Frka-Petešić upravo je preuzeo odgovornost za jučerašnji kaos sa znanstvenicima. Nisu razriješeni, on je samo bio razočaran

‘Možda sam ostavio dojam da je premijer razriješio znanstvenike, nije’

Zvonimir Frka-Petešić, član Znanstvenog savjeta Vlade, upravo daje izjavu o skandalu koji je nastao zbog izbacivanja petero znanstvenika iz tog Savjeta nakon što su potpisali apel u kojem su izrazili zabrinutost zbog načina kako se upravlja krizom izazvanom pandemijom koronavirusa.

“Budući da je tema Znanstvenog savjeta izazvala veliki interes uslijed kontradiktornih informacija koje su objavljene, htio bih uvodno iznijeti neke informacije o samom Savjetu. Kad nas je na proljeće pogodila pandemija, predložio sam premijeru osnivanje ZSV-a i on je to prihvatio.

Smatrao sam da je važno okupiti znanstvenike koji bi pomogli Vladi u suočavanju s virusom o kojem se malo znalo. Bilo je važno da Savjet bude multidisciplinaran. Na početku rada postavljena su jasna pravila. Naglašeno je da je to savjetodavno tijelo, ali da ti savjeti ne obvezuju Vladu”, počeo je Frka-Petešić.

Medijska angažiranost

Kako kaže, naglašeno je da će njihove savjete primati Stožer i Vlada, ali i da oni neće snositi odgovornost za odluke koje donosi Vlada.

“Vlada mora voditi računa o epidemiološkim aspektima, ali i o mnogim drugima, društvenim, gospodarskim i političkim.
Zamolili smo ih da se medijski angažiraju kako bi doprinijeli informiranju javnosti o virusu”, rekao je Frka-Petešić. “Neki su u ovih devet mjeseci bili više eksponirani, neki manje, ali svima zahvaljujemo na doprinosu”.

Javno prozivanje umjesto plodne rasprave

“U protekla dva mjeseca došlo je do žučnijih stavova unutar Savjeta. Istina, možda bi bilo drugačije da je nametnut neki predsjednik, možda bi on iznosio usuglašene stavove, ali išlo se na drugačiji model”, rekao je. “No, umjesto plodne rasprave, neslaganja unutar Savjeta ponekad su prerasla u javno prozivanje, bez dijaloga među pojedinim članovima”, rekao je.

“Za mene je to bilo neočekivano i poražavajuće. Vjerujem da svaki znanstvenik mora imati pravo izložiti svoje hipoteze, pa kada su i neutemeljene. Mnogi stavovi koje su neki iznosili danas su oprečni onome što danas tvrde. To je normalno s obzirom na to koliko se malo znalo o virusu, to je normalno u znanosti.”

“Ni premijer ni ja nismo pozvani da arbitriramo oko toga tko je od članova u krivu. Tu smo da ih saslušamo i da nitko zbog svoga mišljenja ne bude izopćen.”

‘Možda su mjere trebale biti drugačije’

“Kad je riječ o mjerama, vlada je svoje odluke bazirala na preporukama stožera. U prvom valu smo bili jedna od najuspješnijih država Europe, unatoč tome što nismo imali propisane kazne za nepridržavanje mjera. To je bio dokaz da se može biti uspješan i da se može voditi strategija borbe bez strogih kazni i to je Hrvatska dokazala.

Možda u nekim drugim zemljama to nije bilo ugodno gledati, onima koji su imali stroge kazne, ali mi smo bili ponosni na to. To nam je davalo nadu da možemo biti uspješni i u drugom valu”, rekao je pa dodao:

“Nismo pokazali isti uspjeh i stupanj odgovornosti. Možda su mjere trebale biti drugačije”. “Neki članovi Savjeta smatrali su da su mjere dostatne, i da sve ovisi o osobnoj odgovornosti. Drugi su smatrali da su potrebne strože mjere, ali u osobnom kontaktu nisu davali decidirani odgovor kave bi to mjere trebale biti”, tvrdi. “Iznijeli su neki i svoje analize, smatrajući da će se situacija pogoršavati, što se i dogodilo.”

I dalje nisu bili zadovoljni

Frka Petešić nastavio je opisivati odnose u Savjetu. “I jedni i drugi ostali su pri oprečnim stavovima. Vlada je posljednjih mjesec i pol dana postupno postrožavala mjere pozivajući na jedinstvo i solidarnost.

“Kada su mjere postrožene, oni članovi eksponirani u medijima nisu komunicirali da je to dobro. Drugi članovi smatrali su da su mjere pretjerane”.

Video sastanak u subotu

Na zahtjev jednog djela članova Savjeta u subotu sam s njima održao video konferenciju, mada nisam bio najsretniji time što ne sudjeluju ostali članovi. Imali smo otvoren i kolegijalan razgovor od skoro tri sata u subotu popodne”. Tu je, kaže, iznesen zahtjev da se isključe pojedini članovi Savjeta.

“To sam isključio kao nekolegijalnu mogućnost. Istaknuo sam da bih branio i svakoga od njih, zbog toga što smatram da nije prihvatljivo bilo koga isključivati zbog različitog mišljenja”, priča.

“Nastavili smo diskusiju o protuepidemijskim mjerama i tome kako ih iskomunicirati. Zamolio sam ih da mi pošalju svoje prijedloge, rekavši da ću podijeliti sa Stožerom”, rekao je.

Nisu mu spomenuli apel, bio je razočaran

Kako kaže, “ni u jednom trenutku tijekom sastanka nije spomenuto da je već pokrenuta inicijativa 26 znanstvenika, među kojima četvero s tog sastanka i jednoga koji je trebao biti na sastanku ali nije bio, ali je član ZSV-a.

U subotu ujutro bio sam zatečen, osjetivši neiskrenost koju nisam uočio u našem razgovoru. Mislim da to nije korektno, to je za mene jako narušilo naše povjerenje. To sam rekao i premijeru, i rekao sam mu da daljnja suradnja po meni nema smisla ako nema međusobnog povjerenja. Nazvao sam članove Stožera jučer predvečer, trojica mi se nisu javila.

Daljnja suradnja je otežana

“Ostaloj trojici iznio sam svoje razočaranje. Međutim, premijer ih nije razriješio. Daljnja suradnja je otežana, i bila bi lakša bez ove epizode, ali možda ja nisam bio jasan u tim razgovorima. Žao mi je ako sam ostavio dojam da ih je premijer razriješio. Nije.

Stalo nam je da se suradnja nastavi, ali smatram da svi oni moraju pronaći načina za međusobnu kvalitetniju suradnju. Da smo jedne slušali, danas bismo bili u teškom lockdownu Da smo slušali druge, imali bismo sasvim opuštene mjere. Da smo slušali poduzetnike, ne bi bilo nikakvih mjera.

Vlada sluša sve savjete, razmatra i donosi odluke. Tu priča završava. Nema znanstvenog Ustavnog suda koji odlučuje o odlukama Vlade. Toga nema u demokraciji. To je jednostavno tako, vlada mora preuzeti teret dogovornosti, na noj je da iz lepeze mogućnosti odabere ono što smatra da je u tom trenutku najbolje za građane i Hrvatsku”, kaže.

Dugo napadao znanstvenike

Nastavio je napadati znanstvenike. “Ne može se dogoditi da 10 minuta nakon odluke Vlade, a prije toga ste tri tjedna tražili savjete, dođe ideja da treba dodati jedan zarez. To tako ne funkcionira. Sam apel je mišung različitih preporuka, ideja razmišljanja… Neka su na mjestu. Neka nisu upućena javnosti nego, očito, znanstvenicima s kojima se potpisnici ne slažu, mada nisu potpisani.

Što se tiče zahtjeva o jasnijoj i transparentnijoj komunikaciji, to je ostvareno kroz premijerova obraćanja svakoga tjedna i druge objave. Ideja da se zbirno objavljuju svi podaci, to je dobra ideja, ali zavrjeđuje li dramatičan apel? Zahtjev je i odvajanje zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih. To već radimo, i to funkcionira.”

Frka-Petešić istaknuo je da se pomoć pruža najugroženijim dijelovima zemlje, što je jedan od zahtjeva iz apela. Kazao je i da je uvođenje semafora zaraženih mogućnost koja će se razmotriti. Osvrćući se na zahtjev o tome da se vrati povjerenje građana u objave nadležnih, Frka-Petešić je kazao kako misli da se na takav način već postupa. Izjavio je i da se ostali zahtjevi iz apela već ispunjavaju.

‘Moramo prijeći preko ovog nesporazuma’

“Mislim da je jako važno da usadimo osjećaj poštovanja hrvatskih institucija. Ovakvo prozivanje vlade dok postoji mogućnost kontinuiranog dijaloga meni je neshvatljivo. Smatram da moramo prijeći preko ovog nesporazuma, ostati pribrani, i obnovimo nužno povjerenje za suradnju”, završio je Frka-Petešić

Na pitanje novinarke je li se sada zapravo “posuo pepelom”, Frka Petešić odgovara: “Rekao sam da sam sudjelovao u ovom nesporazumu, da sam im zahvalio na dosadašnjoj suradnji, i da smatram da trebamo pronaći način da prijeđemo preko toga”. “Jedno je zahvaliti na suradnji, a drugo je zahvaliti se na suradnji”, pokušao je objasniti Frka-Petešić.

Na pitanje zašto smatra da je povjerenje narušeno ako su znanstvenici svoje zamjerke iznosili na sastancima Savjeta, te je li stvar u tome što su izašli u javnost, Frka-Petešić kazao je da je jedno nastupati u medijima objašnjavajući opasnost od virusa, a drugo prozivati Vladu kako član njezinog Savjeta.

‘Razgovarat ću sa svima koji mi se jave’

Na pitanje koji je status petero znanstvenika i kad će se održati sljedeći sastanak Savjeta, rekao je da još ne zna. Dodao je da će se javiti članovima Savjeta, svima koji mu se jave te da ne zna kada će se održati idući sastanak.

Na pitanje hoće li Savjet popunjavati drugim epidemiolozima ako petorka ne ostane, kazao je da je to hipotetsko pitanje na koje sada ne može odgovoriti.

O potencijalnom sukobu interesa

Novinari su zatražili komentar o optužbama da su neki članovi savjeta u sukobu interesa.

“Kad se oformio Savjet o tome nitko nije razmišljao. Trebalo je gasiti požar s pandemijom, taj formalni segment nitko nije uzeo u obzir. Pripremljena je nova odredba po tom pitanju, u nedjelju sam je dobio o pravne službe Ministarstva zdravstva. Nitko od članova Savjeta nije mi rekao da ostavke drugih članova traže zbog sukoba interesa”, zaključio je Frka-Petešić.

Što se događalo jučer

Apel je potpisalo ukupno 26 liječnika i znanstvenika. Nakon objave Frka-Petešić nazvao je troje od petero potpisnika. Uslijedio je razgovor iz kojeg su znanstvenici zaključili da ih se izbacuje iz ZSV-a.

Iz Vlade su naknadno demantirali izbacivanje, ipak priznajući kako je znanstvenicima poručeno da nema smisla nastaviti suradnju u uvjetima narušenog povjerenja.