Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao na televiziji pa gordo ustvrdio: 'Živjet ćemo bolje u 2024. godini'
Vujčić kaže da je inflacija vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada
Guverner HNB-a Boris Vujčić večeras je gostovao na RTL-u.
Na pitanje hoćemo li živjeti bolje ili lošije u 2024. kaže: “Živjet ćemo bolje, inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog kvartala ove godine. Očekujemo da će nastaviti rasti brže od inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto. Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto u 2024. A plaće će nastaviti rasti, istina sporije nego 2023., ali brže od inflacije”.
Ponovio je da svoj ‘recept’ da građani trebaju kupovati ondje gdje im je jeftinije. “To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god smo spremni platiti što netko traži povećavat ćemo cijene, ali kad to odbijemo… Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13 posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum – tromjesečni prosjek pada. Rekao bih da će čak stopa inflacije biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su cijene hrane pale.”
‘Jednostavno neću kupiti’
Kazao je kako i sam odbija kupiti ako smatra da je nešto preskupo. “Takvih primjera je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego duplo. Jednostavno neću kupiti. Time pošaljem poruku onima koji dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve cijene.”
Vezano uz kamatne stope stambenih kredita rekao je da nije zabilježen njihov značajan rast. Nije želio prognozirati hoće li one padati. “Ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.”
O cijenama nekretnina
Što se tiče općenito kamatnih stopa, kaže: “Kod nas su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti poduzećima, drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se tiče stambenih kredita, tu smo niži, i to i na novoodobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži”.
Na pitanje hoće li doći do pada cijena nekretnina, odgovara: “Ono što možemo vidjeti jest da je kod nas pao broj transakcija, prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo jest da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina. Kod nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozoni, ona je tri do četiri puta viša. Ali vidimo da se tržište hladi”.
Kazao je i da se uglavnom naviknuo na eure: “Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina preračunavali cijene. Naviknut ćemo se jer smo se na euro naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo računali i stanove i automobile”.