Vijest dana u svijetu je afera Pegasus. Kako su vlade koristile zastrašujući hakerski program za špijuniranje novinara i opozicije?

Aktivisti za ljudska prava, novinari i oporbeni političari bili su špijunirani nakon što su njihovi pametni telefoni hakirani softverskim programom Pegasus izraelske tvrtke NSO Group, objavio je jučer popodne konzorcij 17 međunarodnih medija, tzv. “Projekt Pegasus”, među kojima su britanski The Guardian i američki The Washington Post.

Iz kompanije koja je proizvela Pegasus tvrde kako je njihov softver namijenjen isključivo za praćenje kriminalaca i odbacuju optužbe u izvješću prema kojima su Pegasusom opskrbili i neke režime s problematičnom poviješću poštivanja ljudskih prava, a među kojima se nalazi i hrvatski susjed Mađarska. Donosimo pregled zasad poznatih činjenica o ovom velikom međunarodnom skandalu.

1. Objavljeno je istraživanje

Međunarodni mediji jučer popodne su objavili istraživanje o zloporabi softverskog programa Pegasus. Istraživanje je provedeno na temelju liste s više od 50.000 telefonskih brojeva osoba od navodnog interesa za klijente izraelske kompanije NSO Group, skupljanima od 2016. Pristup toj listi konzorciju medija je omogućila neprofitna medijska organizacija Forbidden Stories (Zabranjene priče), sa sjedištem u Parizu i nevladina udruga Amnesty International.

Mediji koji su surađivali u istraživanju su poručili kako su otkrili identitete više od tisuću osoba u 50-ak zemalja čiji su se brojevi našli na listi, a njihove će identitete objavljivati kroz naredne dane. Za sada su objavili kako se tu nalazi najmanje 180 novinara, 600 političara, uključujući čelnike vlada i država, 85 boraca za ljudska prava, 65 direktora poduzeća, kao i pripadnici arapske kraljevske obitelji.

Većina brojeva je grupirana u deset zemalja – Azerbajdžanu, Bahreinu, Mađarskoj, Indiji, Kazakstanu, Meksiku, Maroku, Ruandi, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, stoji u izvješću. Najviše brojeva, njih više od 15.000, je u Meksiku, a slijede Maroko i UAE s oko 10.000 brojeva. U europskim zemljama je više od tisuću brojeva na listi potencijalnih meta za špijuniranje.

2. Što je Pegasus?

Pegasus, za čije se postojanje zna od 2016., instalira se na pametni telefon, bilo iPhone ili Android, kroz SMS i WhatsApp poruke, kao i kroz druge aplikacije ili preko nepovjerljivog linka. Nakon što zarazi telefon, Pegasus omogućuje pristup, između ostalog, porukama, slikama, mailovima, kontaktima i popisu poziva. Omogućuje i neprimjetno uključivanje kamere i mikrofona i to ne samo tijekom poziva nego i za snimanje okoline. Može i prikupljati podatke o lokaciji korisnika kojeg se prati.

Novije generacije Pegasusa više ne trebaju niti instalaciju, pa se, navodno, pokreću samo iz radne memorije, što je poprilično teško otkriti. Pegasus se na mobitel, prema sadašnjim saznanjima, može instalirati i potpuno bežično, spajanjem na kompromitiranu Wi-Fi mrežu. Proizvođač NSO tvrdi kako je namjena programa isključivo praćenje kriminalaca i terorista i da je dostupan jedino zemljama koje poštuju ljudska prava, što, kako tvrde, provjeravaju prije prodaje. Preko svojih odvjetnika odbacili su optužbe kao lažne i najavili tužbu.

Poručili su da će nastaviti istraživati tvrdnje o zloporabi njihovog programa te poduzeti potrebne radnje. Iz kompanije tvrde kako je lista od 50.000 tisuća brojeva pretjerana i kako ona ne može predstavljati brojeve osoba koje su se našle na meti vlada koje koriste Pegasus. Medijski konzorcij je objavio kako prisutnost broja telefona na listi ne znači da je telefon zaražen Pegasusom ili da je bio hakiran, ali smatraju kako podaci pokazuju potencijalne mete za daljnje špijuniranje.

3. Tko je bio meta, i povezanost s ubijenim novinarima

Kako su objavili iz “Projekta Pegasus”, novinari su se sastali se s nekim ljudima čiji su telefoni navodno hakirani, te su dali 67 uređaja na tehničku analizu u laboratorij udruge Amnesty. Analiza je potvrdila uspješno hakiranje 37 telefona, objavili su. To uključuje osobe bliske saudijskom novinaru Jamalu Khashoggiju, ubijenom u veleposlanstvu Saudijske Arabije u Istanbulu 2018. godine. Potvrđeno je kako je program instaliran na telefonu Khashoggijeve zaručnice danima prije njegovog ubojstva.

Na listi se dvaput pojavio i broj ubijenog meksičkog novinara Cecilija Pinede Birta. Njegov telefon nikada nije pronađen, pa se ne može utvrditi je li hakiran, objavili su mediji. Iz NSO-a su rekli kako njihov program ni na koji način nije povezan s gnjusnim ubojstvom Khashoggija. Tvrde da, čak i ako je telefon Pinede Birta bio meta špijuniranja, to ne znači da su prikupljeni podaci povezani s njegovim ubojstvom.

Prisustvo programa je potvrđeno na telefonima dvojice mađarskih istraživačkih novinara Andrasa Szabe i Szabolcsa Panyija, a glasnogovornik vlade mađarskog premijera Viktora Orbana je za The Guardian rekao kako u Vladi nisu svjesni navodnih pokušaja hakiranja. Indijska vlada odbacuje da je dozvoljeno neovlašteno špijuniranje nakon što je medijski konzorcij objavio kako su na listi brojeva nalazi više od 40 tamošnjih novinara, troje oporbenih čelnika, uključujući lidera oporbe Rahula Gandhija, kao i dvojice ministara u vladi.

4. Reakcije

Reakcije nakon objave o širokom korištenju Pegasusa za špijuniranje očekivano su oštre. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen otkriće je nazvala potpuno neprihvatljivim, dokaže li da su optužbe istinite. “To se mora provjeriti”, rekla je von der Leyen i dodala: “Medijska sloboda središnja je vrijednost Europske unije.”

Mađarska oporbena Demokratska koalicija zatražila je od Orbanove vlade odgovor na izvještaj. “Želimo znati koga je vlada protuzakonito prisluškivala”, rekla je Agnes Vadai iz DK-a, na što je Janos Halasz iz vladajućeg Fidesza rekao da su “izvješća o prisluškivanju objavljena u ljevičarskim medijima neutemeljena i cilj je posijati političke nemire”.

Prema navodima medijske grupacije, Maroko je špijunirao više francuskih novinara, što je osudio glasnogovornik vlade u Parizu Gabriel Attal. Otkrivene činjenice su “krajnje šokantne” te “ako se dokaže da su istinite, to su krajnje ozbiljne” činjenice, rekao je Attal za Francinfo i najavio istrage. Među ciljanim medijima je i francuski istraživački portal Mediapart, kao i satirički tjednik Le Canard Enchaîné (Okovani patak), koji su izvještavali o kršenju prava u Maroku. Oba medija su najavila tužbu zbog navodnog špijuniranja.

Čelnik Njemačke novinarske udruge Frank Ueberall nazvao je to “neviđenim skandalom prisluškivanja”, a predsjednica Njemačkog novinarskog saveza Monique Hofmann traži ograničenja na izvoz tehnologije za praćenje tvrdeći da se autoritarne države koriste Pegasusom da ušutkaju glasove kritike i oporbe.

Reagirao je i jedan od najpoznatijih svjetskih zviždača Edward Snowden, koji je 2013. otkrio tajni projekt masovnog prisluškivanja američke Agencije za nacionalnu sigurnost – NSA. U intervjuu za The Guardian rekao je kako svjetske vlade moraju uvesti globalni moratorij na međunarodnu prodaju softvera za špijuniranju ili niti jedan telefon u svijetu neće biti siguran od državnih hakera. “To je industrija koja ne bi trebala postojati”, rekao je za tvrtke koje proizvode takve programe.

5. Optužbe nisu novost

Optužbe za korištenje ovog programa za prisluškivanje nisu nove, ali nikada nisu bile objavljene u ovakvim razmjerima. O tome se već pisalo 2016. zahvaljujući upozorenju koje je objavio disident iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Ahmed Mansur, a NSO je i prije optuživan da radi za autoritarne režime.

Otkriće ove špijunske afere povezalo se s navodnom represijom neovisnog novinarstva u Maroku, posebno protiv istraživačkog novinara Omara Radija koji je u zatvoru zbog objave na društvenim medijima, a Amnesty International je još 2020. upozorio da se Pegasusom prislušuje Radijev telefon. U prosincu prošle godine objavljeno je kako su Pegasusom hakirani telefoni oko 30-ak novinara katarske medijske kuće Al Jazeere, a tu je analizu proveo Citizen Lab sa sveučilišta u Torontu.

WhatsApp je 2019. podnio tužbu protiv NSO-a u kojoj tvrtku optužuju za izradu tehnologiju kojom hakiraju pametne telefone stotinu novinara, boraca za ljudska prava i drugih članova civilnog društva u više zemalja, a među njima u Indiji. Indijska vlada tada je odbacila optužbe oporbe koja joj je zamjerila da se koristila tim softwareom za špijuniraje svojih građana. Tada je NSO tvrdio kako nisu učinili ništa krivo, a od tada je kompaniji zabranjeno korištenje WhatsAppa.