Vanđelić utapa: 'Sigurno je da su interne kontrole Ine primijetile svinjariju s plinom. I obavijestile šefa Uprave'

Prvo je saslušan Božo Mikuš, a onda je održana kratka pauza, nakon koje se očekuje saslušanje Damira Vanđelića. No, prije saslušanja Nikola Grmoja pročitao je pismo Gordane Sekulić. U pismu se očitovala o prijašnjem stanju u Ini. Ona je bila u NO Ine 2011. i 2012. Kaže da su se tada uočavali problemi i o tome izvještavali članove Vlade.

“Problemi s kojima smo se tada suočavali, danas su još izraženiji”, stoji među ostalim u pismu.

Vanđelićevo izlaganje

Potom je s izlaganjem počeo Vanđelić. “Došao sam temeljem poziva kao porezni obveznik, branitelj i netko tko je deset godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam u nadi da ćemo otkupiti Inu koja je strateška kompanija.

Smatram osobno da neodazivanje ovakvom tijelu mene smeta, smatram da institucije RH trebamo poštovati i ne mogu prihvatiti da se neki na ovako nešto ne odazivaju”, rekao je.

‘MOL Hrvatsku oštetio za 6,2 milijarde dolara’

“Da bi razumjeli kontekst korporativnog upravljanja u Ini, važno je da pročitate relevantne zakone”, rekao je Vanđelić te krenuo nabrajati sve najvažnije dokumente za to područje. “Postoji studija koja govori da je MOL nakon preuzimanja Ine nepridržavanjem ugovora oštetio Inu, odnosno Hrvatsku za 6,2 milijarde dolara”, dodao je.

Vlada je s 31. listopada 2016. godine upoznata sa svime što se smatra nepoštivanjem ugovora između MOL-a i RH, dodao je Vanđelić, koji je također donio prezentaciju o tome. “Prije toga i kasnije smo informirali ministre i Vladu, ali i medije”, rekao je.

Kad je preuzimao ulogu predsjednika NO-a, dobio je, kaže, dokument u kojem je pisalo da “sumarno bi se moglo kazati da Društvo (time se misli na Inu) ne djeluje u skladu sa hrvatskim propisima”. Takvo nešto je dobila, dodao je, i Vlada.

Ključni problemi poslovanja

Ključni problemi rezultata poslovanja leže u dva ključna parametra, kaže. Jedno je u gubitku tržišnog udjela. “Dovoljno je pogledati tko to dobiva i bit će vam jasno da imamo jedan sistemski problem”, objasnio je. Drugi razlog je nedostatak ulaganja u istraživanje, razvoj rafinerija i ukupnu maloprodaju.

“Ina će uložiti maksimalne napore da poveća transport Mađarskoj i Slovačkoj, posebice za rafinerije MOL grupe. To je suludo i tko god to potpisuje ne radi u interesu društva Ina, osim ako je to MOL platio. A možda i je”, rekao je Vanđelić, citirajući jedan dokument.

Zatvaranje rafinerije Sisak

Navodeći dalje kronologiju rada, dotaknuo se i pitanja zatvaranja rafinerije Sisak. Nije se, tvrdi, slagao s tim potezima.

“Zatvaranje Siska, po dopisu koji smo dobili od ministra tada, bilo je protivno postupanju u interesu Republike Hrvatske i poduzetim ugovornim obveza strateškim partrnerima. Ali već osam mjeseci iza toga, potpisan je takozvani memorandum između Ine d.d. i Jadranskog naftovoda d.d. Memorandum je ključan”, rekao je.

Naglasio je kako su se 2018. godine hrvatski članovi na sjednici NO usprotivili zatvaranju sisačke rafinerije.

“Izašli smo van na telefonske konzultacije i rekli da smo se s tim ne slažemo. Dobili smo odgovor da ćemo putem maila dobiti suglasnost i dobili smo odgovor da možemo glasati za takav prijedlog. Smatrali smo da je to dio procesa otkupa Ine koji je Vlada tada još zagovarala”, poručio je.

“Sisak je problematičan i njegovo je postojanje upitno zato jer je tržišni udio Ine padao, pogotovo 2009. godine. Također je čudna izjava da je Sisak uzrokovao gubitke od 100 do 200 milijuna eura godišnje. Dovoljno je pogledati godišnji izvještaj Ine za zadnje dvije ili tri godine.

Prema takvoj izjavi ispada da bi dobit Ine trebala biti već 300 do 600 milijuna eura u tri godine. Ja to u godišnjim izvještajima ne vidim. Ne vjerujem zato da je Sisak imao takav utjecaj na gubitak i smatram da ga je trebalo modernizirati”, rekao je.

O naporima za otkup Ine

Što se tiče napora za otkup Ine, rekao je da ponuda nije bilo. Da je tako bilo, Hanfa bi zaustavila trgovanje, dodao je te u ruke uzeo službeni dokument Ine.

“Sama uprava Ine je rekla da nema ponuda. To su javno dostupne informacije na burzi. ‘Ukoliko ista postoji bit će obrađena'”, pročitao je dokument Vanđelić.

Što se tiče otkupa, dakle, Vlada je donijela nekoliko odluka koje Vanđelić smatra čudnim i spornim. “Primjerice, Mikuš je rekao da je jedan od problema bio naplata poreza po unutrašnjoj potrošnji. Vlada RH, odnosno njen porezni nadzor je obavio nadzor u rafinerijama. I utvrđeno je da je Ina uskratila državi 230 milijuna kuna poreza te da niz ugovora o koncesiji nije potpisano, a onda ni plaćeno”, govori.

Vlada je Ini oprostila 700 milijuna kuna

“Tako je Ina bila prisiljena platiti 328 milijuna kuna, a odustajanjem te naplate Ina je povećala svoju vrijednost za oko milijardu kuna”, objasnio je.

“Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim. Samo jednom Uredbom Vlada je Ini oprostila 700 milijuna kuna, a ljudi nam spavaju u kontejnerima, siromašni smo… Ja to nisam mogao razumjeti. Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta”, rekao je.

I Ina je bez ‘due diligence’ poslovala prema OMV-u Slovenija, dodao je referirajući se na nedavnu kupnju Fortenove. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će Ina otkupiti, nakon što MOL kupi OMV, 25,25 posto od MOL-a, pri čemu je odustala od prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu, odnosno due diligence te kompanije.

O pljački teškoj milijardu kuna

Temu je okrenuo na nedavnu aferu i pljačku Ine tešku milijardu kuna. Ova pljačka u Ini se nije mogla dogoditi, a da kontrolni mehanizmi to ne primijete, istaknuo je Vanđelić.

“Plinara istočne Slavonije je to trebala primijetiti, ali to se društvo nikad nije pojavilo niti na jednom javno dostupnom izvještaju. Ina u tom društvu ima 40 posto, 60 posto je Vukovarsko-srijemska županija. Najveća šteta je ovdje učinjena kad je plin istrgovan prema Plinari istočne Slavonije, za tih milijardu kuna su se Slavonci mogli besplatno grijati barem sljedeće desetljeće”, dodao je, te završno Vijeću rekao da istjeraju sve sporne informacije.

“Ako je Vlada u dilemi ili strahu, izglasajte izlazak iz međudioničkog ugovora i proglasite ga ništetnim – to je isti ugovor zbog kojeg je osuđen Sanader“, rekao je.

Počela su pitanja Vanđeliću

Nakon izlaganja, počela su pitanja Vanđeliću. Prva je bila Dalija Orešković. “Kad kažete da ste dobili mail od strane Vlade, zanima me je li ga potpisao resorni ministar ili predsjednik Vlade. Tko je točno uputio mail i možete li ga javno objaviti?”, pitala je. Zamolila je pojašnjenje izjave da Ina ne posluje po zakonima te u kojem je to razdoblju bilo.

“Mail je poslao ministar Ćorić. Dokument nema oznaku tajnosti i smatram da se može javno objaviti. Što se tiče izvještaja vladama RH, imam ih. U njima smo upozoravali da organizacija Ine i njezini interni dokumenti nisu sukladni Zakonu o trgovačkim društvima.

Za vrijeme mog mandata smo uspjeli uskladiti interne akte Ine sa Zakonom o trgovačkim društvima. Ina ima dualistički sustav – NO i Uprava, nitko drugi ne donosi odluke. Godine 2011. kad sam prvi put bio član NO-a, bio sam šokiran i o tome sam pisao Upravi. Ostalo je i dalje u dodatku ugovora da MOL upravlja Inom i zato propisuju određene procese. Što se tiče Hanfe, izvanredni nadzor su obavljali 2011. i podnijela je dvije kaznene prijave”, odgovorio je Vanđelić.

O utjecaju članova NO-a na odluke Vlade

Mirela Ahmetović (SDP) pitala je o mogućnosti utjecaja članova NO-a na odluke Vlade. “U kojoj ste mjeri kao član NO-a bili izvješteni o svim postupcima, primjerice kada je Vlada rekla da će ići u otkup – da li vas je netko konzultirao, obavijestio, dali vam zadatke, zadužili vas za bilo kakvu organizaciju…?”, pitala je.

“Što se tiče rada konzultanata na evaluaciji Ine, niti ja niti ljudi koje ja poznajem, koji su bili u odborima Ine, ne znam nikog tko je sudjelovao u izradi tih dokumenata. Nismo bili ni uključeni ni izvješteni, niti smo bili u mogućnosti pomagati. Nismo imali uvid ni u ponudu”, rekao je.

“Zašto nije došlo do otkupa, mislim da je to vrlo kompleksno pitanje i odgovor ne leži u energetskim ni financijskim interesima nego političkim”, odgovorio je.

Kako je došlo do spornih transakcija

“Ne vidim problem u regulatornom okviru, on je prepisan iz Europske unije pa ne vidim problem”, odgovorio je Zorislavu-Antunu Petroviću što je bio uzrok spornih transakcija i događaja, odnosno kako je do svega uopće došlo.

“Sustavi na razini zakona i pravilnika su dovoljni. Za ovo je trebalo mimoići dva društva da bi treće dobilo određene profite”, rekao je. “Sasvim sigurno je da su interne kontrole Ine primijetile da se događa cijela svinjarija s ugovorom o prodaji plina. Nemoguće je da nisu primijetili. Također, siguran sam kako sustav funkcionira da je to izvješteno najmanje predsjedniku Uprave. Spoznaja je unutar Ine postojala, a zašto se s time nije obračunala, istraga će ustanoviti”, rekao je.

Što se tiče nadzornih tijela, dodao je, teško je riječi. “Osobno smatram – ako je bilo trgovina plina prema tom malom društvu, onda je to društvo moralo ishoditi bankarska jamstva. Netko je u Plinari istočne Slavonije trebao otkriti da se ta transakcija odvila na jako čudan način”, rekonstruirao je svoje viđenje stvari.

Vidović Krišto: Držali ste ljestve lopovu

“Vi ste bili u Nadzornom odboru, znali ste da činite štetu i niste dali ostavku. Niste ni sazvali konferenciju za medije. Kao predsjednik NO dobivali ste visoku mjesečnu naknadu od 35 tisuća kuna. Jeste li Vi šutjeli zbog te naknade? Vi ste izvršavali nešto što je štetno. Jasno je da bez Vas to ne bi bilo moguće. Biti lopov ili držati ljestve lopovu, to je ista stvar”, napala ga je Nikolina Vidović Krišto te ga je optužila za štetu oko privatizacije Croatia osiguranja.

“Prvo, očito niste pratili moje medijske istupe i moja izlaganja protiv korupcije. Imali smo prijetnje i tužbama od MOL-a a da država nikad nije stala na našu stranu”, odgovorio joj je. No, brzo je reagirala: “Jeste li dali ostavku i riješili se naknade?”, pitala ga je, uz napomenu Grmoje da prekida Vanđelića u odgovoru.

“Meni se jako sviđaju vaši napori i mislim da su vaši motivi ispravni, ali dajte mi vremena da vam odgovorim”, rekao joj je te nabrojao načine na koji je govorio da korporativno upravljanje Ine ne valja, te je naveo i druge kritike koje je javno iskazao. “Bez mene to ne bi bilo moguće. U Nadzornom odboru Ine je devet članova, pet ih je od MOL-a, jedan imenuju sindikati i tri imenuje Republika Hrvatska. Sa mnom ili bez mene, sva tri člana imenovana od RH i jedan radničkog vijeća da su glasali protiv isto bi se dogodilo”, rekao je dalje.

Benčić: Ina je postala MOL-ova podružnica

Dalje se javila za pitanje Sandra Benčić, koja se vratila u 2011. godinu, kad je on izvještavao Vladu o problemima upravljanja Inom, pada proizvodnje, distribucije… “Jasno se vidi, i Vi zaključujete da imamo pad nafte i kondenzata, dakle već tada između 2002. i 2011. godine. I nazivate to uvodom u zatvaranje rafinerije Sisak. Bilo je evidentno da MOL želi stvoriti objektivne poslove okolnosti za zatvaranje refinerije. Izvještava se o tome i sve Vlade, ali svi postupaju i dalje isto, i svi pristaju na to da Ina nije više kompanija koja je u strateškom partnerstvu s MOL-om, već se pretvorila u MOL-ovu podružnicu”, započela je.

“Jeste li ikad razgovarali s bilo kojom od tih vlada o tome da je nužno da DORH zaštiti imovinu Ine u skladu sa međudioničarskim ugovorom? Je li se ikad išlo u tužbu?” pitala je.

“Da, jesmo. S nekim vladama smo razgovarali o tome, a i s DORH-om smo imali konstantne kontakte. Teško mi je odgovoriti koji je njihov argument zašto to nije pokrenuto, ali 2011. smo redovno to donosili. Dokumente smo donosili DORH-u i USKOK-u. Mi bi DORH-u davali informacije ako neke stvari nisu bile u interesu Hrvatske. Od listopada 2016. godine dali smo Vladi ukupan uvid i sve detalje. To smo radili redovito i kad god bi nas Vlade pozvale”, odgovorio joj je.

Nismo mogli ništa učiniti, samo buniti

“Što bi se dogodilo da ste se vi odlučili oglušiti na uputu ministra?”, pitala ga je, a on joj je rekao da se ne bi dogodilo-ništa. “Dodatak međudiničkom ugovoru, mnogi smatraju da ga trebaju proglasiti ništetnim. Taj dodatak daje MOL-u prevladavajući utjecaj kako u Nadzornom odboru putem pet od devet članova, a tako i u Upravi s time da predsjednik Uprave ima dvostruko pravo glasa. Ne bi mogli napraviti ništa, mogli smo se samo buniti”.

“Ja bih rekao da je nemoguće bez konsenzusa u Vladi da su se ovakve odluke donosile”, odgovorio je na posljednje pitanje Sandre Benčić.

Zvonimir Troskot imao sedam pitanja

Zvonimir Troskot imao je čak sedam pitanja za Vanđelića. Pa ih je odmah nabrojao sve, i započeo s citatom ministra gospodarstva Davora Filipovića kad je rekao da su “Ini naložili da poveća proizvodnju 10 posto”. “Kad govorimo o proizvodnji, ona proizlazi iz rezervi. Od kud tih 10 posto i kako će se to odraziti na rezerve plina u RH?”, pitao je.

Da li je svaka razina vlasti imala svog kontrolora u MOL-u, pitao je dalje. Zanima ga i plinsko nalazište Zalata Dravica, gdje se planira eksploatacija i njegovo mišljenje o Upstreamu kao srcu poslovanja. Peto je pitanje vezano uz cijene prodaje plina PPD-u, pa ga zanima po kojim cijenama je to bilo.

Šesto je pitanje bilo vezano za Hanfu, pa ga je zanimalo vezano za period u kojem je šef bio Ante Samodol, rekavši da je za njegova mandata najviše prekšajnih prijava. A ni njegove, niti one njhovih nasljednika nisu bile protiv Ine. Zadnje je pitanje bilo oko ukapljenog plina.

“Za razliku od terminala za ukapljeni prirodni plin čije je upravljanje regulirano Zakonom o tržištu plina, upravljanje mjestom za opskrbu ukapljenog plina je tržišna djelatnost kojom se bavi nekoliko privatnih investitora.

Kako gledate na to da su Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin predviđene lokacije za gradnji mjesta za opskrbu u luci Rijeka, da je to bilo uređeno zakonom? Zbog čega se tu zakonski pogodovalo jednom igraču, riječ je o LNG Hrvatska?”, pitao je Troskot.

Vanđelić ekspresno odgovara

Odgovori Vanđelića trajali su mnogo kraće nego Troskotovo postavljanje pitanja. “Što se tiče izjave ministra o povećanju proizvodnje za 10 posto, Zakon o energiji pruža takvu mogućnost, to je moguće napraviti. Može li se po pitanju kontrole ovakva stvar ponoviti? Zakonodavni okvir je takav da se takva stvar ne može dogoditi bez da puno ljudi ima uvid u to, postoji opasnost da će ljudi opet žmiriti iz nama nerazumiljivih razloga”, rekao je.

“Što se tiče nalazišta plina, zašto se nije išlo u proizvodnju? To je odluka uprave. Bilo bi logično da se bilo kakvo nalazište hitno pokrene, to je trebalo napraviti još u veljači ili ožujku ove godine. Upstream? Da, jest srce poslovanja Ini i jest najvažnija stvar”, rekao je dalje.

Cijene prodaje plina PPD-u

Što se tiče cijene prodaje plina PPD-u podatke Vanđelić nema. “Da ih imam, to bi bila vrlo povjerljiva informacija. Niti znam, niti bih smio reći”, rekao je. “Što se tiče Hanfe, vi imate dobru statistiku, u vrijeme Samodola je bilo najviše prekršajnih i kaznenih prijava, bio je jako aktivan”, odgovorio je.

“Za LNG mogu reći je da je to strateški interes Europe i Hrvatske i kao jedan projekt bio nam je potreban. Trebali bi zarađivati na transportu plina i za okolne zemlje i mislim da se na tome radi”, rekao je.

---

Show na početku sjednice

Predsjednik Vijeća Nikola Grmoja otvorio je saslušanje, potvrdio da kvorum za saslušanje postoji, i nabrojio koga su sve pozvali na saslušanje kako bi rasvijetlili događaje u Ini, spomenuo je i premijera Plenkovića. “Ovo će imati velikog utjecaja na rasvjetljavanje odnosa MOL-a, Ine i hrvatske vlade”, kazao je.

Zatim se javio Hrvoje Zekanović, on je ustvrdio da na saslušanje treba pozvati bivše Mostove ministre Tomislava Panenića i Slavena Dobrovića, predsjednika Mosta Božu Petrova i predsjednika države Zorana Milanovića. Zatim je kraj sebe postavio Petrova, Panenića, Dobrovića i Milanovića čiji su likovi izrezani od kartona. Dok je podizao Petrova, karton je stalno padao, pa je poentirao: “Evo Božo pada, ništa čudno”.

Grmoja izbacio Zekanovića

“Vi ste došli ovdje napraviti cirkus”, rekao je Grmoja. “Ne, vi ga radite”, odgovorio mu je Zekanović.

Grmoja je predložio da se na saslušanje pozovu spomenuti Milanović, Petrov, Panenić i Dobrović, čije je saslušanje zazivao Zekanović. Zatim je izbila svađa između Grmoje i Zekanovića, a Mostov šef Vijeća ga je nakon četiri opomene izbacio sa sjednice.

Mikuš: ‘Imam hrpu materijala’

Nakon početnog cirkusa, sjednica je nastavljena saslušanjem Bože Mikuša, bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine. “Nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i mađarskih predstavnika NO-a i nije bilo razilaženja između MOL-ovih i hrvatskih članova Uprave Ine. Znači, nisam vidio tu neke probleme”, rekao je Mikuš.

“U NO-u sam bio relativno kratko, ali u sindikatu sam bio dugo i mi kao sindikat smo intenzivno i sustavno pratili sve ono što se događalo u Ini i oko Ine i zato bih vam puno više o vašoj temi mogao reći s osnova informacija koje smo imali mi u sindikatu nego s osnova onoga što je bilo na NO-u”, rekao je Mikuš.

Rekao je da njegovo izlaganje neće biti u stilu rekla-kazala, nego će biti zasnovano na argumentima. “Za svaku tvrdnju imam odgovarajući argument”, rekao je Mikuš. “Imam hrpu materijala”, rekao je Mikuš pa ga pokazao Antikorupcijskom vijeću.

‘Milanović nije ništa poduzeo oko korupcije’

Mikuš tvrdi da ima prezentaciju o korupciju koja je dostavljena i Milanoviću, a da su mu iz s Pantovčaka odgovorili da je predsjednik detaljno proučio dokumentaciju, ali da, ističe, ništa nije poduzeo. “Kad je pažljivo pročitao prezentaciju, vjerujem da je vidio hrpu protuzakonitih radnji i da ga je to toliko pogodilo da nije mogao ništa poduzimati u vezi toga”, rekao je Mikuš. Pojašnjava da se radi o dva dioničarska ugovora, a da je na oba bilo puno prigovora.

“Kad sam bio u Nadzornom odboru, vladalo je suglasje između hrvatskih i mađarskih članova Odbora. Nije bilo nikakvih problema. Svi dokumenti koji su dolazi na Odbor, imaju oznaku poslovne tajne pa ja ne mogu o tome govoriti. Ali vi kao Vijeće možete zatražiti te dokumente”, izjavio je Mikuš.

‘Nisam nikad kao član NO govorio o lošem vođenju Ine’

Grmoja ga je zatim pitao je li kao član NO Ine ikad javno ukazivao na loše vođenje Ine. Mikuš je izjavio da kao član NO nije, a da se kao predsjednik sindikata “ne sjeća”. Na novo Grmojino pitanje, je li Ina danas bolja kompanije nego što je danas, Mikuš tvrdi da, prema njegovom mišljenju, Ina nikad nije bila podružnica Mola.

“Prestanite govoriti da ja branim Mol, ja samo govorim istinu. Ako nekome istina nije po volji, onda se taj mora zapitati što je s njim. Je li Ina bila bolja 2003. ili sada, ja nemam podatke kakva je sad Ina, ali znam da je onda bilo teško, znam da se puno moglo napraviti, a nije se napravilo, i znam da je 2008. Ina dovedena na rub bankrota. To su rekli oni koje se ispitivalo na povjerenstvu Ine pa možete doći do tih zapisnika”, rekao je Mikuš.

Na Grmojino pitanje smatra li da je trebalo zatvoriti Rafineriju u Sisku, Mikuš je kazao da, unatoč gubicima, to nije trebalo učiniti. “Mol nije prvi koji je htio zatvoriti Rafineriju nafte Sisak, neki drugi su to prije htjeli napraviti. Rafinerija je, prema podacima koje sam imao prilike čuti, u nekom periodu bila sufinancirana od strane Naftaplina s 350-400 milijuna kuna temeljem niže cijene nafte. Dakle, stvarala je gubitke. Davno prije je trebalo modernizirati Inine rafinerije, za to je bilo novaca. To se moglo napraviti prije preuzimanja Ine, do 2000.”.

‘Pa vi stalno mijenjate iskaz’

Mikuš zatim ponovno napada Grmoju da ga “pokušava navući” i da mu “stavlja riječi u usta”. “Ajde vi recite što želite da kažem. Zašto to radite?”, kaže Mikuš. Grmoja mu je rekao da su njegovi odgovori suspektni i da se izvlači od konkretnih odgovora. “Mijenjate iskaz, ali to je vaše pravo”, rekao je Grmoja. “Ja ništa ne mijenjam”, odgovorio mu je Mikuš.

Mikuš smatra da je vlast doprinijela da rafinerije budu nerentabilne. “Kad je rafinerijama bilo teško, uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i tu je još pala rentabilnost”, rekao je.

“Ima jedna stvar o kojoj nitko ne priča. To je bilo pred moj odlazak u mirovinu 2015. godine. Bio je prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i da se uz to izgradi moderni logistički centar. To se moglo napraviti samo uz dogovor dva najveća dioničara Ine. U to vrijeme, kad je taj prijedlog izašao, mi kao sindikat smo se odredili po tom pitanju i podržali smo ga jer smo smatrali da je to jako dobro rješenje”, rekao je Mikuš.

‘Prijedlog je minirao ministar Vrdoljak’

“To nije nikad realizirano, jer nije nikad došlo do dogovora. Sad ćete mi reći da opet branim MOL, ali do dogovora nije došlo ne radi MOL-a nego radi naših”, rekao je Mikuš.

“Siniša Petrović je bio izvrstan predsjednik Nadzornog odbora Ine. Taj prijedlog je trebao ići na Skupštinu, koliko sam ja pratio medije, izgleda da je prijedlog minirao ministar Vrdoljak. Mol je bio za”, rekao je Mikuš. “Ne znam je li vam poznato, za to nema dokaza, ali znam da se ministar Vrdoljak predstavljao kao glavni pregovarač i da je valjalo samo ono što on kaže i iskaže u pisanom obliku, pa ni predsjednik Vlade i predsjednik NO. To vam je priča o korporativnom upravljanju Inom”, rekao je.

“Mogu reći da je s Molom bilo teško pregovarati. Međutim, kad je nešto dogovoreno, niti jedno pravo nisu htjeli izbjegavati. S našim, nažalost, to nije bio slučaj”, kazao je. “Mi kao sindikat nikad nismo imali problema s ljudima iz MOL-a koji su bili u Ini. Mogu vam reći da su oni bili alibi za mnoge nepodopštine naših direktora. Ja sam to doživio jedanput”, rekao je Mikuš

‘Protivio sam se micanju platforme iz Italije’

Krenula su pitanja članova Odbora, prva je bila Dalija Orešković. “Meni se čini da ste vi puno više naglasili odgovornost hrvatskih vlasti. Ako sam vas dobro razumjela, vi ste napomenuli kako se stvarala medijska priča da se ide u spašavanje Rafinerije Sisak, a onaj dobar plan stvaranja biorafinerije nije uspio jer su ga minirali hrvatskih političara. Možete li pojasniti kad ste se sve protivili odlukama NO Ine?”

“Na prvoj sjednici NO u 2013. bio sam jedino ja protiv toga, a odnosilo se na jedan segment plana koji se ticao platforme Labin koja je u to vrijeme radila u talijanskim vodama. Tu platformu se htjelo maknuti iz Italije jer je navodno bilo dovoljno posla u Jadranu. Smatrao sam da se platformu ne smije micati iz Italije, platforma je u velikoj mjeri držala financijsku stabilnost Crosca. Pogledajte gdje je platforma danas, lovi ju hrđa, pa će se utvrditi da ju treba rezati”.

“Iduće protivljenje je bilo na sjednici gdje se govorilo u uvođenju modela partnerstva u trgovanju Ine, no svi ostali su bili za. Taj model se počeo uvoditi, ja sam ga jako dobro poznavao jer su me sindikati Mola s tim upoznali, Mol je u Mađarskoj uveo takav model na benzinskim postajama”. “Zadnje moje protivljenje je bilo na 2014., gdje sam bio protiv revidiranog poslovnog plana. Zašto? Zato jer se tim planom namjeravala smanjivati prerada nafte u rafinerijama i povećavati uvoz gotovih proizvoda”, rekao je Mikuš.

‘Hrvatski članovi nisu zasipali Mađare prijedlozima’

Željko Jovanović iz SDP-a upitao je Mikuša jesu li za probleme u Ine krivi primarno hrvatski članovi. “Hrvatski predstavnici u upravi Ine su trebali imati inicijative. Morali su znati gdje su problemi i trebali su predlagati rješenja tih problema. Da biste vi to mogli trebali bi zasukati rukave. Trebalo je puno raditi. Mađarsku stranu je trebalo zasipati prijedlozima. Ja nisam imao priliku čuti za nijedan takav prijedlog”.

Na pitanje Karoline Vidović Krišto kako je moguće da je Ina bila na rubu bankrota dok su u istom razdoblju sve naftne kompanije ostvarivale rekordne gubitke, Mikuš je odgovorio kako nema odgovor na to pitanje. “I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ne mogu vam dati odgovor na to pitanje. Slažem se s vama”, odgovorio je. Na potpitanje ima li kakav drugi odgovor osim da se radilo o kriminalu u Ini, Mikuš je odgovorio: “Nemam”.

‘Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite’

Mostov Zvonimir Troskot upitao je koliko je ljudi otpušteno iz sektora istraživanja i razvoja u Ini, Mikuš je rekao da su oni pratili Ina d.d.. “Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite i kojom mi poput vašeg stranačkog kolege stavljate u usta nešto što nisam rekao”, rekao je Mikuš. “Nismo ovdje da bismo se svidjeli jedni drugima, nego da dobijemo odgovore na pitanja”, rekao je Troskot.

Troskot je upitao zna li pod kojom se kamatom Ina zadužila kod Mola, na što je Mikuš rekao da ne zna i da nije o tome odlučivao. Troskot je konstatirao da se radilo o kamati 18 posto, a Mikuš, koji je ranije rekao da je Mol spasio Inu tim kreditom, mu je dogovorio protupitanjem: “Biste li se vi zadužili po tolikoj kamati. Zašto su to prihvatili?”.

Grmoja: ‘Tko je upleten u korupciju?”

Riječ je ponovno uzeo Grmoja. “Rekli ste da imate saznanja o korupciji, možete li to podijeliti s nama, tko je upleten i o čemu se radi?”. Mikuš je rekao: “Ne mogu, to se ne može objasniti u par rečenica. To ne mogu bez Power Point prezentacije. To je prezentacija koja traje 20 minuta koja je bila kod predsjednika države”.

Mikuš je pokrenuo prezentaciju i pokazuje niz slajdova na kojima su razni dokumenti i novinski članci, ali ga je Grmoja prekinuo: “Molim vas konkretan odgovor, morat ću prekinuti ovo. Imali ste dva sata izlaganja, molim vas da u 10 rečenica objasnite korupciju u Ini i tko stoji iza nje. Sigurno nećemo gledati 40 minuta dvije Power Point prezentacije”. Mikuš je rekao da to ne može kratko objasniti bez prezentacije.

Grmoja je prekinuo Mikuševo izlaganje, i poslao članove Vijeća na petominutnu pauzu. Nakon nastavka pauze nastavilo se saslušanje Damira Vanđelića.