Europom se rapidno širi novi, navodno daleko zarazniji soj korone. Evo što dosad znamo
Još uvijek se ne zna točno kako se novi soj pojavio
Novi soj koronavirusa pojavio se u Velikoj Britaniji. Zbog toga sada sve više država, uključujući i Hrvatsku, prekida avionski promet s njima. Vjeruje se da se novi soj puno brže širi, a pojavila se i informacija da cjepivo na njega neće djelovati.
Dio znanstvenika tu je tvrdnju negirao, a u Velikoj Britaniji su u međuvremenu uvedene postrožene mjere. Iako se o novom soju još uvijek ne zna previše, Telegram donosi listu svega onoga što se zasad, ipak, zna.
1. Kada se novi soj pojavio?
Novi soj prvi je puta detektiran još u rujnu, a već u studenom oko četvrtine novopozitivnih u Londonu bilo je zaraženo upravo novim sojem. Sredinom prosinca, dvije trećine novih slučajeva u Londonu uzrokovano je novim sojem Covida-19, piše BBC.
Tamošnji Milton Keynes Lighthouse laboratorij objavio je i graf koji pokazuje kako je rastao udio slučajeva uzrokovanih novim sojem. Radi se o podacima od 1. listopada do 18. prosinca, a slučajevi povezani s novim sojem prikazani su narančastom bojom.
MK LHL testing data showing increasing prevalence of H69/V70 variant in positive test data – which is detected incidentally by the commonly used 3-gene PCR test. pic.twitter.com/1U0pVR9Bhs
— Tony Cox (@The_Soup_Dragon) December 19, 2020
2. Odakle novi soj i gdje je najviše slučajeva?
Stručnjaci još uvijek nisu sigurni kako se točno novi soj pojavio u Velikoj Britaniji, ali moguće su dvije opcije. Ili se pojavio kod domaćeg pacijenta čiji imunološki sustav nije bio dovoljno jak i postao je rasadnik novog soja virusa ili je soj uvezen iz neke zemlje u kojoj nemaju mogućnosti tako detaljno pratiti mutacije.
Novi soj prisutan je diljem Ujedinjenog kraljevstva, osim u Sjevernoj Irskoj. Najviše slučajeva je u Londonu te na jugoistoku i istoku Engleske. Zasad se čini da se novi soj nigdje drugdje nije razbuktao.
Organizacija Nextstrain analizirala je genetičke kodove u uzorcima virusa u svijetu i sugeriraju da su se slučajevi uzrokovani novim sojem pojavili u Danskoj i Australiji te da ih je uvezao netko iz Velike Britanije. Nizozemska je također prijavila slučajeve zaraze uzrokovane novim sojem.
3. Novi soj je 70 posto zarazniji?
Iako je britanski premijer Boris Johnson spomenuo brojku od 70%, još uvijek nije sa sigurnošću potvrđeno da novi soj virusa zaista je toliko zarazniji. Istu brojku spomenuo je i dr. Erik Volz s londonskog Imperial Collegea u petak.
“Još je prerano za reći, ali iz onoga što sam dosad vidio, soj se širi jako brzo, brže nego bilo koji drugi novi soj koji se dosad pojavio. Bitno je da ga držimo na oku”, rekao je dr. Volz. Zapravo, još uvijek nema dokaza koji bi sa stopostotnom sigurnošću potvrdili da je novi soj zarazniji i koliko je zarazniji.
4. Što znamo o novim mutacijama?
Inicijalna analiza novog soja pokazala je da postoji 17 potencijalno bitnih mutacija nakon koji je nastao novi soj. Došlo je do promjena na spike proteinu koji je bitan jer pomoći njega virus ulazi u naše stanice. Mutacija N501Y promijenila je najbitniji dio spike proteina, onaj koji prvi dolazi u kontakt s našim stanicama. Potencijalno mu olakšava ulazak u stanice.
Osim toga, ponovno se pojavila i mutacija H69/V70 koja briše dio spike proteina, a već se pojavila i to kod zaraženih nerčeva. Grupa znanstvenika s Cambridgea kaže da bi upravo ta mutacija mogla oslabiti djelovanje antitijela na virus.
5. Je li novi soj smrtonosniji?
Još uvijek nema dokaza koji bi potvrdili da je novi soj virusa smrtonosniji. Čak i ako nije te ispadne da je sam zarazniji, mogu se očekivati problemi u zdravstvenim sustavima. Jer, ako se virus brže širi, više ljudi će trebati hospitalizaciju, a zdravstveni sustavi diljem svijeta već sada su na rubu.
6. Hoće li cjepivo djelovati na novi soj?
Gotovo je sigurno da hoće, barem zasad. Sva tri vodeća cjepiva potiču imunološku reakciju upravo na spike protein koji je promijenjen novim mutacijama zbog čega se i postavlja pitanje o učinkovitosti cjepiva. Ipak, cjepiva “treniraju” imunološki sustav da napadne nekoliko različitih dijelova virusa tako da bi trebala djelovati čak i ako je spike protein mutirao.
“Ovaj virus je potencijalno na putu da postane otporan na cjepivo i krenuo je u tom smjeru”, rekao je prof. Ravi Gupta s Cambridgea. Upravo druge moguće mutacije najviše zabrinjavaju, a posljednji soj samo je najnoviji dokaz da se virus prilagođava. Zbog toga se čini da bismo mogli biti u istoj poziciji kao i s gripom, a to je da se cjepivo stalno mora mijenjati i prilagođavati da bi bilo efikasno.
7. Mjere u Velikoj Britaniji
U Londonu, jugoistočnoj i istočnoj Engleskoj uvedene su nove stroge mjere zbog novog soja. Sve trgovine koje je prodaju nužne namirnice zatvorene su. Isto je i s frizerima, kao i kinima, a ljude se potiče da ostanu doma. Iznimka su oni koji moraju putovati zbog školovanja ili kako bi se brinuli za djecu, a još uvijek smiju van i kako bi vježbali, piše The Guardian.
Ljudi koji ne mogu raditi od doma i dalje će moći putovati na posao. Zabranjeno je druženje između različitih kućanstava, ali dvije osobe mogu se sastati vani, na javnoj površini. Oni koji spadaju u rizične skupine ne bi smjeli na posao i moraju ograničiti vrijeme koje provode izvan domova. Ne smije se putovati u druge zemlje, a ni prespavati kod nekog.
Za Božić ljudi moraju ostati doma i ne smiju se sastajati s ljudima iz drugih kućanstava. Vlasti će se sastati 30. prosinca kako bi vidjeli imaju li mjere efekta, ali ministar zdravstva Matt Hancock, rekao je da je moguće da će mjere ostati na snazi mjesecima. Inače postoje 4 skupine mjera, u četvrtoj su one najstrože koje sada vrijede u Londonu, istočnoj i jugoistočnoj Engleskoj. U ostatku Velike Britanije vrijede mjere iz ostalih skupina.
8. Obustavljanje prometa
Zbog novog soja virusa nekoliko zemalja već je privremeno obustavilo promet s Ujedinjenim Kraljevstvom. Poljska i Danska zadnje su u nizu država koje privremeno obustavljaju zračni promet s Velikom Britanijom. Na 48 sati promet s Velikom Britanijom je obustavila i Hrvatska
Nizozemska je prva zabranila letove u nedjelju, a slične su mjere zatim poduzele Belgija, Austrija, Francuska, Italija, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska Češka, Švedska. Zabranu bi mogla uvesti cijela Europska unija, jer traju konzultacije o zajedničkom odgovoru na pomorske, željezničke i cestovne veze s Britanijom.
Irska uvodi 48-zabranu letova s Britanijom, a uvodi i ograničenje trajektnog prometa, piše agencija dpa. Izvan Europe Argentina, Čile, El Salvador, Iran najavili su prekid zračnog prometa, a nešto ranije i Kanada.