Filipović plinsku aferu svalio na Upravu HEP-a, direktor objašnjavao kako je prodaja viškova u bescjenje skroz normalna
Pratimo sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo
U jeku plinske afere koja danima trese Hrvatsku, saborski Odbor za gospodarstvo od 15 sati održava tematsku sjednicu o “Izvješću o problematici kupnje i prodaje plina prema uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”. Premijer Andrej Plenković jutros je najavio da na sjednicu dolaze ministar gospodarstva Davor Filipović, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić, čelni ljudi Plinacroa, HERA-e i HROTE-a.
Među prvima je u Sabor stigao Barbarić. Novinari su prvog čovjeka HEP-a na ulasku u Sabor pitali je li mu sigurna pozicija, na što je on kratko u prolazu rekao: “Ne vidim zašto ne bi bila”. Pitali su ga i o njegovoj kući na Hvaru, za koju je Državni inspektorat utvrdio da je bespravno sagrađena. Upitan hoće li je sam rušiti ili će to prepustiti vlastima, kazao je da to danas nije tema.
Podsjetimo, državna kompanija HEP kupovala je plin od Ine po cijeni od 47 eura po megavatsatu, a zatim ga zbog viškova prodavala po bagatelnim cijenama. Naime, HEP je prema uredbi Vlade bio dužan otkupljivati domaći plin od Ine po spomenutoj cijeni, a Vlada je nakon izbijanja afere tu uredbu ukinula. Do sada nitko od vladajućih nije dao konkretan odgovor na pitanje hoće li itko za gubitke u HEP-u politički odgovarati. Sjednicu Odbora pratimo uživo.
Šef uprave #HEP posjednut je iza ministra @davorfilipovic2 al nekako mislim da fraza "da mu čuva leđa" ne bi baš pasala ovom trenutku.
Tematska sjednica Odbora za gospodarstvo o aferi #plin #PlinZaCent ide #live @N1Hrvatska pic.twitter.com/mZ7dODcTN1— Natasa Bozic (@Najtasa) July 13, 2023
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Govore predstavnici HROTE-a i Plinacra
- Potom je govorio Ivica Arar iz Plinacroa, a nakon njega Boris Abramović iz HROTE-a. Abramović je kazao kako je slučaj koji imamo danas u potpunosti različit od onoga prošle godine kada je došlo do afere Ina, kada je otkriveno da su milijuni izvučeni iz te tvrtke. Naglasio je kako HROTE ne može prodavati ništa nego samo regulira tržište, radi svojevrsnu burzu.
Osvrnuo se i na izlaganje Arara, rekavši kako se sigurno zabunio kada je rekao da Plinacro ne trguje. “Trgujete i to je dobro”, kazao je pa dodao da želi stati na kraj nekakvim pokušajima da se provuče priča kako HROTE trguje, jer on to ne radi.
Kazao je kako je HROTE bio na rubu komunikacijskog kanala i da nisu znali što se točno događa s plinom te da su tek “neformalni razgovori kolega iz HROTE-a i Plinacra” govorili da “je to riješeno.” No kazao je kako službeno nisu znali što se točno događa i da su onda 29. lipnja izvijestili ministra.“To je bio povod, da informiramo, nešto se moralo riješiti. Uslijedila je ekspresna reakcija. Gospođo Mrak-Taritaš, nemojte se smiješiti. Vlada je u roku par dana riješila Uredbu i to su fakti”, kazao je.
‘Ovo nije tako rijedak energetski događaj’
- “Uz sve poduzete mjere 5. lipnja 2023. svi dostupni skladišni kapaciteti bili su maksimalno zapunjeni. Kako nije Uredbom i Odlukom drugačije propisano, HEP nije drugačije mogao skladištiti plin osim ostavljanjem u skladišnom sustavu”, kazao je. Ispričao je kako je proizvodnja bila velika, potražnja smanjena i kako je onda došlo do viškova. “Ovo nije tako rijedak energetski događaj na tržištima diljem svijeta. Trgovanje plinom je kompleksan proces”, rekao je.
Dao je primjer Njemačke u kojoj se slično događa sa strujom, kada prodavač plaća kupcu da preuzme struju. Slično je, kaže, bilo i ovdje. “Ovo se riješilo u jasno propisanom i transparentom procesu na koji HEP nema utjecaj, ali ipak se radi o čestom procesu diljem svijeta. Da to razumijemo nitko od ovoga ne bi radio izvanredan proces, a kamoli aferu”, kazao je.
“Najvažnije, HEP preuzetim plinom smije postupati samo u svrhe propisane Uredbom”, kazao je i ocijenio da je HEP postupao u maniri dobrog gospodara. Zahvalio je Vladi na brzoj reakciji i donošenju nove Uredbe.
Podsjetio na Odluku Vlade
- Važno je podsjetiti se, kazao je, da je Vlada 3. lipnja 2022. donijela Odluku o osiguranju plina. Bilo je nužno oformiti zalihu plina. “HEP je zapunio zalihu sukladno krivulji punjenja predviđenoj od kriznog tima”, kazao je. “Plinom iz zalihe RH HEP smije raspolagati samo po odluci kriznog tima, na čelu s ministrom gospodarstva. Očekivali smo da ćemo od 1. travnja za vlastite potrebe moći koristiti prepuštenih 10 SBU-ova, za naše potrebe. To se nije ostvarilo”, kazao je.
Potom je počeo govoriti o materijalima koji su dostavljani prisutnima na Odboru. Oni pokazuju da su količine plina koji je Ina isporučila HEP-u veće od količina isporučenih kupcima od strane HEP-a. “Plin je stizao svakodnevno, neovisno možemo li ga mi isporučiti ili ne”, kazao je. Rekao je potom kako potrošnja ovisi o vanjskim temperaturama i kako, kada dođe toplije vrijeme, dolazi do većih viškova plina.
O skladištenju plina
- “Zahvaljujući mjerama Vlade građani su imali mirnu zimu 2022.-2023. godina, a imat će i sljedeću”, kazao je. “Ključan trenutak je donošenje Uredbe Vlade usred divljanja cijena na tržištima. Njome je propisano kako je Ina dužna prodati sav u Hrvatskoj proizveden plin HEP-u”, rekao je. “Kad se cijene usporede s burzom plina, može se izračunati da su građani platili plin 370 milijuna eura manje”, kazao je.
Govoreći o Uredbi kazao je kako je njome propisano da će Vlada do 30. travnja 2023. donijeti odluku o raspodjeli kapaciteta plina i cijeni plina po kojoj ga je HEP dužan prodavati. “Važno je naglasiti da odluka još nije donesena, očekujemo je u skorije vrijeme”, rekao je.
Barbarić: ‘Čak i u ratu znamo osigurati struju’
- Frane Barbarić je okupljenima kazao kako razumije njihovu zainteresiranost za ovu temu. “Vjerujte, ako netko zna što je kriza, znamo mi u HEP-u. Znamo što znači u teškim okolnostima, prirodnim katastrofama, pa čak i u ratu osigurati električnu energiju i osigurati građane”, kazao je.
Podsjetio je potom na vrijeme pandemije, kada su prestali s obustavama, prestali slati opomene i one koji su isključeni vratili na mrežu. Ispričao je koliko su brzo nakon potresa na mrežu priključeni svi objekti koji su bili bez struje, kako je HEP otpisao potraživanja preko 20 milijuna eura ljudima koji žive u potresima pogođenim područjima i kako se na to nadovezala kriza koja još traje.
“Agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je poremetila tržišta i dovela do pritiska na proizvodnju energije. Dodatan pritisak je i povijesna suša u ljeto 2022. godine”, kazao je. Vlada je, kaže, donijela niz mjera kako bi zaštitila građane i kazao kako su prosječne cijene energije i plina među naajnižima u EU.
‘Ne može se gledati jedan mjesec izolirano’
- Filipović je kazao kako se mora istaknuti da je 120.000 hrvatskih kućanstava imalo plin, da su platili 370 milijuna eura manje nego što bi platili da se plin kupovao po tržišnim cijenama. “Prema tome, ne može se gledati izolirano jedan mjesec i govoriti o strašnim problemima, nego se mora gledati čitavo trajanje uredbe. Kad se to gleda, korist je evidentna”, kazao je. “I nakon ovoga će naši građani imati i plin i struju i gorivo po cijenama koje su priuštive i moći će funkcioirati u ovoj krizi kao što su do sada”, rekao je.
Signal od HROTE-a iz 29. lipnja
- Kaže i da je 27. ožujka dobio dopis u kojemu je iz HEP-a dobio informaciju da ima viškova, ali i manjkova u pojedinim mjesecima i u kojemu nigdje nije rečeno da će plin otići dalje na aukciju. “Poslao sam dopis povjerenici Vestager u Europskoj komisiji u kojem kažem kako idemo u dokapitalizaciju kako bi HEP ostao snažan i kako bi neometano funkcionirao. Dana 5. travnja dobivam dopis od Uprave HEP-a u kojem kažu da će se višak plina koristiti za vlastite potrebe ili za prodaju na stranom ili domaćem tržištu, što je meni logično, jer troši više nego što preuzme od Ine. Kaže da će to raditi ako ja ne naložim drugačije. Meni je logično da ćete plin, ako imate viška, koristiti za vlastitu potrošnju. Zadovoljan sam s njihovim prijedlogom. Ne dobivam obavijest da će se raditi drugačije”, kazao je.
Tada su mu, kazao je, rekli i da nakon toga više dopisa nije dobivao do 29. lipnja. “HROTE signalizira da se višak plina HEP-a ostavlja u sustavu i da ga prodaju po cijenama spominjanim iz medija. Sutradan obavještavam Butkovića, predsjednik Vlade je u Bruxellesu, on slijeće, ja ga upoznajem s ovim i sutradan ukidamo Uredbu”, kazao je. Ustraje na tome da HEP nikome nije rekao da će prodavati plin po aukcijskoj cijeni.
Filipović: ‘Dopisi su maliciozno interpretirani’
- Potom je kazao kako će se osvrnuti na dopise koji su “pogrešno i maliciozno interpretirani”, kako kaže, “sve u cilju napada na Vladu, premijera i mene osobno.” Kazao je kako je HEP u dopisima iz siječnja i veljače tražili financijsku pomoć što im je Vlada i odobrila. “Da nije u državnom vlasništvu, HEP ne bi mogao iznijeti ovu krizu kako smo to radili”, rekao je. Važan dopis, dobio je, kaže, sredinom veljače.
“HEP je tada zatražio produženje skladišnih kapaciteta u Okoliju. To je važno i krivo se interpretiralo. Ja, kao ministar nakon dopisa razgovaram sa svim akterima. Sazivam krizni tim, predlaže se Vladi da se produži korištenje skladišta, upravo zato da ne bi došlo do nekih problema. To ja kao ministar odrađujem”, kazao je.
Filipović: ’Vlada je sve dobro radila’
- Svoje izlaganje počeo je ministar Davor FIlipović koji je kazao kako je za razumijevanje ove situacije potreban širi kontekst. Rekao je kako je došlo do krize u kojoj je Vlada dala HEP-u sredstva za skladištenje plina u Okoli. “Vlada je snažno intervenirala da zaštiti standard građana. Građani struju plaćaju po najnižim cijenama u EU”, kazao je.
Rekao je da bi bez intervencije Vlade oko 120.000 kućanstava i oko 9000 institucija ostalo bez plina. “Vlada tada donosi odluku da se sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj, ostane u Hrvatskoj”, kazao je. Filipović je potom govorio o gospodarskom rastu, koji je drugi najveći u EU. “Te brojke jasno pokazuju da je Vlada sve radila dobro i dobro upravljala ovom krizom”, kazao je.
Arsen Bauk: ‘Vlada je poput Alana Forda’
- Arsen Bauk je kazao kako je ovo bila ozbiljna situacija dok se Vlada nije oglasila. Usporedio je vladajuće s Alanom Fordom i TNT-om, a na kraju završio svoje izlaganje riječima: “Ako želite plin, jedite grah.”
Mrak Taritaš: ‘Nije tema što je Vlada napravila nakon rata u Ukrajini’
- Mrak Taritaš je kazala kako nije pitanje to što je sve Vlada napravila nakon što je izbio rat u Ukrajini ili epidemija koronavirusa, nego da je tema Odbora Uredba Vlade o plinu. “Gospodin Troskot je prvi u javnom prostoru govorio o tome da HEP kupuje po 47 eura MWh a prodaje po
“Ako Sabor nije mjesto na kojemu ovo treba raspraviti, recite koje je”, kazala je. Ispričala je kako saborski zastupnici ali i građani zaslužuju dobiti cijelu sliku ove priče. Ispričala je kako su po sazivanju sjednice dobili izvješća HERA-e, HROTA-e i Plinacra pa zaključila da ona pokazuju kako je možda bolje da neke poslove umjesto ljudi objavlja umjetna inteligencija. “Dio odgovora, u smislu kako tko postupa, smo dobili, ali ključne odgovore nismo”, kazala je.
“Svatko treba snositi odgovornost, pa onda i političku, za svoju dionicu koju nije odradio”, kazala je. Rekla je kako bi od HEP-a voljela čuti izračun o uštedama, pri čemu se, kaže, baratalo krivim podacima. Na koncu je kazala da od svih sudionika treba čuti zašto se ovako radilo i zašto nitko ni u kojem trenutku nije stao i rekao da nešto nije u redu.
Odborom predsjeda Žarko Tušek
- Saborskim odborom predsjeda bivši HDZ-ov gradonačelnik Oroslavja, Žarko Tušek, poznat i po aferi ‘Kaj bi ti štel biti’. Na početku je pozdravio ministra Filipovića, njegovu pomoćnicu i predsjednika HEP-a pa pročitao pravila za sjednicu Odbora. Tušek je kazao i kako je Vlada uspjela osigurati niske cijene plina i tako pomoći građanima. Potom je dao riječ Anki Mrak Taritaš koja je predložila sjednicu ovog Odbora.
Uskoro opširnije*
Što su rekli iz HEP-a
U utorak su istražitelji po nalogu USKOK-a u HEP došli po dokumente vezane uz aferu, a istoga dana je Nacional objavio dokumente koji dokazuju da je predsjednik Uprave HEP-a, Frane Barbarić, puno prije ovog lipnja, kada su prodavani viškovi plina, u više upozoravao ministra Filipovića da se hitno nešto poduzme jer će doći do ogromne financijske štete za HEP.
Jučer je objavljeno i očitovanje koje su iz HEP-a poslali u Sabor. Vodstvo HEP-a u tom očitovanju ponavlja svoje teze o odricanju od odgovornosti za milijunske gubitke. Među ostalim, poručili su: „Potencijalno skladištenje plina izvan granica Hrvatske predstavljalo bi potpuno negiranje jednog od ključnih ciljeva Uredbe, a to je da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj”.
Zašto bi skladištenje plina izvan granica Hrvatske bilo “potpuno negiranje ključnih ciljeva Uredbe”, a prodaja plina po 1 cent ne, iz HEP-a nisu pojasnili.