Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HDZ-ov analitičar pokušao je objasniti što je taj crni labud koji im je, kao, pojeo glasove. Neprepričljivo je

Kaže da će 'naći odgovor na pitanje 'što ne znamo da ne znamo?''

ZADNJA IZMJENA: svi 27, 2019

Od jučer svi pričaju o “crnom labudu” kojeg je glavni HDZ-ov analitičar okrivio za loš rezultat na EU izborima. Svi dakle, pokušavaju dokučiti o komu ili čemu govori Robert Kopal pa su ga novinar danas, nakon sastanka vrha HDZ-a, pitali za dodatno pojašnjenje te njegove teorije.

Kao što su svi od početka pretpostavljali, Kopal se zapravo u jučerašnjem istupu pozvao na teoriju Nassima Taleba koji u svojoj knjizi spominje taj fenomen koji metaforički opisuje “iznenađujući događaj, koji će imati velike efekte”.

No, novinare je zanimalo koji je to iznenađujući događaj HDZ-u ukrao glasove na izborima na što im Kopal, zasad, nije zna odgovoriti. Umjesto toga, izgovorio je gomilu neobičnih rečenice koje vam niže prenosimo integralno jer bi zbilja bila šteta da nešto izgubimo u interpretiranju.

‘Što ne znamo da ne znamo?’

– “”Crni labud” je fenomen. Najpoznatiji je po knjizi Nassima Taleba. Taj se izraz koristi u svim mogućim situacijama i u politici, a ne samo u ekonomiji i financijama, kao što neki impliciraju. “Crni labud” je fenomen koji ima tri značaja. Kao prvo, atipičan je, kao drugo, ima velike posljedice i kao treće, ljudi imaju tendenciju da nakon toga pokušavaju naći razlog zašto je on bio predvidljiv da zapravo nije bio atipičan.”

– “U ovom slučaju sva tri razloga su ispunjena. Znate na koliko sam izbora radio. Mi koristimo dosta napredne metode u koje ne spadaju samo klasično anketiranje nego i socijalna psihologija, bihevioralna ekonomija, matematika, fizika i tako dalje. Imamo razne metode i poprilično smo dobri u tome. Kad imate model koji je u svemu ostvario svoj rezultat, osim u jednoj varijabli, onda je utemeljeno pitanje: Što ne znamo da ne znamo? Možda se dogodilo nešto što ne znamo, nešto atipično. Time je ispunjen prvi uvjet.”

– “Kad iznađemo odgovor na pitanje ‘Što ne znamo da ne znamo?’ onda to postaje ‘Sad znamo da znamo’, a onda ćemo to povratno ugraditi u nove modele, nove politike. Nešto ćemo značajno učiniti da nam se više ne dogodi fenomen ‘Što ne znamo da ne znamo?’. Dakle, sve mi znamo: da postoji jaka desnica, disperzija glasova, 33 liste… Sve smo to uvažili, a svejedno se dogodio fenomen ‘crnog labuda’. Naći ću odgovor na pitanje ‘Što ne znamo da ne znamo?’ a onda ću napraviti ozbiljne analize. Nisam baba vračara, treba mi za to par dana.”

Za kraj je kritičarima koji kažu da se u ovom slučaju ne radi o “crnom labudu” poslao poruku: “Ne znate što ne znate”.

Više s weba