Dobar dio Amerike i ovim natpisima ispred kuća želi kazati da će se za to i dalje boriti, da se ne želi vratiti tamo gdje je već jednom bila. To govori i činjenice da je u minulih godinu dana prva žena crnkinja postala potpredsjednica države, da je puno policajaca osuđeno zbog ubojstava crnaca i to od porota u kojima su prevladavali bijelci; to kazuju i univerzitetski kurikulumi u kojima su crnci dobili značajnije mjesto
U unutrašnjem džepu zimskog kaputa našao sam pregršt fotografija. Dugo nisam bio u Americi i po dolasku sam ostao začuđen količinom natpisa ispred obiteljskih kuća. Fotografirao sam ih da Vam pokažem kako se Amerika, možda naivno ali ipak bori, protiv mržnje i rasizma.
Na svima njima piše gotovo isto: “Black lives matter”, što se može prevesti kao “Crnački životi su važni“ ili “Životi crnaca vrijede”. Kažu mi da ih je uoči predsjedničkih izbora bilo još i više i da su, pomogli u rušenju Trumpa, najsramnijeg predsjednika novije američke povijesti.
Da Vas ne gnjavim onim što znate, složio sam krajnje pojednostavljenu kronologiju:
– 1619. Portugalci su doplovili u britansku koloniju Virginiju s dvadesetak Angolaca u okovima. Prodali su ih Englezima u Jamestownu, prvom europskom naselje u Novom Svijetu. Dolazak otetih Afrikanaca označava početak dva i pol stoljeća ropstva u Sjevernoj Americi.
– 1861. jedanaest južnih država proglasilo je svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Država i osnivanje Konfederativne Države Amerike, uglavnom zbog pitanja ukidanja ropstva, čime počinje Američki građanski rat.
Članak se nastavlja ispod oglasa
– 1863. Lincoln je objavio Proklamaciju o emancipaciji, oslobađajući, barem na papiru, sve robove u Sjedinjenim Državama.
– 1865. završio je rat, Unija je pobijedio Konfederaciju, sjever jug, poginulo je 600.000 ljudi, a ropstvo je i ustavno ukinuto Trinaestim amandmanom na Ustav Sjedinjenih Država, oslobađajući time preko 4 milijuna robova.
– 1964. američki predsjednik Lyndon B. Johnson, zbog kojeg sam koncem šezdesetih i u Pragu i u Zagrebu sudjelovao u demonstracijama protiv rata u Vijetnamu uzvikujući „Bolje LSD nego LBJ“, napravio je, surađujući s Martinom Lutherom Kingom, najviše za rasnu ravnopravnost Amerike. Te je godine potpisao je Zakon o građanskim pravima, ukidajući službenu segregaciju, 1965. Zakon o glasačkim pravima, zabranjujući zakone o rasističkom glasanju, i 1968. Zakon o građanskim pravima, okončavajući diskriminaciju u prodaji stanova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
– 2013. osnovan je pokret Black Lives Matter, a to je ono što danas piše ispred mnoštva američkih kuća, suočen s činjenicom da u Americi policija godišnje ubije oko 1000 ljudi, a da neproporcionalno veliki broj ubijenih otpada na crnce. Pokret je, zahvaljujući Trumpovom veličanju policije i javnoj podršci bijelim rasistima, buknuo u njegovom predsjedničkom mandatu. Na naslovnice je došao i stekao međunarodnu pozornost tijekom prosvjeda 2020. nakon što je bijeli policajac u Minneapolisu brutalno zadavio crnca Georgea Floyda. Procjenjuje se da je te godine oko 25 milijuna ljudi sudjelovalo u prosvjedima Black Lives Matter, što ih čini jednim od najvećih pokreta u povijesti Sjedinjenih Država. Pokret ima široki spektar zahtjeva, ali se najviše usredotočuje na reformu policije i kaznenog pravosuđa.
– 2020. prema popisu u Sjedinjenim Državama živi 41,1 milijun crnaca, 12,4% ukupne populacije
– 2021. kip zapovjednika Vojske Konfederacije generala Roberta E. Leeja, koji je stajao u Charlottesvilleu, Va. – i bio u fokusu skupa bijelih nacionalista 2017., dodijeljen je Centru za afričko-američku baštinu škole Jefferson koja ju planira pretopiti u “novo umjetničko djelo koje će odražavati rasnu pravdu”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uza sve to rasizam je i danas dobrano prisutan u svakodnevnom životu Amerike. Zadnji političar, a od njih svi rasizmi i mržnje manje-više uvijek i svugdje kreću, koji je svoju karijeru oslonio na čisti, nepatvoreni rasizam, jest Trump. On ga je čak podigao na viši, državni nivo.
Evo kako se ta „velika politika“ ogledava u „malom životu“. Mom prijatelju slikaru su otac, djeda i pradjed bili policajci i to oni pravi, ulični. Kad su odradili svoj radni vijek otišli su živjeti u mali gradić nekoliko sati udaljen od New Yorka. Kako je tu oduvijek živjelo puno bivših policajaca odrastao je među djecom policajaca. Jedan od njih, njegov najbolji prijatelj, ostao je živjeti u tom gradiću i bavi se trgovinom piva.
Ogorčeni mail zbog piva
Kada mu je moj prijatelj usred Black lives matter demonstracija predložio da na listu piva koje prodaje doda jedno njemu drago pivo uslijedila je i više no buran reakcija. Radilo se naime o pivu za koje je vlasnik pivovare javno obznanio da će sav prihod od njene prodaje ići u fond pokreta Black lives matter. Njegov prijatelj mu je poslao ogorčen e-mail u kome ga moli da mu se, kao netko tko je tim prijedlogom stao u obranu crnaca, dakle protiv policajaca i Trumpa, više nikada ne javi, ukratko da s njim zauvijek prekida.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zatim je i njegov otac otišao do oca mog prijatelja i rekao da se srami izdaje njegovog sina i da čitav gradić više s njima ne želi razgovarati. Pritisak je bio toliki da su njegovi roditelji nepunu godinu dana kasnije prodali kuću i otišli živjeti na Floridu.
Paralela s našim mržnjama
Trump je pao ali ne i trumpizam. Ustroj policije i kazneno pravosuđe se bolno i nadasve sporo mijenjaju. No dobar dio Amerike i ovim natpisima ispred kuća želi kazati da će se za to i dalje boriti, da se ne želi vratiti tamo gdje je već jednom bila. To govori i činjenice da je u minulih godinu dana prva žena crnkinja postala potpredsjednica države, da je puno policajaca osuđeno zbog ubojstava crnaca i to od porota u kojima su prevladavali bijelci; to kazuju i univerzitetski kurikulumi u kojima su crnci dobili puno značajnije mjesto i u historiji i u znanosti i u umjetnosti, nagli porast filmova koje režiraju i igraju crnci, televizijske reklame u kojima sve više prevladavaju…
Sve ovo ispisujem u nadi da ćete čitajući malo zastati i pokušati povući paralelu s našim mržnjama, na trenutak poželjeti biti naivni i vjerovati u moć riječi, zamisliti što bi na tim natpisima moglo pisati ispred naših kuća. Da li vam je nešto palo na pamet? Ako jest, postavite natpis. Možda nam to pomogne jer očito ništa drugo više ne pomaže.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Kako je pokret Black Lives Matter u godinu dana promijenio Ameriku
Dugo nisam bio u Americi i po dolasku sam ostao začuđen količinom natpisa ispred obiteljskih kuća
Dobar dio Amerike i ovim natpisima ispred kuća želi kazati da će se za to i dalje boriti, da se ne želi vratiti tamo gdje je već jednom bila. To govori i činjenice da je u minulih godinu dana prva žena crnkinja postala potpredsjednica države, da je puno policajaca osuđeno zbog ubojstava crnaca i to od porota u kojima su prevladavali bijelci; to kazuju i univerzitetski kurikulumi u kojima su crnci dobili značajnije mjesto
U unutrašnjem džepu zimskog kaputa našao sam pregršt fotografija. Dugo nisam bio u Americi i po dolasku sam ostao začuđen količinom natpisa ispred obiteljskih kuća. Fotografirao sam ih da Vam pokažem kako se Amerika, možda naivno ali ipak bori, protiv mržnje i rasizma.
Na svima njima piše gotovo isto: “Black lives matter”, što se može prevesti kao “Crnački životi su važni“ ili “Životi crnaca vrijede”. Kažu mi da ih je uoči predsjedničkih izbora bilo još i više i da su, pomogli u rušenju Trumpa, najsramnijeg predsjednika novije američke povijesti.
Da Vas ne gnjavim onim što znate, složio sam krajnje pojednostavljenu kronologiju:
– 1619. Portugalci su doplovili u britansku koloniju Virginiju s dvadesetak Angolaca u okovima. Prodali su ih Englezima u Jamestownu, prvom europskom naselje u Novom Svijetu. Dolazak otetih Afrikanaca označava početak dva i pol stoljeća ropstva u Sjevernoj Americi.
– 1861. jedanaest južnih država proglasilo je svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Država i osnivanje Konfederativne Države Amerike, uglavnom zbog pitanja ukidanja ropstva, čime počinje Američki građanski rat.
– 1863. Lincoln je objavio Proklamaciju o emancipaciji, oslobađajući, barem na papiru, sve robove u Sjedinjenim Državama.
– 1865. završio je rat, Unija je pobijedio Konfederaciju, sjever jug, poginulo je 600.000 ljudi, a ropstvo je i ustavno ukinuto Trinaestim amandmanom na Ustav Sjedinjenih Država, oslobađajući time preko 4 milijuna robova.
– 1964. američki predsjednik Lyndon B. Johnson, zbog kojeg sam koncem šezdesetih i u Pragu i u Zagrebu sudjelovao u demonstracijama protiv rata u Vijetnamu uzvikujući „Bolje LSD nego LBJ“, napravio je, surađujući s Martinom Lutherom Kingom, najviše za rasnu ravnopravnost Amerike. Te je godine potpisao je Zakon o građanskim pravima, ukidajući službenu segregaciju, 1965. Zakon o glasačkim pravima, zabranjujući zakone o rasističkom glasanju, i 1968. Zakon o građanskim pravima, okončavajući diskriminaciju u prodaji stanova.
– 2013. osnovan je pokret Black Lives Matter, a to je ono što danas piše ispred mnoštva američkih kuća, suočen s činjenicom da u Americi policija godišnje ubije oko 1000 ljudi, a da neproporcionalno veliki broj ubijenih otpada na crnce. Pokret je, zahvaljujući Trumpovom veličanju policije i javnoj podršci bijelim rasistima, buknuo u njegovom predsjedničkom mandatu. Na naslovnice je došao i stekao međunarodnu pozornost tijekom prosvjeda 2020. nakon što je bijeli policajac u Minneapolisu brutalno zadavio crnca Georgea Floyda. Procjenjuje se da je te godine oko 25 milijuna ljudi sudjelovalo u prosvjedima Black Lives Matter, što ih čini jednim od najvećih pokreta u povijesti Sjedinjenih Država. Pokret ima široki spektar zahtjeva, ali se najviše usredotočuje na reformu policije i kaznenog pravosuđa.
– 2020. prema popisu u Sjedinjenim Državama živi 41,1 milijun crnaca, 12,4% ukupne populacije
– 2021. kip zapovjednika Vojske Konfederacije generala Roberta E. Leeja, koji je stajao u Charlottesvilleu, Va. – i bio u fokusu skupa bijelih nacionalista 2017., dodijeljen je Centru za afričko-američku baštinu škole Jefferson koja ju planira pretopiti u “novo umjetničko djelo koje će odražavati rasnu pravdu”.
Uza sve to rasizam je i danas dobrano prisutan u svakodnevnom životu Amerike. Zadnji političar, a od njih svi rasizmi i mržnje manje-više uvijek i svugdje kreću, koji je svoju karijeru oslonio na čisti, nepatvoreni rasizam, jest Trump. On ga je čak podigao na viši, državni nivo.
Evo kako se ta „velika politika“ ogledava u „malom životu“. Mom prijatelju slikaru su otac, djeda i pradjed bili policajci i to oni pravi, ulični. Kad su odradili svoj radni vijek otišli su živjeti u mali gradić nekoliko sati udaljen od New Yorka. Kako je tu oduvijek živjelo puno bivših policajaca odrastao je među djecom policajaca. Jedan od njih, njegov najbolji prijatelj, ostao je živjeti u tom gradiću i bavi se trgovinom piva.
Ogorčeni mail zbog piva
Kada mu je moj prijatelj usred Black lives matter demonstracija predložio da na listu piva koje prodaje doda jedno njemu drago pivo uslijedila je i više no buran reakcija. Radilo se naime o pivu za koje je vlasnik pivovare javno obznanio da će sav prihod od njene prodaje ići u fond pokreta Black lives matter. Njegov prijatelj mu je poslao ogorčen e-mail u kome ga moli da mu se, kao netko tko je tim prijedlogom stao u obranu crnaca, dakle protiv policajaca i Trumpa, više nikada ne javi, ukratko da s njim zauvijek prekida.
Zatim je i njegov otac otišao do oca mog prijatelja i rekao da se srami izdaje njegovog sina i da čitav gradić više s njima ne želi razgovarati. Pritisak je bio toliki da su njegovi roditelji nepunu godinu dana kasnije prodali kuću i otišli živjeti na Floridu.
Paralela s našim mržnjama
Trump je pao ali ne i trumpizam. Ustroj policije i kazneno pravosuđe se bolno i nadasve sporo mijenjaju. No dobar dio Amerike i ovim natpisima ispred kuća želi kazati da će se za to i dalje boriti, da se ne želi vratiti tamo gdje je već jednom bila. To govori i činjenice da je u minulih godinu dana prva žena crnkinja postala potpredsjednica države, da je puno policajaca osuđeno zbog ubojstava crnaca i to od porota u kojima su prevladavali bijelci; to kazuju i univerzitetski kurikulumi u kojima su crnci dobili puno značajnije mjesto i u historiji i u znanosti i u umjetnosti, nagli porast filmova koje režiraju i igraju crnci, televizijske reklame u kojima sve više prevladavaju…
Sve ovo ispisujem u nadi da ćete čitajući malo zastati i pokušati povući paralelu s našim mržnjama, na trenutak poželjeti biti naivni i vjerovati u moć riječi, zamisliti što bi na tim natpisima moglo pisati ispred naših kuća. Da li vam je nešto palo na pamet? Ako jest, postavite natpis. Možda nam to pomogne jer očito ništa drugo više ne pomaže.