Europski sud za ljudska prava i službeno je pokrenuo postupak protiv Hrvatske zbog slučaja obitelji male Madine
Obitelj Hosseini tvrdi da im se krše osnovna ljudska prava
Europski sud za ljudska prava i službeno je objavio da je protiv Hrvatske pokrenut postupak zbog tužbe obitelji Madine Hosseini, afganistanske djevojčice koja je stradala u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici. Nakon što je postupak pokrenut, od Hrvatske je zatraženo očitovanje o tom slučaju. Priča već neko vrijeme zaokuplja pažnju hrvatske javnosti jer je nedužno dijete pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima stradalo u izbjegličkom valu, a sada njezina obitelj već mjesecima ne može riješiti svoj status u Hrvatskoj. Telegram slučaj prati od početka.
Trenutno se nalaze u prihvatnom centru u Tovarniku. Tužbu su podnijeli zbog nehumanih uvjeta i nezakonitog zadržavanja cijele obitelji. Obitelj je prijavila Hrvatsku i zbog kršenja prava na privatni život, kolektivnog protjerivanja, diskriminacije i uskrate kontakata s odvjetnicima.
Kronologija slučaja obitelj Hosseini
U odluci kojom pokreće postupak protiv Hrvatske, sud je podsjetio da je ova obitelj 2016. godine pobjegla iz Afganistana. Prije nego što su došli u Hrvatsku bili su u Turskoj, Bugarskoj i Srbiji. Granicu Srbije i Hrvatske prvi puta su prešli 2017. godine. Hrvatska policija ih je tada zaustavila, a obitelj tvrdi da su odmah zatražili azil. No, nije im udovoljeno već su vraćeni u Srbiju. Tada je mala Madina i poginula u naletu vlaka.
Iako su nakon toga još nekoliko puta pokušali ući u Hrvatsku, hrvatska policija bi ih uporno vraćala. Na kraju su završili su prihvatnom centru u Tovarniku. Kako je Ministarstvo unutarnjih poslova već odgovorilo sudu, u Tovarniku koji može primiti 62 osobe, trenutnu se nalazi njih 26. Riječ je upravo o 14-članoj obitelji Hosseini, te još jednoj afganistanskoj obitelji koja ima 12 članova.
Kakvi su uvjeti u Tovarniku?
Prema vladinom izvješću u prihvatnom centru u Tovarniku postoje sobe za smještaj obitelji, igraonica za djecu, igračke i knjige, restoran, sobe za druženje, sportska dvorana, kao i vanjsko igralište za djecu. Svakoj izbjeglici koja tamo dobije smještaj osiguran je i paket osnovnih potrepština, odjeće, donjeg veša… Osigurana su im i tri obroka dnevno.
Obitelj Hosseini smještena je u tri sobe i mogu izlaziti na hodnik. Dva puta dnevno mogu i izaći na dvorište. Cijeli objekt nadziru policajci koji se ponekad i igraju s djecom, naveo je MUP u prvom izvješću. Potvrđeno je da je obitelj imala pravo na liječnika, a posjećivali su ih i psiholozi, te predstavnici Ureda pravobranitelja, kao i pravobraniteljice za djecu.
Je sve bilo kako tvrdi MUP RH?
U Centrima za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini nisu tako dobri uvjeti, uvjeravali su. Naime, u Zagrebu, gdje može biti smješteno 600 ljudi trenutno se nalazi njih 336. Većinom su to odrasli muškarci. U kutinskom centru, koji može primiti 100 osoba, smještena je trenutno 51 osoba. Prema stavu predstavnika MUP-a, uvjeti u oba ta centra lošiji su za malo djecu kakve ima u obitelji Hosseini.
Međutim, pravni predstavnici obitelji naveli su u tužbi da članovi obitelji nisu mogli izaći iz objekta u Tovarniku kad god su htjeli, a djeci je bilo omogućeno da izađu na zrak tek jedan sat i to kad bi došli predstavnici Crvenog križa. Osim toga, objekt nije izgledao ni približno onako kako je to proizlazilo iz fotografija koje je priložila Vlada. To je potvrdila i obitelj Hosseini. Istaknuli su kako im posjet psihologa nije značio baš ništa jer se s njim nisu mogli sporazumjeti.
Sud čeka odgovore iz Hrvatske
U tužbi se spominju i problemi što ih je odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja zastupa Hosseinije, imala u nastojanjima da kontaktira svoje klijente. Navela je kako joj to nije bilo omogućeno, no nakon što je Europski sud za ljudska prava naložio da se obitelj smjesti u humanije uvjete.
Sada hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik mora odgovoriti sudu u Strasbourgu je li u slučaju obitelji mlade Madine bilo kršenja konvencijskih prava. Prije svega tu se misli na zabranu mučenja, diskriminaciju, kršenje prava na obiteljski život, kao i onemogućavanje u kontaktima s odvjetnikom.