Hoće li 30 godina star sukob Armenije i Azerbajdžana eskalirati u totalni rat?

Više od tri desetljeća star “zamrznuti sukob” na području planinske regije Nagorno-Karabah, oko koje se spore Azerbajdžan i Armenija, ovoga je vikenda ponovno eskalirao. S terena stižu vijesti o najžešćim borbama u zadnje četiri godine, u kojima je, prema medijskim izvješćima, dosad poginulo više od 20 ljudi, među kojima je najviše vojnika, ali su stradali i civili.

Sukobi su počeli u nedjelju ujutro, a nastavljeni su i tijekom ponedjeljka, raspoređivanjem teškog topništva na obje strane. Regionalne tenzije izazivaju bojazni od dodatne nestabilnosti na tom području kroz koje prolaze koridori za naftu i plin za međunarodno tržište.

O povijesti sukoba

Nagorno-Karabah, regija koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, razlog je napetosti i sukoba između Azerbajdžana i Armenije već više od 30 godina. Nakon raspada SSSR-a, područje većinski naseljeno Armencima, jednostrano je proglasilo neovisnost 1991. godine, uz potporu Armenije, ali ta neovisnost nije priznata.

Oružani sukob trajao je do 1994. godine, u kojem je, prema različitim izvorima, poginulo između 20 i 30 tisuća ljudi, dok je oko milijun ljudi s obje strane raseljeno. U svibnju te godine, uz posredovanje Rusije, potpisano je primirje. U Nagorno Karabahu je, spomenimo sasvim usput, kao dio mirovne misije OESS-a svojedobno bio i današnji hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Ranije eskalacije

Ovo nije prvi puta da napetosti u tom dijelu svijeta eskaliraju. Iako je primirje, nakon šestogodišnjih borbi, potpisano još 1994. godine, iz regije povremeno stižu vijesti o rastućim tenzijama i ograničenim sukobima.

Dvije strane se godinama međusobno optužuju za kršenje primirja na području sporne regije i duž granice. Najozbiljnija situacija u posljednje vrijeme – prije okršaja koji su počeli ove nedjelje – dogodila se u proljeće 2016. godine.

Žestoki sukobi tada su trajali četiri dana, a u njima je, prema medijskim izvješćima, s obje strane bilo oko 200 žrtava, vojnika i civila. Sukob je tada zaustavljen uz posredovanje Moskve.

Što se sada desilo?

Kao i u ranijim situacijama, dužnosnici Armenije i Azerbajdžana međusobno se prozivaju i optužuju za novu eskalaciju napetosti u području sporne regije. Mediji javljaju da je do prvih otvorenih sukoba došlo u nedjelju ujutro, a nastavili su se i tijekom ponedjeljka.

Armenija tvrdi da su snage iz Azerbajdžana napale civilne mete, uključujući i u glavnom gradu regije Nagorno-Karabah, dok iz Bakua optužuju da su armenske snage pokrenule osmišljene i ciljane napade uz granicu.

Još u nedjelju su Armenija i Nagorno Karabah proglasili ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva. Azerbajdžan je, pak, u ponedjeljak proglasio djelomičnu mobilizaciju.

Rat (dez)informacijama

BBC-jev dopisnik s područja Kavkaza analizira kako je uobičajeno da dvije strane upiru prstom jedna u drugu i prozivaju se međusobno za to tko je kriv što su sukobi počeli te pritom ističe da je na djelu “ne samo vojna akcija, nego i rat informacijama”. Ono što se službeno objavljuje, navodi BBC-jev novinar, teško je potvrditi od strane neovisnih izvora.

Ta kampanja (dez)informiranja vodi se ovoga puta i oko navodne intervencije Turske. Armenski veleposlanik u Rusiji, kako prenosi Reuters, izjavio je u ponedjeljak da je Turska poslala četiri tisuće vojnika iz sjeverne Sirije u Azerbajdžan kako bi pomogla tamošnjim snagama.

Savjetnik azerbajdžanskog predsjednika te tvrdnje oštro demantira. “Glasine o militantima iz Sirije koji su navodno raspoređeni u Azerbajdžanu su još jedna provokacija armenske strane te je riječ o potpunoj besmislici”, kazao je Hikmet Gadzijev.

Međunarodne reakcije

Na obnovljeni sukob reagirale su Turska, Rusija, SAD, kao i dužnosnici Europske unije. Turska, koja je tradicionalni saveznik Azerbajdžana, odmah je osudila Armeniju, optuživši je da je “najveća prijetnja miru u regiji”. Turski predsjednik Erdogan obećao je svom savezniku i dalje pružati potporu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čiju se zemlju smatra saveznicom Armenije, u nedjelju je razgovarao s armenskim premijerom. Prema medijskim izvješćima, Rusija je iskazala ozbiljnu zabrinutost zbog aktualne situacije te pozvala na prekid vatre i poduzimanje potrebnih koraka kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba.

Reagirali su i šef europske diplomacije Josep Borrell te predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Obojica su pozivala da se vojne akcije žurnu prekinu te da se dvije sukobljene strane vrate pregovorima. Na pregovore poziva i Iran koji nudi i svoje posredovanje.