Guverner HNB-a kaže da je Hrvatska narodna banka neovisna više od 15 godina i još 7 njegovih važnih izjava
Boris Vujčić se ne slaže da je inzistiranje na reviziji HNB-a pokušaj njegove smjene
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je govorio jesu li prepiri oko HNB-a udar na neovisnost središnje banke u odnosu na politiku. Rekao je da su sve to kritike što se tiče monetarne politike. Za sve ostalo Vujčić kaže da ne želi vjerovati da je to udar na neovisnost Hrvatske narodne banke jer Hrvatska narodna banka je neovisna već više od 15 godina. “Zakon je promijenjen 2001. godine. Mislim da je to jedan standard koji u Hrvatskoj ne bi trebao biti doveden u pitanje”, istaknuo je Vujčić.
Na konstataciju voditelja da je HNB čak bio dijelom koalicijskih pregovora te pitanje zna li za još koji primjer iz europskih zemalja da se koalicijski partneri dogovaraju tko će preuzeti središnju banku Vujčić kaže da još za to nije čuo. “Ja nisam čuo za to. Što se događalo u koalicijskim pregovorima ja znam samo iz medija, prema tome, ne mogu komentirati”.
1. Posljednje informacije govore da će revizija ući u HNB. Je li to sporedni ili bočni manevar da se Vas smijeni?
“U ovom trenutku, reviziju Hrvatske narodne banke, vanjsku, potvrđuje već Sabor i revizijska izvješća idu u Sabor. Sabor može tražiti dodatna revizijska izvješća i u ovom trenutku. Hrvatska narodna banka, osim toga, ima i Revizijski odbor u skladu s najboljom svjetskom praksom koji potvrđuje tu reviziju. Ukoliko postoje kakva pitanja i odgovori oko revizije mogu se dobiti i u ovome obliku”, rekao je guverner.
2. Znate i sami da se uvijek može naći neki računčić. Oni kažu da vi u Hrvatskoj narodnoj banci živite pod staklenim zvonom. Je li to elegantan način da Vas smijene?
“Revizija bi u prvom redu trebala služiti zato da kaže javnosti i svima zainteresiranima da li institucija koju nadzire zadovoljava svoje zakonske uvjete poslovanja i da li funkcionira efikasno i ekonomično. Što se nas tiče u Hrvatskoj narodnoj banci mi smo potpuno uvjereni da funkcioniramo efikasno i ekonomično”, odgovorio je guverner.
“Postoje statistički podaci koje je vrlo lako provjeriti. Znači, Hrvatska narodna banka, što se tiče dobiti u odnosu na BDP stoji jako dobro. Znači, samo su tri centralne banke u Europskoj uniji imale veću dobit kao postotak BDP-a, a ako gledate troškove HNB-a, u odnosu na usporedive zemlje u Europskoj uniji, samo je jedna centralna banka u Europskoj uniji imala niže troškove od Hrvatske narodne banke. Ako gledate troškove po zaposleniku, opet je samo jedna banka u Europskoj uniji imala niže troškove od Hrvatske narodne banke. Tako da smo mi vrlo uvjereni da poslujemo ekonomično i efikasno”, istaknuo je. Rekao je i da je spokojan i da mu politika ne može naći ništa da bi ga smijenila.
3. Mislite li da će oni odustati ili da neće stati u svojem naumu da se preuzme HNB?
“Ja uopće ne bi implicirao da je namjera ovoga da se smijeni guvernera. Ja se nadam da to nije namjera. Iako moram reći da je čudno čuti, što sam čuo zadnjih dana, da neki kažu, kada revizija dođe u Hrvatsku narodnu banku da će to biti neki porezni rezultati za Hrvatsku narodnu banku. Ovo malo zvuči kao da je već napisana ta revizija”, rekao je. na pitanje misli li da je to pokušaj da ga se disciplinira, utiša rekao je: “To sasvim sigurno neće uspjeti, ako i je.”
4. Mislite da premijer u ovom trenutku, kao predsjednik Vlade, ima tu moć i stabilnost da spriječi bio kakav koalicijski udar na neovisnost središnje banke?
Hrvatska narodna banka jest neovisna, po postojećim zakonima. Ona se ponaša neovisno i nastavit će se ponašati neovisno bez obzira na to tko, što o tome mislio. I to je jedino što je u interesu Republike Hrvatske, da ima neovisnu središnju banku, nepodložnu bilo kojim političkim utjecajima. Naglasio je i da se svaka promjena zakona Hrvatske narodne banke mora se prvo slati na mišljenje Europskoj središnjoj banci i da bez Bruxellesa nema promjene zakona.
5. Europska komisija promatra i Zakon o švicarcima. Da li bi bilo dobro da država s jedne strane i banke s druge, sjednu zajedno i probaju naći kompromis? Imamo arbitražu, Europska komisija ‘češlja’ ovaj zakon, na sudu u Hrvatskoj je prijavljen ovaj zakon.
“U ovom trenutku imamo tri otvorene ‘fronte’. Hrvatska narodna banka nije dio, kao službena strana, bilo kojeg od tih postupaka, tako da ja ne mogu tu davati mišljenja u ime Vlade. Međutim, mogu objasniti o čemu se radi. Znači jedna stvar je tužba Ustavnom sudu, druga stvar je arbitražni postupak u Washingtonu za zaštitu ulaganja, a treća stvar je ocjenjivanje od strane Europske komisije da li taj zakon narušava pravila Europske unije, odnosno pravni okvir Europske unije”, kazao je guverner Vujčić. Na pitanje misli li da bi bilo pametno za banke i Vladu da sjednu i probaju naći neki kompromis rekao je da će o tome oni odlučiti. “Međutim, Vlada i banke uvijek, u svakom trenutku trebaju pričati i to uopće nije u pitanju. Dakle, banke posluju u Hrvatskoj i razgovaraju s hrvatskom Vladom, kao što i hrvatska Vlada razgovara s bankama koje posluju ovdje. Što će se dogovoriti i u kojem smjeru pitanje je onih koji su dio tih službenih postupaka. Tako da ja to ne mogu komentirati”, dodao je. Rekao je i da će svoje mišljenje zadržati za sebe. “Dao sa svoje mišljenje 2005. o švicarskom franku, kao zamjenik guvernera, a dao sam ga kao guverner 2015. o Zakonu”, dodao je.
6. U Vašem prvom stavu oko zakona o švicarskom franku ideja HNB-a je bila da se pomogne samo socijalnim slučajevima. Sada zakon pomaže svima koji su digli kredit u švicarskim francima. Nije li to zapravo otegotna okolnost za Vladu?
“Ono što je predmet spora oko tog Zakona su dvije stvari. Jedna je takozvana proporcionalnost, a druga je retroaktivnost. Ono što je Hrvatska narodna banka predlagala je ne da se samo pomogne onima koji su socijalni slučajevi, nego da se prvenstveno pomogne njima. Znači da postoji jasna gradacija između pomoći onima kojima je više potrebno i onima kojima je manje potrebno”, rekao je guverner.
7. Koliko mogu trajati sporovi?
“Sporovi mogu trajati godinama. Sve te tri, kako smo ih nazvali ‘fronte’ ili otvoreni slučajevi imaju druge karakteristike. Ako gledate arbitražni sporazum u Washingtonu, na kojem se najviše trenutno govori tu ne bi trebalo olako izjednačavati gubitak kojeg su banke imale uslijed donošenja Zakona, sa odštetnim zahtjevom. Zato jer odštetni zakon je za gubitak dobiti, kojeg dioničari podnose, a koji ne mora biti jednak ovome. Pitanje je ustavnosti zakona ili njegove usklađenosti s europskom pravnom stečevinom je potpuno druga vrsta postupka koji ima, eventualno i druge moguće rasplete” rekao je Vujčić dodajući da priča može trajati godinama.