Europski parlament izglasao novi pakt o migracijama i azilu. Cijeli paket uključuje i pet važnih odredbi

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu novi pakt o migracijama i azilu i sada je još preostalo da ga usvoji Vijeće EU-a.

Svi zakonodavni akti koji čine pakt o migracijama i azilu dobili su potrebnu većinu. Glasanje je, piše Euronews, bilo tijesno, a protiv su glasali zastupnici krajnje desnice i krajnje ljevice.

Glasanje je bilo nakratko prekinuto kada su prosvjednici s galerije počeli izvikivati “pakt ubija”, što je optužba koju iznose nevladine organizacije i krajnja ljevica, tvrdeći da se novim pravilima krše ljudska prava.

Gorući problem od 2015.

Dogovoreni pakt trebao bi donijeti više reda u upravljanju migracijama i azilom, jednim od gorućih problema koji traje još od 2015. godine. Dogovor predviđa da zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provode stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imaju više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita.

Pakt predviđa da kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata ako to odbiju.

Pet uredbi dio paketa

Cijeli paket uključuje i pet uredbi o kojima je dogovor između Vijeća i Parlamenta postignut 20. prosinca prošle godine. Prva od pet uredbi odnosi se na dubinsku provjeru na granicama, što znači da se uvode jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja po njihovu dolasku, što treba pridonijeti sigurnosti unutar šengenskog područja.

Druga je uredba o Eurodacu, zajedničkoj bazi podataka u kojoj se prikupljaju točniji i potpuniji podaci za otkrivanje nedopuštenih kretanja. Zatim, uredba o postupcima azila koja predviđa brži i učinkovitiji postupak azila i vraćanja. Uredba predviđa postupak na granici za one koji statistički imaju male izglede za dobivanje azila, ti migranti će biti zadržani u centrima za prihvat na granicama dok se njihov zahtjev ispituje po ubrzanoj proceduri s ciljem da ih se što brže vrati.

Četvrta je uredba o upravljanju azilom i migracijama, kojom se uspostavlja novi mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, kao i jasnih pravila o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil.

Niz složenih pitanja

Peta je uredba o kriznim situacijama i situacijama više sile. Ona treba osigurati da EU u budućnosti bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata, poput onoga što čine Rusija ili Bjelorusija kada šalju velik broj ljudi iz trećih zemalja prema teritoriju EU.

Ovaj ambiciozan pakt, koji je prvi put objavljen 2020., proteže se na stotine stranica, a uključuje je mnoga složena pitanja o migrantima, poput njihovih temeljnih prava, privatnosti podataka, maloljetnika bez pratnje, što je usporilo čitav zakonodavni proces.

Podjele među zastupnicima

Parlament i države članice produbile su zamršenost zakonodavstva, a pojedine zemlje u Vijeću zastupale su različita stajališta o toj temi. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i politiku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata.

Iscrpljujući pregovori između dviju institucija trajale su nekoliko rundi, sve do 20. prosinca prošle godine kada je Roberta Metsola govorila o “vjerojatno najvažnijem zakonodavnom dogovoru u ovom mandatu” koji je, prema njenim riječima, stvaran 10 godina. Tog dana postignut je dogovor između Vijeća i Parlamenta o reformi, a ona je danas usvojena. Vijeće EU trebalo bi potvrditi reformu krajem ovoga mjeseca.