Inflacija mami državu da poveća potrošnju pa je Vlada odlučila značajno povećati plaće. Ali, postoji zamka koja može sve iznenada promijeniti
Vlada je ove godine troškove za zaposlene odlučila povećati najviše u proteklih osam godina
Otključala je Vlada u potpunosti državnu blagajnu za povećanje plaća u državnoj upravi i javnom sektoru; u Banskim dvorima su izračunali da trošak plaća raste za 1,63 milijarde eura. Zgodno su u povećanje plaća za 244 tisuće građana ugradili i povećanja od ožujka i listopada prošle godine, božićnice i uskrsnice koje su jednokratne isplate.
No, to ne mijenja činjenicu da je s promjenama u sustavu koeficijenata Vlada ove godine troškove za zaposlene odlučila povećati najviše u proteklih osam godina, odnosno u svoja dva mandata.
Troškove plaća dodatno povećali za još 200 milijuna eura
Da će u ovoj godini Vlada odriješiti kesu bilo je jasno u studenome, kad je predložila proračun i kad je zbog planirane povećanje potrošnje “pogazila” vlastitu Odluku o proračunskom okviru za razdoblje 2024.- 2026. i time ukinula ograničenja potrošnje koje je sama postavila pet mjeseci ranije, u lipnju 2023. godine. Ti lipanjski okviri probijeni su za više do tri milijarde eura, među ostalima zbog rasta mirovina, ali i plaća.
No, samo tri mjeseca kasnije Vlada je troškove plaća još jednom podigla za gotovo 200 milijuna eura, kako bi osujetila najavljene štrajkove nezadovoljnih u javnom sektoru. Rezultiralo je to rastom plaća koji se možda može mjeriti jedino rastom plaća u javnom sektoru krajem devedesetih u vrijeme Franje Tuđmana.
Oslanjanje na inflacijske prihode od PDV-a
Kao i tada, država se i sada oslanja na to da će joj prihodi od PDV-a omogućiti isplatu većih plaća. Taj se porez prije 26 godina tek počeo naplaćivati i povećane proračunske prihode vlasti su iskoristile za povećanje plaća u predizbornoj 1999. godini. Zbog inflacije, odnosno rasta cijena, PDV posljednje dvije godine također osigurava izdašne prihode državnom proračunu.
Bilo je logično da dio tih prihoda Vlada prelije u plaće svojih zaposlenih. Moglo bi se reći da je u protekle dvije godine na tim plaćama i škrtarila pa je vrijednost plaća u javnom sektoru pojela inflacija.
Što će se događati u idućim godinama?
Nema dvojbe da je primanja u državnoj upravi i javnim službama trebalo povećati, ali pitanje je je li Vlada, kao i ona 1999. godine, pa i Vlada Ive Sanadera prije globalne financijske krize, preuzela obvezu koja će u budućnosti otežavati upravljanje javnim financijama. I koju će biti teško ispunjavati jer porezni prihodi u idućim godinama neće rasti kao protekle dvije godine. Kad proračunski prihodi ne mogu podnijeti troškove iz proračuna, često su prve žrtve štednje znali biti zaposleni u javnom sektoru.
Baš na odnos inflacije i javnih financija nedavno su na seminaru Hrvatske narodne banke i Instituta za javne financije upozorili Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja i Frane Banić, Dominik Ivan Pripužić i Pave Rebić iz Hrvatske narodne banke. U izlaganjima su se oslanjali na radove objavljene u tematskom broju časopisa Public Sector Economics (br. 4/2023) pod naslovom “Inflation and public finances in the 2020s”.
Inflacija i dojam zdravih financija
Mihaljek je tako naglasio da visoka inflacija u početku brže povećava porezne prihode nego rashode, što stvara dojam zdravih javnih financija. Porezni prihodi brzo reagiraju na inflaciju, djelomično i zato što se moderni porezni sustavi znatno se više oslanjaju na PDV. Njegova se osnovica automatski povećava s inflacijom, a istovremeno digitalna tehnologija olakšava prikupljanje poreza i ispunjavanje poreznih obveza.
Tako glavni rizik dolazi od dojma obilnih poreznih prihoda i početnog sporijeg rasta rashoda, što bi, upozorio je Mihaljek, moglo navesti političare da zagovaraju nove programe potrošnje ili smanjenje poreza. To je teško zaustaviti i dugoročno može ugroziti javne financije. U slučaju Hrvatske dogodilo se sve to, potrošnja je rasla, a smanjivana su i porezna opterećenja.
Državna potrošnja povećava se više od prihoda
Banić, Pripužić i Rebić su pak došli do nalaza da su inflacijska iznenađenja doista kratkoročno povoljno utjecala na primarnu bilancu proračuna u Hrvatskoj. U srednjoročnom razdoblju, upozorili su oni, inflacija će vjerojatno imati negativan učinak na primarni saldo, jer se državni rashodi povećavaju više od poreznih prihoda.
Na svemu ovome poskliznula se posljednja HDZ-ova Vlada iz devedesetih godina prošlog stoljeća, ali dijelom i Vlada Ive Sanadera, koja je pod dojmom većih prihoda od PDV-a zbog povišene inflacije ugovarala veće plaće. Na kraju su, pritisnuti globalnom krizom, sindikati morali odustati od tog povećanja, a država je, kako bi isplatila i te reducirane plaće, povećala PDV s 22 na 23 posto i uvela krizni porez na plaće.
Loša turistička sezona može sve promijeniti
Hrvatska je trenutno u nešto boljoj situaciji, članica je EU-a, može se osloniti na milijarde iz EU fondova za javne investicije i socijalne programe. Plaća i znatno manje kamate na svoja zaduženja. No, još se više nego prije 15 ili 25 godina oslanja na prihode od PDV-a. Logičan je to bio potez jer je tako teret djelomično prebacila na strance, računajući na potrošnju u turističkoj sezoni.
No, recesija u zemljama iz kojih dolazi najviše turista, primjerice u Njemačkoj, može značajno promijeniti tu računicu. Kakve to dugoročne posljedice donosi možda najbolje ilustrira činjenica da je sadašnja Vlada konačno ukinula smanjenje mirovina određenih po posebnim propisima, što je uvedeno kao mjera štednje prije 14 godina. Uz to, i onaj dio hrvatskog gospodarstva koji proizvodi i izvozi ovisan je naravno o stanju u nekoliko velikih europskih gospodarstva, prvenstveno Njemačkoj i Italiji.