Financijska SOA objavila znakovito izvješće. Čini se da u Hrvatskoj pranje novca postaje ozbiljno raširen biznis
Privremeno je ili trajno oduzeta nezakonita imovinska korist ukupne vrijednosti oko 110 milijuna eura
Mito koji dobiju pojedinci kako bi nekome osigurali korist, najčešće na štetu države ili njezinih tvrtki, te novac koji se kroz korupciju izvuče iz javnih izvora na kraju nekako treba i ozakoniti. Mito, korupcija i zlouporaba u gospodarskom poslovanju vode tako u novo kazneno djelo – pranje novca.
Tako u slučajevima korupcije i zloupotrebe u gospodarskom poslovanju ima posla i za Ured za sprječavanje pranja novca, a ta institucija u izvješću o svom radu za 2022. godinu otkriva da je u tih godinu dana procesuirano deset osoba koje su povezane s pranjem novca kako bi se prikrila korupcija i zlouporaba u gospodarskom poslovanju. U izvješću se navodi i da je u tim slučajevima otkrivena te privremeno ili trajno oduzeta nezakonita imovinska korist poput novca, vrijednosnih papira i poslovnih udjela ukupne vrijednosti oko 110 milijuna eura.
Ta se vrijednost najvećim dijelom odnosi na slučaj u kojem je u plinskoj aferi oštećena Ina, o čemu su banke obavijestile Ured za sprječavanje pranja novca, a Ured je u priču uključio USKOK.
Otvoren 471 predmet, proslijeđeno njih 270
No, plinska afera tek je jedan slučaj kojim se Ured za sprječavanje pranja novca bavio u 2022. godini, jer su otvorili čak 471 predmet i to veliku većinu njih (465) sa sumnjom na pranje novca i šest sa sumnjom na financiranje terorizma. Čak 270 predmeta otvoreno je, kao i plinska afera, na temelju informacija banaka o sumnjivim transakcijama. Na kraju je Ured tijela kaznenog progona izvijestio o 250 slučajeva sumnje u pranje novca kako bi se nastavile istrage i postupci.
Podaci o privremeno ili trajno oduzetom novcu u slučaju prijevara i utaje poreza nisu tako impresivni kao u slučaju korupcije, ali nisu ni beznačajni. Tako je u slučajevima prijevara i računalnih prijevara privremeno ili trajno oduzeto 5,6 milijuna eura, a zbog sumnji u utaju poreza 5,4 milijuna eura.
Privremeno spriječeno 56 sumnjivih transakcija
Ured je u 2022. godini više koristio i alate koji pomažu da se počinitelji, i kad ih se uoči, izvuku s nezakonito stečenim novcem.
Tako je bankama Ured u 2022. godini izdao 56 naloga za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na rok od 120 sati i time su privremeno zaustavljene transakcije vrijedne 110,5 milijuna eura. Pritom je u šest slučajeva surađivao s inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama u deset država, među kojima su i Estonija, Francuska, Italija, Njemačka, SAD, Turska… U tim zemljama je po nalogu hrvatskog Ureda privremeno zaustavljeno 25 sumnjivih transakcija ukupnog iznosa 805 tisuća eura.
Koristio je Ured za sprječavanje pranja novca u 2022. godini nešto više i mjeru stalnog praćenja poslovanja stranke. Tako je bankama izdao nalog da to čine u 43 slučaja, dok je godinu dana ranije to činio u 38 predmeta.
Hrvati darovali više od pola milijarde kuna
Banke su Uredu dužne prijaviti i sve gotovinske transakcije, a do kraja 2022. godine bila je riječ o iznosu većem od 200 tisuća kuna. Godina je to u kojoj su kune otišle u povijest pa nije čudo da transakcija iznad 200 tisuća kuna što su ih prijavile banke bilo čak 9411, odnosno 15,83 posto više u odnosu na 2021. Prijavljene su 68.843 transakcije iznad 200 tisuća kuna, ukupne vrijednosti veće od 25 milijardi kuna, što je čak 17,16 posto više u odnosu na 2021.
Građani su tvrdili da su više od polovice tih transakcija, u ukupnoj vrijednosti od 12,7 milijardi kuna, obavili zbog štednje. To je čak 2,7 milijardi kuna više nego godinu dana ranije. Više od 16 tisuća gotovinskih transakcija ukupne vrijednosti 6,5 milijardi kuna opravdali su kupnjom nekretnina, na što su kroz gotovinske transakcije potrošili 600 milijuna kuna više nego u 2021. godini.
Više je nego zanimljiv podatak i da su Hrvati u 2022. godini dali 2357 pozajmica vrijednih ukupno 844 milijuna kuna te da su kroz 1413 gotovinskih transakcija darovali 534 milijuna kuna.