Guverner HNB-a očekuje blagi rast gospodarstva: 'U Eurozoni nam je puno bolje, pogledajte kako je u Mađarskoj'
Rekao je svoje ekonomske projekcije za novu 2024. godinu
Guverner HNB-a Boris Vujčić je za N1 komentirao svoje projekcije za novu godinu po pitanju ekonomske situacije Hrvatske i otkrio kada bi moglo doći do smanjenja kamatnih stopa.
Vujčić smatra da će inflacija nastaviti usporavati. “Očekujem blago zatopljenje u odnosu na 2023., blago povećanje rasta BDP-a, procjenjujemo tri posto. Očekujemo da će se trendovi iz 2023. makroekonomski nastaviti, očekujemo nastavak smanjenja inflacije, daljnji nastavak smanjenja stope nezaposlenih i rast zaposlenosti i realnih plaća”, kaže.
‘Proći ćemo bez recesije’
“Uspjeh je ako uspijemo spustiti stopu na našu ciljanu razinu na oko dva posto bez da dovedemo ekonomiju u recesiju. To bi bilo sjajno, ali to se rijetko događa. U ovakvim situacijama često ekonomija mora otići u recesiju. Po svemu izgleda da ćemo proći kroz to bez recesije, ali vjerojatno i na razini Eurozone imat ćemo to blago spuštanje bez recesije”, pojasnio je.
Šef HNB-a kaže da je najveći rizik situacija kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera tj. Njemačke, Italije i zemlja iz okruženja jer ako kod njih dođe do snažnijeg pada potražnje, onda bi se to odrazilo i na Hrvatsku. “Prema projekcijama Europske središnje banke to se ne bi trebalo dogoditi”, ističe Vujčić.
Kada će doći do smanjenja kamata?
“Ne očekujem da će se nešto događati s kamatnim stopama. Digli smo ih na četiri posto i trenutno ih držimo na toj razini, to je dovoljno restriktivno da se proces dezinflacije nastavi. Očekujemo da će se postupno inflacija nastaviti smanjivati, kad dođemo u situaciju da možemo razgovarati o smanjenju kamatnih stopa, kad budemo sigurni da je taj proces stabilan. Mislim da treba još pričekati malo i vidjeti podatke o tržištu rada u Eurozoni. Smanjenje kamata ne očekujem prije ljeta”, izjavio je.
Pojasnio je i zašto je u Hrvatskoj inflacija viša nego u nekim drugim zemljama: “U Hrvatskoj dodatni pritisak na inflaciju u ljeto bio je rast cijena usluga u turizmu i to je doprinijelo rastu višem nego u drugim zemljama. Kad rastu cijene posebnih usluga, koje razlikuju Hrvatsku od drugih zemalja, onda se na neki način poboljšavaju uvjeti trgovine za Hrvatsku, raste cijena izvoznih proizvoda”, tvrdi.
‘Bolje nam je u Eurozoni’
Kaže da ne predviđa novi rast kamatnih stopa u 2024. niti veliku promjenu trendova. “Mislim da je neupitno da je puno bolje da smo u Eurozoni. Ljudi ne vide što bi bilo da nije bilo eura, a to se jasno može vidjeti kakve su kamatne stope i inflacija u zemljama EU-a koje nisu u Eurozoni poput Mađarske i Poljske, gdje su i kamatne stope više kao i inflacija. Hrvatskoj je svakako bolje da je ušla u Eurozonu.”
Osvrnuo se i na proces zamjene kuna u euro, kaže da je najveći dio procesa gotov jer je već 85 posto novčanica zamijenjeno. “Veliki dio koji je ostao izvan HNB-a su kovanice, ali bojim se da to nećemo ni vidjeti. One vrijede tri godine, ali ne očekujem da će se novac vraćati. Preuzete kovanice čuvamo, a nakon tri godine ćemo ih prodati kao sirovinu”.