Guverner Vujčić upravo najavio da će Hrvatska u ovoj godini imati rast BDP-a od 1,7 posto, što je više od očekivanog

Te prognoze su zamjetno više nego one iz srpnja, rekao je guverner HNB-a

01.06.2015., Zagreb - U hotelu Westin odrzana je Konferencija udruge Hrvatskih izvoznika. Boris Vujcic. 
Photo: Zarko Basic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

“Hrvatska će u ovoj godini imati rast BDP-a od 1,7%, što je zamjetno više od prognoza iz srpnja”, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a na tradicionalnom briefingu o monetarnoj politici, javlja HRT.

“Za iduću godinu rast bi mogao iznositi 1,8 posto”, kazao je Vujčić. Njemu bi u najvećoj mjeri mogao pridonijeti izvoz robe i usluga, a očekuje se i rast osobne potrošnje. Snažniji rast nego u 2015. očekuje se kod investicija u fiksni kapital zbog većeg očekivanog korištenja EU fondova, posebice u javnom sektoru.

“Povećali smo prognoze rasta BDP -a, izvoza. Treba još zaustaviti rast javnog duga”, rekao je Vujčić.

Zadnje procjene HNB-a

Guverner HNB-a Boris Vujčić je u listopadu najavio da će rast BDP-a ove godine biti 1,2%, a 2016. prema procjenama HNB-a taj rast će biti 1,5%. “Nakon šest uzastopnih godina pada, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u fazi oporavka”, istaknuo je tada guverner.

Podsjetimo, prema procjenama HNB-a iz srpnja rast BDP-a za 2015. trebao je biti još manji i iznositi 0,5 posto, dok se za 2016. procjenjivalo 0,9 posto.

Svi su prognozirali rast

Europska komisija povećala je, pak, u jesenskim procjenama prognozu rasta hrvatskog BDP-a s 0,3 na 1,1 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 0,8 posto, dok je prije očekivao rast od 0,5 posto.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je, pak, procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 0,5 na 0,9 posto, dok su analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) prognozirali nešto blaži rast, za 0,5 posto.

Učinak grude snijega glavni čimbenik rasta duga

Učinak grude snijega i dalje bi mogao biti glavni čimbenik rasta duga opće države, koji dominira javnim financijama. Pritisak javnog duga i dalje će se osjećati, dokle god je stopa rasta BDP-a niža od kamatne stope po kojoj se država zadužuje.

“Za zaustavljanje učinka grude snijega potrebna je snažnija fiskalna prilagodba. Međutim, ona u Hrvatskoj uopće ne treba biti dramatična, odnosno potrebna je manja od onoga što je većina EU zemalja poduzela tijekom krize”, kaže Vujčić.

Ostaju niske kamatne stope

U pogledu referentnih kamatnih stopa, guverner Vujčić za sljedeću godinu predviđa da ostajemo u području niskih kamatnih stopa. U svjetlu najavljenog postepenog podizanja kamata američkih Federalnih rezervi koje se očekuje na današnjem sastanku Feda, Hrvatska narodna banka očekuje da će takva odluka utjecati na međunarodna financijska tržišta u pogledu zaduživanja, a pogotovo na tržištima u nastajanju u koja spada i Hrvatska, rekao je Vujčić.

Nastavak ekspanzivne monetarne politike

U Hratskoj narodnoj banci najavljuju nastavak ekspanzivne monetarne politike, uz potencijalno uvođenje strukturnih repo operacija u 2016. godini.

“Uz očekivani rast potražnje za kunskim kreditima, barem djelomično zahvaljujući naučenoj lekciji na švicarcima, cilj HNB-a je osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti po kamatnoj stopi nižoj od tržišne”, kaže Vujčić.

Nezaposlenost unatoč oporavku tržišta rada i dalje najviša među usporedivim zemljama

U HNB-u su se osvrnuli na to da postoji pozitivan pomak na tržištu rada u 2015. godine, i napominju da se i u 2016. očekuje blagi rast zaposlenosti te nastavak pada nezaposlenosti. No, stopa nezaposlenosti među usporedivim zemljama u Hrvatskoj je i dalje najviša i prema projekcijama za 2016. godinu ostat će na razini od 16 ili 17 posto.

U 2015. godini u HNB očekuje blagi pad opće razine cijena od 0,4 posto u prvom redu zahvaljujući padu cijena energije, dok se u 2016. očekuje povratak inflacije u visini od 0,9 posto.