HEP ozbiljno tvrdi: skladištenje plina u inozemstvu bilo bi neprimjereno. Pa su valjda zato prodavali za 1 cent
Iscurilo je očitovanje u kojem pišu: 'Skladištenje plina izvan granica Hrvatske predstavljalo bi potpuno negiranje ciljeva vladine Uredbe'
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i njegovi suradnici još nisu potvrdili svoj dolazak na sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo na kojem će se raspravljati o velikoj plinskoj aferi. Na naše pitanje hoće li doći na Odbor, iz HEP-a se pozivaju na tajnost na koju ih obvezuje DORH. „Postupanje tijekom izvida Državnog odvjetništva je tajno, a što obvezuje sve uključene strane.”
Potpredsjednica saborskog Odbora Anka Mrak Taritaš kaže da čelnici HEP-a još imaju vremena da potvrde dolazak na tematsku sjednicu koju je inicirala. Pred zastupnicima bi se, uz prve ljude HEP-a, trebali pojaviti i ministar gospodarstva Davor Filipović i šefovi Plinacroa, HERE i HROTE-a.
HEP-ovo očitovanje
U međuvremenu su mediji, među kojima je i Telegram, došli do dopisa kojim se brane pred Saborskim odborom za gospodarstvo. Iz HEP-a u tom očitovanju objašnjavaju kako je došlo do viškova, te kako se plin kupljen po 47 eura prodavao i za jedan cent po megavatsatu. U očitovanju optužuju Filipovića da nije reagirao na njihova upozorenja. Navode i dopise koje su slali u Ministarstvo, za koje je jučer Nacional utvrdio da su bili adresirani i na premijera Andreja Plenkovića.
Četvrti dopis šalju 5. travnja, adresiraju ga na Filipovića, državnog tajnika Ivu Milatića i ravnateljicu Uprave za energetiku Kristinu Ćelić. U tom dokumentu navode da će višak plina koristiti za svoje potrebe ili će ga prodati na tržištu u zemlji ili inozemstvu.
Kakvo negiranje Uredbe?
“Razmatrane su mogućnosti prodaje viškova plina na domaćem i/ili inozemnom tržištu te korištenje za vlastite potrebe, što HEP nije mogao provoditi budući da navedeno nije u skladu s Uredbom i Odlukom te bi predstavljalo grubo kršenje propisanih odredbi”, piše HEP te objašnjava da nisu mogli skladištiti viškove u drugim zemljama.
U HEP-u potvrđuju da je i to bila opcija, ali da su skladišta jednostavno bila puna. „Potencijalno skladištenje plina izvan granica Hrvatske predstavljalo bi potpuno negiranje jednog od ključnih ciljeva Uredbe, a to je da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj.”
Objasnit će. Ili neće
Zašto je skladištenje plina izvan granica Hrvatske za HEP ‘potpuno negiranje’ ključnih ciljeva Uredbe, a prodaja po bagatelnim cijenama nije negiranje ciljeva uredbe, vjerojatno će Frane Barbarić objasniti saborskom Odboru. Ili možda neće, ako se ne pojavi.
Za Damira Vanđelića, bivšeg člana nadzornog odbora Ine to je neozbiljan argument. “Hrvatska agencija koja vodi brigu o rezervama nafte i derivata skladišti derivate u inozemstvu. Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata je, čini mi se, imala 50.000 tona dizela izvan Hrvatske. Ako su te količine dizela, koje su dio hrvatskih robnih rezervi, bile mogle biti u Njemačkoj, zašto i plin ne bi mogao biti uskladišten negdje drugdje. Neka se akteri uozbilje, jer je naša ovisnost o uvozu plina još uvijek preko 70 posto. O čemu pričamo?”
Inače, premijer Andrej Plenković i šef HEP-a zajedno su otvarali sunčanu elektranu u Obrovcu 12. svibnja ove godine. Nije poznato je li na marginama protokolarne svečanosti Barbarić iskoristio priliku da i premijera još jednom upozori da u Hrvatskoj plin curi.