Hoće li Hrvatska, na zahtjev Amerike, sada ograničiti i svoju trgovinsku suradnju s Kinom?

Njemačka je, s druge strane, donijela novu, oprezniju strategiju spram Kine, blisku američkoj. No, kancelar Olaf Scholz svejedno je otputovao u Peking s velikim poslovnim izaslanstvom, što je protumačeno kao davanje prednosti njemačkim gospodarskim interesima u odnosu na pristup Washingtona spram Pekinga.

Pogrešno je biti uz Amerikance

Neposredno prije putovanja, odobrio je ponudu jednog kineskog konglomerata za manjinski udio u lučkom terminalu u Hamburgu, unatoč prigovorima Europske komisije. Osim toga, i neke od vodećih njemačkih tvrtki i dalje se značajno oslanjaju na kinesko tržište.

I nakon svih sankcija koje je uveo Washington, američka trgovina robom i uslugama s Kinom više je nego impresivna. Prošle godine iznosila je čak 758,4 milijardi dolara. Američki izvoz je iznosio 195,5 milijardi dolara, a uvoz 562,9 milijardi. Trgovinski deficit SAD-a s Kinom iznosio je 367,4 milijarde dolara.

U takvoj situaciji prikloniti se američkom financijskom i gospodarskom ratu protiv Kine bila bi velika pogreška. Kina se dosad ni na koji način nije uplitala u unutarnju i vanjsku politiku Hrvatske, nije postavljala nikakve političke ili ekonomske zahtjeve, projekti koji su realizirani bili su vrhunske kvalitete, a cijene niže od konkurencije. I dok je tako, nema razloga ograničavati gospodarske odnose s Kinom, pogotovo ako od toga Hrvatska ima koristi.

Bez prepreka za proširenje suradnje

Kina je jedan od glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. Vrijednost trgovine između dviju zemalja iznosila je prošle godine 2,42 milijarde dolara, što je bilo 4,75 posto više nego godinu ranije. Posljednjih godina realizirano je nekoliko velikih projekata, među kojima je najvažniji Pelješki most. Tvrtka China Road and Bridge Corporation nedavno je potpisala ugovor za izgradnju spojne ceste čvor Vučevica kod Splita. Osim toga, suradnja Kine i Hrvatske obuhvaća energetiku, komunalne poslove, luke, telekomunikacije i druga područja.

Vjetroelektrane kod Senja izgradila je kineska tvrtka i to je trenutačno najveći vjetropark u Hrvatskoj, koji može osigurati oko 530 milijuna kWh čiste električne energije godišnje. Uskoro počinje izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Rijeke. Zadarskom lukom upravlja kompanija u kineskom vlasništvu, a poslovanje luke se stalno poboljšava. Tehnološki div Huawei ima dobru suradnju s glavnim telekom operaterima u Hrvatskoj.

S kineske strane, uvjeravaju u Pekingu, nema nikakvih prepreka za proširenje suradnje. Posebno su zainteresirani projekte u željezničkom, lučkom, energetskom i drugim područjima.

‘Ukorijenite se u Kini’

Istodobno, tvrde, veliko kinesko tržište pruža goleme šanse za plasiranje hrvatskih proizvoda. Isto tako, bogatstvo industrijske baze te kompletan industrijski i opskrbni lanac omogućavaju hrvatskim tvrtkama brojne prilike. „Pozivamo hrvatske ulagače da dođu u Kinu,“ poručuju iz Pekinga, te da „nauče što više o Kini, ulažu u Kinu i ukorijene se u Kini.“ Pritom ističu spremnost poduprijeti digitalni razvoj Hrvatske.

Prema podacima kineskog zavoda za statistiku, kineski bruto domaći proizvod porastao je za 5,2 posto na godišnjoj razini u prva tri tromjesečja 2023. A to je, ističu u Pekingu, još uvijek brža stopa rasta u usporedbi s drugim zemljama u svijetu.

U svom najnovijem izvješću o izgledima svjetskog gospodarstva Međunarodni monetarni fond zaključuje da ima puno povjerenje u izglede kineskog gospodarskog razvoja te da vjeruje kako će vitalnost i potencijal kineskog gospodarstva u potpunosti biti oslobođen i nastaviti ulijevati povjerenje i snagu u svjetsko gospodarstvo.

Nevjerojatan kineski suficit

Kina se zaštitila od sankcija tako da prvi puta više trguje sa zemljama u razvoju nego s SAD-om, Europom i Japanom zajedno. Kineska trgovina s jugoistočnom Azijom nadmašila je trgovinu sa SAD-om, Peking više trguje s Rusijom nego s Njemačkom, a uskoro će isto moći reći i za Brazil.

Kineski izvoz u SAD sredinom 2018. iznosio je čak 22 posto ukupnog američkog uvoza. Do kolovoza ove godine ta se brojka smanjila na svega 14 posto. Latinska Amerika, Afrika i tržišta u razvoju u Aziji sad čine 36 posto ukupne kineske trgovine, u usporedbi s 33 posto trgovine s SAD-om, Europom i Japanom, prema Wall Street Journalu. Još prošlog ljeta taj trio naprednih tržišta imao je najveći udio u kineskoj trgovini, no to se nakon zaoštravanja američkih sankcija promijenilo. Ali nije bitno naštetilo Kini.

Kineski izvoz u prva tri kvartala ove godine povećao se za 0,6 posto, odnosno 17,6 trilijuna juana, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok se uvoz smanjio za 1,2 posto i sad iznosi 13,2 trilijuna juana. Dakle suficit iznosi nevjerojatnih 4,4 trilijuna juana.

Stradala strana ulaganja

Ipak, zaoštravanje političkih odnosa Kine s SAD-om i EU ostavilo je najveće posljedice na izravna strana ulaganja. Od lipnja 2022. do lipnja 2023. one su niže za čak 78 posto.

Unatoč svih ograničenja koje su uvele SAD i EU, posljednjih godina ukupni udio kineskog gospodarstva u svjetskom gospodarstvu ostao je na iznimno visokoj razini od oko 30 posto.

Kineske investicije sad uglavnom odlaze u zemlje s bogatim resursima poput Indonezije ili Bliskog istoka, a ne u SAD. Peking ulaže milijarde dolara u indonezijske tvornice nikla, koji je nužan kineskoj industriji električnih vozila. Kineski tehnološki giganti Tencent i Alibaba proširili su se na tržišta u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a dio kineskih kompanija bacio se na realizaciju projekata obnovljive energije u Latinskoj Americi i Africi.

Poluvodiči se natječu s Appleom

Kineska tvornica automobila Great Wall Motors prošle godine najavila je da će utrošit 1,9 milijardi dolara u Brazil za proizvodnju hibridnih i električnih automobila. I drugi automobilski div BYD također ulaže 600 milijuna dolara u gradnju tvornice u Brazilu te 500 milijuna dolara u Tajland.

Istodobno njemački Volkswagen i japanska Toyota posljednjih godina gube tržište u Kini. Tako su prije tri godine pokrivale čak 50 posto tržišta, a sada su spale na oko 30 posto. Razlog: kineske tvornice automobila kvalitetom i cijenom istisnule su njemačku i japansku konkurenciju. Kineski proizvođač kućanskih aparata Midea grupa prošle je godine otvorio nove proizvodne pogone u Egiptu i na Tajlandu, a gradi tvornice u Brazilu i Meksiku.

Kinezi sele dio svojih tvornica u zemlje poput Vijetnama, Indije i Meksika, kako bi nastavile s prodajom svojih proizvoda kupcima iz SAD-a, izbjegavajući pritom američke carine. Najveće izvozne uspjehe postižu kineski proizvođači pametnih telefona, automobila na benzinski i električni pogon te vrhunske tehnologije. Novi pametni telefon Huaweija s ultrabrzom podatkovnom vezom koriste poluvodiče kineske proizvodnje, što im pomaže u natjecanju s Appleom.

Zbog sankcija razvijaju domaće

To potvrđuje da sankcije koje uvodi SAD nisu donijele opipljivije rezultate. Nakon Drugog svjetskog rata, SSSR je prekinuo transfer nuklearne tehnologije Pekingu, pa su Kinezi pokrenuli vlastiti projekt Manhattan početkom 1960-ih te testirali prvu nuklearnu bombu 1964. Administracija predsjednika Billa Clintona ograničila je 1993. pristup Kine satelitskoj tehnologiji. Danas Kina ima 541 satelit u svemiru i lansira konkurenta Starlinku.

Isti princip se odigrao s GPS-om. Kad su SAD 1999. ograničile Kini dostupnost sustavu geoprostornih podataka, Kinezi su izgradili vlastiti paralelni BeiDou GPS sustav, koji je po nekim mjerilima čak premašio američku konkurenciju.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da sankcije samo prisiljavaju Kinu da razvija domaću proizvodnju. Dok su se ranije kineski tehnološki giganti oslanjali na američke čipove i fokusirale se na front-end hardver, danas se oslanjaju na 5G čipove domaće proizvodnje.

Kina je najveći partner

Kina je i dalje najveći trgovinski partner 120 zemalja, uključujući većinu najvećih tržišta u Aziji, Europskoj uniji, Bliskom istoku i Južnoj Americi. Alibaba Cloud je, primjerice, pobijedio na velikom natječaju u Saudijskoj Arabiji, pobijedivši Microsoft Cloud.

Osim toga, tvrde stručnjaci, u mnogim tehnološkim vertikalama, kao što su pristupačni mobilni uređaji i 5G infrastruktura, ne postoji održiva američka alternativa. Kina gradi vrhunsku mobilnu tehnologiju za financije, zabavu, e-trgovinu i društvene aplikacije za novu digitalnu generaciju. Danas su četiri od pet najboljih aplikacija u iPhone Storeu izrađene u Kini.

Niski troškovi proizvodnje i veliko kinesko tržište i dalje privlače strane investitore. Njemačka kemijska tvrtka BASF najavljuje da će do 2030. uložiti u Kinu oko 10,5 milijardi dolara, a poslovanje su proširile i tvrtke poput Ralph Laurena i Hormel Foodsa. Brendovi povezani s Kinom, poput TikToka i diva brze mode Shein, također grade velika poduzeća u SAD-u, iako su suočeni s političkim pritiskom kako bi im se ograničio rast.

Sukob usporava gospodarski oporavak

Premda se EU i SAD manje oslanjaju na kineske opskrbne lance te su otvorili više industrijskih i tehnoloških pogona u svojim državama, podaci pokazuju da ipak nisu ugrozili kineski razvoj. Međunarodni monetarni fond upozorio je da sukob između Kine i Zapada usporava svjetski gospodarski oporavak.

Ozbiljniji raskol između SAD-a i Kine mogao bi koštati svjetsko gospodarstvo čak 7 posto bruto domaćeg proizvoda, vrijednog trilijune dolara, tvrdi MMF. Istraživanje pokazuje da ekonomske podjele uskraćuju tvrtkama pristup vitalnim tržištima koja donose profit i otežavaju dijeljenje tehnologije i kapitala, što usporava rast svih tržišta.