Filipović nas gurnuo u diplomatski rat sa Slovenijom. Službena Ljubljana za Telegram: 'Nije samo njegov ispad o Petrolu sporan'
Slovenski državni vrh sve je odlučio prijaviti Bruxellesu
Prošlog vikenda iz Slovenije je stigla ne baš uobičajena vijest. Tamošnja Vlada, nezadovoljna recentnim istupima hrvatskog ministra Davora Filipovića na račun slovenske naftne tvrtke, odlučila je „neugodnu situaciju“ – kako je opisuju u Ljubljani – prijaviti Bruxellesu. Oštra reakcija slovenske Vlade uslijedila je nakon što je Filipović nedavno ustvrdio da neće točiti gorivo na benzinskim pumpama Petrola.
Prije desetak dana ministar gospodarstva predstavljao je web stranicu za usporedbu cijena u trgovinama. Tamo je govorio da će osobno prije ići kupovati u one trgovačke lance koji su pristali Ministarstvu slati informacije o cijenama, nego u bilo koje druge trgovine. „Jednako tako kao što ću natočiti gorivo na svim drugim benzinskim pumpama, a ne na Petrolu koji nam je zatvorio na sat vremena pumpe a za to nije imao nikakvog razloga”, citirala je Hina Davora Filipovića.
‘Neprimjeren istup’
Budući da nije riječ o slučajnom prolazniku, već ministru gospodarstva, u Ljubljani su to očito shvatili kao neprimjeren istup za koji smatraju da slovensku kompaniju stavlja u nepovoljan položaj na hrvatskom tržištu. Osim što su reagirali prema hrvatskom veleposlanstvu u Sloveniji, kako su ranije potvrdili za slovenske medije, najavili su i da će o cijeloj situaciji izvijestiti Europsku komisiju.
Komisija je institucija koja brine da se u EU, pa tako i na zajedničkom europskom tržištu, svi pridržavaju europskih pravila. Stoga bi se moglo zaključiti da u Sloveniji procjenjuju da je hrvatska strana prekršila neka od tih pravila i da stoga očekuju reakciju Bruxellesa. Što, dakle, Slovenija točno želi ovim potezom i što uopće može postići?
U čemu je problem?
Neposredni povod za slovensku reakciju bila je Filipovićeva izjava, no iz slovenskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova doznajemo da ne problematiziraju isključivo taj istup. “Slovenija je najavila da će Europsku komisiju izvijestiti o situaciji Petrola na hrvatskom tržištu, koja traje već neko vrijeme i nije vezana samo uz zadnju izjavu ministra gospodarstva Davora Filipovića”, kažu nam iz slovenskog Ministarstva.
“U interesu je svih država članica da unutarnje tržište EU nesmetano funkcionira. Države članice EU moraju osigurati da domaće, kao i tvrtke iz (drugih, op.a.) država članica budu tretirane ravnopravno i bez diskriminacije”, dodaju u odgovoru na Telegramov upit. Ne preciziraju, međutim, što konkretno očekuju od Komisije niti koje europske propise, po njihovom mišljenju, Hrvatska u ovom slučaju krši. A upravo to – kršenje određenih pravila – dosta je bitno za aktivno uključivanje Komisije.
Svađa oko namaza
Sporovi među zemljama članicama, pa i zbog tretmana pojedinih tvrtki i njihovih proizvoda, nisu nepoznanica unutar EU. Prije nekoliko godina povod za naoko bizarne tenzije između Italije i Francuske bila je Nutella. Francuska ministrica ekologije Segolene Royal obrušila se 2015. na čokoladni namaz što je izazvalo promptnu protureakciju Italije.
Čak je i obitelj tadašnjeg talijanskog premijera Mattea Renzija javno demonstrirala privrženost popularnom namazu. Ali ne bez razloga – riječ je o proizvodu talijanske kompanije, dakle, riječ je o ekonomskim interesima Italije.
Uloga Bruxellesa
Francuska ministrica se povukla i ispričala, pa spor nije eskalirao toliko da bi se u njega stigao uključiti i Bruxelles. Uostalom, kao i u slučaju Filipovićevih istupa, bila je riječ o izjavi, pa je pitanje što Komisija može poduzeti. Europska komisija je čuvar europskih pravila i nadzire primjenu prava Unije. Trebalo bi, dakle, utvrditi krši li Hrvatska zajednička EU pravila.
Ako država članica krši propise, Komisija može i mora reagirati. Primjerice, postoje slučajevi kad su pojedine kompanije tražile zaštitu Bruxellesa zbog nacionalnih zakona za koje su smatrale da im ugrožavaju tržišnu poziciju. Iz Ljubljane, kako smo spomenuli, ne preciziraju koji bi propisi ili pravila u ovom slučaju bili prekršeni, već govore načelno o ravnopravnom tretmanu svih tvrtki – što jest jedan od postulata zajedničkog EU tržišta.
Što sad slijedi?
Zbog ograničavanja cijena goriva, između hrvatske Vlade, odnosno resornog Ministarstva, i slovenske naftne kompanije već je i ranije iskrilo. Ministar Filipović je, primjerice, govorio da je “neugodno iznenađen njihovim ponašanjem” kada su, u znak prosvjeda, odlučili zatvoriti benzinske pumpe na sat vremena. Tvrtka je krajem siječnja poduzela korake za nadoknadu štete koja im je, smatraju, nastala zbog reguliranih cijena energenata.
Sada se, pak, u cijelu priču uključila i diplomacija. Znači li to da će se spor izgladiti diplomatski ili će se na kraju umiješati i Bruxelles, ostaje za vidjeti.