali na poslovima razminiranja, te se stvorila ideja izrade daljinski upravljanih strojeva, kako bi na tom opasnom poslu zamijenili čovjeka.

Danas proizvode strojeve i za civilne namjene – vatrogastvo i rudarstvo – a njihovi proizvodi prisutni su na svim kontinentima, u više od 30 zemalja svijeta. Jedan od najznačajnijih kupaca im je američka vojska.

Pištolji HS Produkta koriste vojske i policije u više zemalja svijeta

Početak HS Produkta također je vezan za Domovinski rat. Karlovački proizvođač pješačkog naoružanja krenuo je s radom 1991. godine. Tijekom 90-ih proizvodili su dva modela poluautomatskih pištolja, a na temelju tako stečenih znanja kreću u proizvodnju modernog modela HS 2000 izrađenog od polimera. Prije dvadesetak godina potpisali su ugovor s američkom tvrtkom Springfield Armory, čime je krenuo njihov proboj na tržište SAD-a. Više godina njihovi pištolji proglašavani su najboljima od američke NRA (National Rifle Association).

Također, njihovi pištolji imaju NATO Stock code number, što znači da imaju ravnopravan status oružja koje se koristi u sustavu oružja koje koriste vojske NATO-a. Danas se kao službeno oružje njihovi pištolji koriste u HV-u i MUP-u. Osim toga, u službenoj su upotrebi u snagama sigurnosti i u mnogim drugim zemljama, od SAD-a, Poljske, Francuske, BIH, Makedonije, Tunisa, Malezije, Indonezije itd. Izvoze u više od 50 zemalja svijeta.

U posljednjih dvadesetak godina, otkad je krenuo proboj na svjetsko tržište, prodali su više od pet milijuna komada pištolja. Također, u ponudi imaju i komplet za opremanje vojnika u kojem je njihova jurišna puška VHS-2, bacač granata i optički ciljnik. HS Produkt zapošljava oko 1600 ljudi.

U Europskom obrambenom fondu gotovo 8 milijardi eura

Basarac kaže da je status koji imamo u svijetu prvenstveno definiran kroz ove tri globalne perjanice.

“Siguran sam da možemo i više toga pokazati, ali tu moramo ojačati i profesionalizirati ovo krovno industrijsko udruženje – Klaster, kako bismo na izvoznim tržištima bili konstantno prisutni na vodećim sajmovima. Trenutno se neki sajmovi pokrivaju, ali to mora biti puno bolje i na tome upravo radimo zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja”, kaže.

“U RH, odgovorno tvrdim da je sektor obrambeno sigurnosne industrije jedan od vodećih industrijskih sektora. Možda brojke to ne govore, ali ako pogledamo da se ove tri tvrtke uspoređuju unutar tri top svjetska proizvođača, e onda priča poprima drugu dimenziju”, kaže Basarac.

Veliki potencijal nudi Europski obrambeni fond

Veliki novac za obranu predviđen je i u EU fondovima. Od prošle godine aktivan je Europski obrambeni fond koji raspolaže ozbiljnim sredstvima.

“Europski obrambeni fond težak je 7,9 milijardi eura i predstavlja potencijal za EU obrambenu industriju u smislu pozicioniranja novih proizvoda i usluga koji će biti korišteni u okviru neke zajedničke EU obrane. Kažem neke, jer još ne možemo utvrditi kako će ista izgledati – hoće li to biti neka EU vojska ili jedinice brzog odgovora. Ova ukrajinska kriza dosta će toga ubrzati u odlukama na razini EU. Već to sad vidimo u izmjenama određenih strateških dokumenata NATO i EU”, zaključuje Basarac.