Finska je spremna za rat. Detaljno su razradili plan za slučaj ruskog napada: 'Oružje već skladištimo u drugim državama'
Nordijska zemlja testirala je svoju sposobnost za vođenje ratne ekonomije, a predsjednik kaže da bi se drugi trebali ugledati u njih
Finska, koja je i inače bila poznata po svojoj visokoj pripravnosti za rat, sada odlazi korak dalje nakon što je suočena sa sve agresivnijom Rusijom i njezinim predsjednikom Vladimirom Putinom. Uspješno su testirali svoju sposobnost za prelazak na ratnu ekonomiju, a počeli su i skladištiti vojnu opremu izvan svojih granica.
General-pukovnik Mikko Heiskanen, zamjenik načelnika stožera za naoružanje i logistiku u finskim obrambenim snagama, otkrio je u razgovoru za Financial Times da je zemlja sklopila više od tisuću ugovora s privatnim tvrtkama za proizvodnju opreme ili pružanje raznih usluga tijekom ratnog stanja.
“Moramo biti spremni na dugoročnu krizu. Neke od ugovora smo već aktivirali, sve smo ih dodatno provjerili, a testirali smo ne samo nabavku streljiva, već i drugog materijala. Testiramo planove i spremnost naših strateških partnera”, rekao je Heiskanen, čija se službena titula može prevesti i kao “šef ratne ekonomije”.
Finska spremnija za rat od mnogih na Zapadu
Finska, koja ima najdužu granicu s Rusijom među svim europskim ili NATO zemljama, dobro je poznata po svojoj fokusiranosti na mogući napad svog istočnog susjeda. Takva razina pripravnosti je, prema pisanju FT-a, možda nedostižna u zapadnim zemljama.
Finci i Rusi imaju dugu povijest međusobnih konflikata, od kojih je najzloglasniji Zimski rat, koji se vodio 1939. i 1940. godine, a tijekom kojega su Finci ubili na stotine tisuća pripadnika sovjetske vojske koji su krenuli u invaziju.
Imaju jednu od najvećih vojski u Europi
Finska ima pozamašne zalihe goriva i žitarica, dovoljne za najmanje šest mjeseci potrošnje. Izgradili su i dovoljno skloništa i bunkera za cijelo stanovništvo. Gotovo trećina njezine odrasle populacije je na popisu vojnih rezervista, što Finskoj, koja ima samo 5,6 milijuna stanovnika, daje jednu od najvećih vojski u Europi, s najvećom količinom artiljerije.
“To nam je u DNK. Rusija poštuje moć. Moć se sastoji od volje i od sposobnosti. Volju imamo. Volja i želja naroda za obranom zemlje vjerojatno je najveća na svijetu. Naši kapaciteti su na visokoj razini, za što su nam bile potrebne godine. Ne možete to učiniti za godinu ili dvije”, kaže general-pukovnik Heiskanen.
Odbio je govoriti o detaljima, ali kao primjer je naveo da država može od neke tekstilne kompanije ekspresno naručiti proizvodnju pancirki ili druge zaštitne opreme.
Još nemaju potrebe prelaziti na ratnu ekonomiju
Sama Rusija je u proteklom razdoblju prešla na ratnu ekonomiju što je posljedica njezina napada na Ukrajinu. Trenutno troši šest do sedam posto svog BDP-a da bi proizvela četiri milijuna artiljerijskih projektila godišnje, što je daleko više od finskih kapaciteta, čak i više od zapadnoeuropskih.
“Mi nismo prešli na ratnu ekonomiju”, kaže Heiskanen. Objasnio je da je Finska trenutno na trećoj od devet mogućih razina eskalacijske ljestvice te da, iako je povećala proizvodnju streljiva, tvornice još uvijek nisu prešle na 24-satni režim rada. “Ionako nismo bili u lošem stanju, a sada smo u prilično dobrom”, izjavio je.
NATO dužnosnik: ‘Finska je zlatni standard’
Finska država posjeduje udjele u tvrtkama unutar proizvodnog lanca, pa čak i ako je riječ o privatnim tvrtkama, kako bi im mogla naložiti proizvodnju ratnog materijala. Već je nakon napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine počela s povećavanjem proizvodnje streljiva, pa danas proizvodi oko 10 puta više granata nego prije pet godina.
Na rusku invaziju Ukrajine nije odgovorila samo povećavanjem ratne spreme, već i pridruživanjem NATO savezu, čime su okončali desetljeća svoje vojne nesvrstanosti. Iako je nova članica, Finsku druge zemlje iz NATO-a već traže savjete kako da poboljšaju svoju spremnost, koja je kod mnogih smanjena nakon okončanja Hladnog rata.
“Finska je zlatni standard. Nisu smanjili oprez tijekom 1990-ih i 2000-ih, pa sada većina nas može samo stajati i diviti se onome što imaju. Njihova sposobnost da mobiliziraju ljude i proizvodnju u krizi je doista impresivna”, rekao je jedan visoko pozicionirani diplomat iz zemlje članice NATO-a.
Finskoj je potrebna promjena razmišljanja
General-pukovnik Heiskanen za FT kaže da članstvo u NATO-u treba dovesti i do promjene načina razmišljanja u državi, što je i slikovito opisao. “Više nismo sami. Možemo vjerovati drugima. Ne moramo držati sva jaja u istoj košari. Ne moramo posjedovati sve krave da bismo proizvodili mlijeko”, rekao je Heiskanen.
Otkrio je i kako je njegova zemlja počela skladištiti svoju vojnu opremu u Norveškoj, a dodao je da će uskoro isto početi i u Švedskoj, a možda i u drugim udaljenijim zemljama. “Planiramo da ćemo opremu skladištiti u drugim zemljama. Raspršivanje zaliha je jedan od načina osiguravanja naše opskrbe. S time smo već djelomično započeli. Imamo posebne planove sa Švedskom i Norveškom, ali i s udaljenijim zemljama. Tu su uključene oprema i streljivo, a možda i rezervni dijelovi”, kaže general-pukovnik.
Novi finski predsjednik Alexander Stubb odbacio je tradicionalnu finsku poniznost i skromnost prošlog mjeseca kada je za Financial Times rekao da bi druge europske države trebale “postati više kao Finska”. “Drugim riječima, moraju biti pripremljeniji. Morate se pripremiti na najgore kako biste to izbjegli”, poručio je Stubb.