Filipović je sve bolji. Pitali ga kako je moguće da ne zna cijene po kojima Ina prodaje plin. On: ‘Nisam bio na tim sastancima'

Što je plan ove Vlade?

U ime predlagatelja prije Filipovićevih odgovora izlaganje je dala Anka Mrak-Taritaš. “Ono što nas zanima jest, kako dalje i što dalje. I želimo od vas dobiti odgovore na pojedina pitanja. Troje ljudi odabrano je na šest mjeseci, bilo bi dobro znati koje su njihove zadaće i obveze u tih šest mjeseci”, dodala je.

“Zanima nas hoće li se Ina i dalje baviti istraživanima, što je s dvije rafinerije koje ima, onom u Sisku i Rijeci. “, pitala je. “Što je plan ove Vlade? Što nas u budućnosti očekuje s Inom?”, dodala je te se osvrnula na to da se odbor održava u ponedjeljak, dan prije Dana mrtvih, kad ljudi obilaze groblja. Predsjednik joj je rekao da je teško svima udovoljiti.

O novim članovima Uprave

Filipović je izglaganje počeo rekavši da je prodaja Ine bila jedna od najvećih pogrešaka. “Što se tiče pitanja usmjerenih na odabir članova Uprave, odabran je Miro Skalicki koji je bio direktor Shella u Hrvatskoj, stručnjak iz naftnog biznisa. Hrvoje Šimović je redoviti profesor Ekonomskog fakulteta, i odabran je Marin Zovko koji se potvrdio kao stručnjak u energetici.

“Kriteriji za izbor su bili izvrsnost i stručnosti i oni su tamo šest mjeseci. Djeluju u okviru Uprave, i trebaju štititi interese kompanije. Oni će u sljedećem razdoblju raditi na promjeni modela korporativnog upravljanja koji je nužno promijeniti”, rekao je. “Kratkoročni plan je promjena modela da se primjeni Zakon o trgovačkim društvima”, dodao je.

Dugoročni plan je zaštita građana

“Dugoročni plan je maksimalna zaštita hrvatskih građana i interesa Ine. Ja ovdje neću govoriti o detaljima tih planova jer svako izlaganje omogućava drugoj strani da ih osujeti i da se prilagodi”, rekao je.

“Što se tiče događanja u Ini, moram istaknuti da je Vlada donijela odluku da se sve raspoložive količine plina moraju prodavati HEP-u, a oni ih dalje prodaju hrvatskim bolnicama, školama, vrtićima. Ini smo naložili povećanje proizvodnje plina za 10 posto kako bi osigurali mirnu i sigurnu zimu. Smijenjena je cijela uprava, i mađarski i hrvatski članovi Ine”, rekao je.

Filipović je rekao i kako Vlada vuče dobre poteze, koji zemlju u situaciji krize stavljaju u povoljniju poziciju od one u kojoj su neke druge europske zemlje.

Što točno rade novi članovi Uprave

Potpredsjednica odbora Mrak-Taritaš pitala je što je s otpremninama članova Uprave koji su napustili Inu, a ministar Filipović je odgovorio da oni neće dobiti otpremnine. Željko Pavić zatražio je od ministra da objavi što točno novi članovi Uprave trebaju napraviti te rekao da nije točno da NO ne može kontrolirati Upravu jer je upravo to posao NO-a.

Filipović je odgovorio kako to u Ini ne funkcionira jer pred nadzorni odbor dolazi vrlo mali broj odluka. “Kako netko nešto nije vidio? Jednostavno, sustav ne funkcionira, nešto se mora promijeniti i to će raditi naši članovi narednih šest mjeseci. Sve je napravljeno kako bi se smanjio utjecaj hrvatskih članova u Upravi Ine i inzistirat ćemo da se upravljanje stavi u okvire Zakona o trgovačkim društvima”, kaže ministar.

Naglasio je i kako on ne može članovima Uprave diktirati što i kako će raditi jer oni moraju raditi na dobrobit Ine. Filipović kaže i kako nije normalno da o 20 milijuna eura odlučuje četvrta razina odlučivanja.

O gubitku HEP-a

Tomislav Okroša iz HDZ-a dugo je hvalio poteze aktualne Vlade i svog šefa, što je izazvalo podsmijeh i negodovanje oporbenih članova Odbora. “Kako je netko provodio natječaj, to je pitanje za osobu koja je provodila taj natječaj i ja vas pozivam da to pitanje postavite njima”, odgovorio je Filipović Karolini Vidović Krišto na pitanje zašto HEP plin kupuje od PPD-a, a ne izravno na tržištu.

“Vi ste resorni minsitar, Vlada i vi ste posredno odgovorni kada Vlada ima gubitke”, odgovorila mu je. On joj je odvratio da će HEP biti svjesno u gubitku zbog paketa mjera za građane.

Zvonimir Troskot je pitao po kojim cijenama PPD kupuje plin od Ine. “To morate znati”, rekao je. Drugo pitanje je zbog čega se do danas ne iskopava na granici s Mađarskom, ako su iskopi plina pronađeni još 2009. godine.

Filipović: ‘Ministar sam tek šest mjeseci’

Filipović odgovorio je da mu je točno šest mjeseci otkad je odabran za ministra. “U šest mjeseci ne mogu riješiti sve probleme, u razdoblju ispred mene sigurno ću se pozabaviti s pitanjima koje ste postavili”, odgovorio je. Što se tiče toga da sam nešto znao kao član Nadzornog odbora, trebam reći da sam sudjelovao na samo jednoj sjednici na kojoj se nije raspravljalo o tome koje su cijene što se tiče prodaje plina.

Troskot se poziva na povredu poslovnika, smatrajući da je on to trebao znati i pročitati cijene i analitiku po kojima Ina prodaje plin, uključujući PPD. “Bez toga ne možete donositi razborite odluke”.

Orešković: Mađari imaju ovlast preglasavanja

Dalija Orešković rekla je da je Filipović neistinito i koruptivno prikazao gdje je glavni problem oko Ine. “Vi ste rekli da je glavni problem u tome što se razina odlučivanja svela na odbor direktora. To je netočno. Glavni problem je što je, temeljem koruptivne radnje Ive Sanadera, mađarskoj strani dao ovlast preglasavanja. To znači da od šest članova uprave, mađarska strana i mađarski direktor imaju glas koji vrijedi dvostruko. Drugim riječima, što god naši članovi Ine odlučili bit će od strane Mađara preglasani”, rekla je.

“HDZ-ova vlada je mogla poništiti taj ugovor, stručnjaci se slažu da vlada to može ali to ne radi”, rekla je Orešković. “Zašto opet pribjegavate tajnim pregovorima s Mađarima? Ne postoji prihvatljiv način da se dogovarate s Mađarima a da javnost o tome ništa ne zna”, rekla je.

Filipović kaže da Orešković “navija za protivničku momčad”. “O svim sastancima s Mađarima je obaviještena javnost”, rekao je.

Je se Filipović sastajao sa Škugorom?

Pitanje je postavio Stephen Nikola Bartulica. “Ovaj skandal neviđenih proporcija pokazuje da Hrvatska ne kadrovira na najbolji način, pogotovo tamo gdje politika ima glavnu riječ. Rekli ste da nije bilo tajnih sastanaka. Je li istina da ste se Vi i gospodin Škugor sastajali u jednoj zagrebačkoj konobi i ako je to istina, o čemu ste razgovarali? Drugo pitanje, na koji način ste upoznali gospodina Gorana Husića?

“Što to Vaše pitanje znači?”, pitao ga je Filipović prije nego je odgovorio. “To je teška laž. Nikad u životu s tim čovjekom nisam jeo, nisam razgovarao o Ini ili bilo kakvom plinu. Nije mojoj mami uplaćeno 23 milijuna kuna. I napisima nekog tabloida se neću baviti”, rekao je.

Model funkcioniranja koji paše Mađarima

Sandra Benčić rekla je Filipoviću da ne shvaća kako će se mijenjati korporativni model upravljanja koji paše Mađarima dok oni imaju mogućnost preglasavanja. Također, rekla je da se situacije kakve su bile u ovoj aferi mogu dogoditi opet jer zakon to omogućava komunalnim tvrtkama koje imaju mješoviti sustav opskrbe i distribucije.

“Ima puno prostora za napredak kad se govori o zakonskoj regulativi energetskog sustava. Na tome ću raditi, ti zakoni su me zatekli, naslijedio sam ih. Ima puno prostora za napredak i radit ću na tome da se sve anomalije koje se mogu dogoditi promijene.

Što se tiče modela upravljanja, tražit ću da se on stavi u okvire Zakona”, rekao je ministar dodajući da će “sve učiniti da se to promijeni, kroz razgovor, ali da treba imati na umu da glavnu riječ vodi mađarska strana”.

Postoji li sukob interesa?

Nikola Grmoja upitao je kratko ima li Filipović nekakav sukob interesa vezano uz Inu. “Rekli ste da niste glasali za izvještaj iz 2021. jer 2021. godine niste bili u Ini. Niste glasali zbog sukoba interesa?”, pitao je. “Ja sam sudjelovao na dvije sjednice Nadzornog odbora. Jedna je bila konstituirajuća, gdje se baš ništa nije dogodilo. Na drugoj sjednici NO-a nisam podržao usvajanje zapisnika sa sjednice na kojoj su se između ostalog usvajali poslovni planovi za 2022. godinu jer nisam sudjelovao u kreiranju tih planova”, rekao je.

“Ima još jedna točka koju nisam podržao, to niste mogli znati. To je izvještaj o obavljenom nadzoru poslovanja za 2021. godinu gdje je dio mađarskih članova negodovao zašto ja to ne prihvaćam. Nisam, dakle, podržao dvije točke: usvajanje zapisnika i izvještaj o obavljenom nadzoru za 2021. godinu”, rekao je Filipović. Grmoju je počeo podučavati o razlici između zapisnika i drugih dokumenata.

“Ja ne obmanjujem javnost, ja sam rekao što nisam podržao. Nisam podržao dvije odluke”, rekao je.

O radu u Nadzornom odboru

Mirela Ahmetović kaže da je Filipović pet mjeseci bio u NO-u Ine i da tada nije kritizirao upravljanje. Kaže i da je mađarska strana rekla da neće biti promjena u upravljanju. “Ako bivša uprava neće dobiti otpremninu, znači li to da su napravili propust i hoćete li ih tužiti?”, pitala je Ahmetović. Na kraju ga je pitala je li sa Škugorom razgovarao o HEP-u.

“Na sjednici Nadzornog odbora sam postavio pitanje, odnosno kritizirao zašto se kasni s kapitalnim ulaganjima, među ostalima i kapitalnim ulaganjima u rafineriju Rijeka”, rekao je Filipović, nakon stanke.

“Tražio sam da se dostavi uvid o strategiji primitaka, strategiji nagrađivanja, i metologiji koja se odnosi na sistematizaciju radnih mjesta kako bi se detaljno s tim upoznao. Tražio sam da se dostave izvještaji o tome kako se otpušta u Ini jer mi se nije svidjelo smanjenje broja zaposlenih”, rekao je te dodao da je to sve što može reći, jer je obvezan čuvati poslovnu tajnu nakon što izađe iz Nadzornog odbora.

Hoće li Vlada tužiti članove Uprave

Na pitanje hoće li Vlada tužiti bivše članove Uprave, Filipović kaže kako će vidjeti kakvi će biti rezultati revizije i da će odluke donositi sukladno tome. Ministar kaže kako je u potpunosti irelevantno s kim je on i o čemu razgovarao. “Važno je što sam napravio i što sam radio. Mojoj mami nije uplaćena nijedna lipa, a kamoli milijuni. Znam da vas to ne veseli, ali to su činjenice”, rekao je Filipović.

Koji su novi aduti i novi momenti koje Vlada kani iskoristiti da promijeni model upravljanja, pita Branko Grčić, a zanima ga i dugoročna perspektiva, ponajviše glede vlasničkih prava u Ini.

“Raspon je od 20 godina, koliko se gomilaju ovi problemi”, započeo je Filipović. “Što je drugačije u odnosu na prijašnja vremena jest ovaj korporativni skandal koji je nanio strašnu reputacijsku štetu Ini i MOL-u. I mađarska strana je svjesna da ne može više ovako dalje. Što se tiče dugoročnih planova, odmah sam rekao da to neću detaljizirati, jer bi to dovelo drugu stranu u situaciju da može te planove osujetiti”, rekao je.

O plinskom biznisu

Vesna Vučemilović ima pitanja vezana uz plinski biznis. “Ukoliko želimo promijeniti nešto u korporativnom upravljanju, mi imamo neka zakonska ograničenja. Hrvatska je potpisnica povelje, temeljem koje investitori mogu tužiti vlade zbog mjera koje njima smanjuju zaradu. Planira li se Hrvatska povući iz Povelje o zaštiti ulaganja u energetski sektor?”, pitala je.

“Zanima me je li Vlada zabranila izvoz hrvatskog plina, što je s ostalim tvrtkama, spomenut ću da je pronađeno značajno nalazište, uskoro kreće eksploatacija. Znači li to da će druge tvrtke sav plin koji se eskploatira u Hrvatskoj prodati na hrvatskom tržištu?”, drugo je pitanje Vučemilović.

“Ne smijemo zaboraviti regulatorna tijela. Ja moram naglasiti da je tvrtka kojoj je osnivač Hrvatska, a pod ingerencijom je HERA-e, a dalje pod Saborom, trebala primijetiti i izvijestiti sve nadležne. Riječ je o HROTE-u. U ovom skandalu su oni trebali prvi reagirati”, rekla je.

O tome hoće li plin ostati u Hrvatskoj

“Počet ću s poduzećima koja su uzimala poticaje, a onda odustala. Nije normalno da ne postoji penalizacija u ovom slučaju. Cijeli energetski sustav ima ogromni prostor da se to unaprijedi i sva moja energija će biti usmjerena da se poboljšaju zakoni i unaprijedi cijeli sustav”, odgovorio je Filipović.

“Što se smjera s ljudima koji vode poduzeća ili agencije. Svatko ima ime i prezime, treba izaći pred javnost i objasniti sve što je bilo dobro ili nije bilo dobro. Tako promatram bilo kojeg člana uprave ili direktora. Tu je puno prostora za napredak. Što se tiče Vermiliona, oni su u procesu dobivanja dozvola, i budite sigurni da ćemo interes građana staviti na prvo mjesto.

“Što se tiče plinske solidarnosti, prošli tjedan sam bio na Vijeću energetike u Luksenburgu, doneseno je nekoliko zaključaka, jedan je o cjenovnim koridorima. Definirat će se najviša i najniža granica plina i to je dobro. Smirit će se cijena plina i neće se vezivati samo uz TTF. Donesena je i odluka o zajedničkoj nabavi plina”, dodao je.

O rafinerijama Sisak i Rijeka

Mrak Taritaš želi znati ima li rafinerija Sisak ikakvu budućnost. A zanima ju i situacija rafinerije Rijeka. “Više je zatvorena nego u rekonstrukcijama. Naš interes kao države bi trebao biti da na jedno vrijeme radi i proizvodi barem dizelsko gorivo”, rekla je, a zanima je eksploatacija plina i što znači novo korporativno upravljanje u Ini.

“Što se tiče promjeni svih internih akata, sve što se može napraviti u cilju promjene modela korporativnih upravljanja je nešto na čemu ćemo inzistirati”, odgovorio je Filipović. “Što se tiče rafinerije u Rijeci, ide se u remont. Zašto? Ugovoreni su određeni radovi, treba se rafinerija modernizirati da bi prestala proizvoditi vakumsko plinsko ulje. Ono što je jako važno jest da sigurnost opskrbe energenata neće biti u pitanju, a pregovara se da se osigura dostatna količina do početka radova rafinerije.

Što se tiče plina, mi smo već ovom odlukom Vlade gdje smo naložili Ini da poveća proizvodnju za 10 posto pokazali gdje želimo ići. Sisak? Rekao sam već da je prodaja Ine najgori potez hrvatske politike. To je nešto što sam ja zatekao i ne može se to promijeniti preko noći”, rekao je. Ipak, Filipović kaže kako vjeruje da će u ciljevima uspjeti.

Cijena prodaje i kupovine plina

Zvonimir Troskot komentirao je kako je jedan od kupaca i PPD, i zanima ga po kojim cijenama i ugovorima je zarađivao te novce. Postoje i indicije da se taj plin na istoku Hrvatske prodavao istom kupcu u Luxembourgu, kaže. “Cijeli taj plin se onda kupuje od strane Ine i HEP-a po puno većim cijenama. Ako je cijena bila 20 eura, onda imamo ozbiljan problem, a vi biste to kao ministar trebali znati”, rekao je.

“Krajem lipnja ste donijeli odluku da ćete ići u javni natječaj za HEP, a još nemate natječaj za HEP, a Frane Barbarić je i dalje u toj kompaniji. I nije nam jasno kako Goran Granić još uvijek sjedi u nadzornom odboru te kompanije, a vi u Ministarstvu ne reagirate. I zašto ne govorite da je bivši kum od Ćorića, Sprčić, i dalje član uprave HEP-a, to su direktni interesi. Moguće je da ste htjeli imati osobu preko koje možete imati direktan upliv u HEP”, rekao je Troskot.

“Što se tiče cijena prodaje, znate i sami da sam osobno zatražio reviziju da se ispita svaki detalj kupoprodajnih ugovora i rezultate ću rado prokomentirati s vama. Veselim se nalazima revizije”, odgovorio je. “Što se tiče HEP-a i gubitaka HEP-a, on će svjesno ostvariti gubitke i to je dio mjera koje smo mi proveli. Paket je bio pravedan i sveobuhvatan”, rekao je.

U Njemačkoj bi otkaz dobio portir

Vidović Krišto rekla je kako bi u nekoj drugoj zemlji vlada već morala odstupiti, a veliki broj ministara bi bio procesiuran. Dodala je i da će se to i dogoditi kad “deblokiramo pravosuđe”. Ministra je pitala je li razmišljao o podnošenu ostavke jer je izgubio kredibilitet za obnašanje funkcije. Zbog ovakve afere u Njemačkoj bi, rekla je, odletio i portir.

“Nikoga nisam gurao u HEP. Ako imate bilo kakva saznanja ako vidite da netko radi kako ne treba, to morate i prijaviti. Malo mi je čudno, moram primijetiti da ovdje nitko ne dovodi u pitanje mađarsku stranu. Ne znam ima li netko tko ima 49 posto udjela u nekoj firmi takve mogućnosti kao što to ima MOL”, odgovorio je.

“Što se tiče poništenje ugovora – DORH i Katedra za međunarodno pravo su mišljenja da se ne može ići u tom smjeru. Mi smo pokrenuli reviziju pred švicarskim sudom koja je za nas bila nepovoljna”, rekao je Filipović.

Orešković pozivna na javnu objavu dokumenata

Dalija Orešković pozvala je na javnu objavu mišljenja Katedre i DORH-a o kojima je govorio Filipović. “Smatram da je riječ o mišljenjima koje treba proispitivati šira opća i uopće javnost. Neprihvatljivo je, potkopava pravni poredak da si jedna katedra dopušta biti veći autoritet od predsjednika Vrhovnog suda i Ustavnog suda. Zahtjev ću zatražiti i pisanim putem, a tražit ću to i temeljem prava na pristupu informacijama”, rekla je ona.

“Što se tiče mišljenja DORH-a i Katedre, vidjet ću postoje li zapreke da se to javno objavi. Mi u Ini štitimo interes hrvatskih građana”, replicirao je Filipović.

Sandra Benčić napomenula je da bi trebalo promijeniti zakon koji regulira energetsko tržište, i to tako da im se onemoguće malverzacije kao u nedavnoj aferi.

Benčić: Donesite izmjene zakona

“Ne postoji zakon koji spriječava opskrbljivače i distributere da kad dobiju plin isti prodaju Peri Periću, koji će ga zatim prodati Mati Matiću, a on će ga čuvati dok uvjeti ne budu takvi da ga može prodati za 10 pusta veću cijenu. Ništa”, rekla je.

“Zato je jedan od prijedloga zaključaka da se obveže Vlada da u roku od 15 dana da prijedloga izmjene zakona kojim će se onemogućiti onima koji su u javnoj usluzi i koji opskrbljuju da kada kupuju plin po reguliranim cijenama da viškove ne mogu prodavati po slobonom tržištu”, dodala je.

Filipović je odgovorio da je uredbom propisano da se plin kupljen po fiksnim cijenama može koristiti samo za javnu uslugu te je ponovio da zakonski okvir treba unaprijediti.

Onaj tko ima dozvolu za distribuciju mora ishoditi posebnu dozvolu za prodaju plina, istaknula je u raspravi Vesna Vučemilović.

Nakon 4 i pol sata, rasprava se završila

Sjednica je završila nešto iza 15.30 sati, nakon četiri i pol sata. Anka Mrak-Taritaš je rekla da je rasprava svima bila potrebna. “Mi smo imali sedam pitanja.

Budući da ste rekli da ćete vrlo rado dolaziti na ovaj odbor, a mi odgovore na određena pitanja nismo dobili, mi ćemo odmah pozvati da za jedno šest mjeseci ponovno vidimo u ovakvom ili sličnom sastavu pa da vidimo što je ova uprava napravila”, rekla je Mrak-Taritaš.