Europska komisija kaže da konverzija kredita u švicarcima neće utjecati na kreditnu sposobnost hrvatskih banaka

BRUXELLES – Konverzija hipotekarnih kredita vezanih uz švicarski franak u euro ne bi trebala utjecati na kreditnu sposobnost banaka u Hrvatskoj da financiraju oporavak i odobravaju kredite, procjenjuju u Europskoj komisiji.

“Postoji manji rizik, ali to nije naš glavni scenarij. Naš glavni scenarij jest da mjera o konverziji neće imati izravnog utjecaja na kreditne sposobnosti banaka”, rekao je izvor Europske komisije u četvrtak nakon objave jesenskih ekonomskih prognoza.

Jedan od učinaka povećanje prihoda kućanstava

Neslužbeni izvori navode da je jedan od učinaka konverzije tih kredita povećanje prihoda kućanstava, što pozitivno utječe na potrošnju, jedan od bitnih faktora BDP-a.

Drugi učinak je na bilancu tekućih transakcija. Budući da banke u stranom vlasništvu zbog te mjere neće imati dobit koju su slale u svoje matične zemlje, neće biti odljeva sredstava, a to znači da će višak u bilanci tekućih transakcija biti veći nego što bi inače bio. “Ali, to je kratkoročan učinik, koji će biti vidljiv samo u 2015. godini”, dodaju u Komisiji.

S druge strane, ta će se mjera negativno odraziti na proračunske prihode, uglavnom 2016. godine, iako će imati učinka i ove i 2017. godine. Budući da banke neće imati dobit, neće platiti ni porez na dobit, koji je prošle godine bio oko 700 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a.

Dvoumili se oko konverzije

U Komisiji ističu da su se dvoumili da li mjeru o konverziji tih kredita uvrstiti u ekonomske prognoze, budući da oko te odluke ima dosta neizvjesnosti i o njoj se treba izjasniti Ustavni sud. “Na kraju smo se odlučili uvrstiti je, jer je ona na snazi, a ako ‘padne’, onda ćemo raditi novu analizu”, kažu izvori.

Komisija je, inače, 7. listopada pokrenula tzv. pilot-postupak, fazu prikupljanja informacija o toj mjeri, što je preliminarna faza za pokretanje postupka protiv zemlje članice, ako se pokaže da mjera nije u skladu s europskim pravilima.

Povisila procjenu gospodarskog rasta

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.

Komisija je snizila procjene rasta javnog duga, budući da je povećala procjene rasta BDP-a u odnosu na ranije prognoze iz svibnja ove godine.