Hoće li iranski predsjednik sjesti s Trumpom i dogovoriti mir? Zasad, ne djeluje kao da za to ima šanse

Navodno ima dva uvjeta - da Trump povuće sankcije i vrati se u nuklearni sporazum

A handout picture provided by the Iranian presidency shows President Hassan Rouhani (C) seated between his top diplomat, Mohammad Javad Zarif (L), and deputy foreign minister, Abbas Araghchi (R), during a meeting at the foreign ministry in Tehran on August 6, 2019. - Rouhani said after the meeting that Tehran favours talks with Washington but the United States must first lift sanctions it imposed on the Islamic republic. (Photo by HO / Iranian Presidency / AFP) / === RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / HO / IRANIAN PRESIDENCY" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS ===
FOTO: AFP

Iranski predsjednik Hasan Rohani odbio je ponudu francuskog predsjednika Emmanuella Macrona da se sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi se smanjile opasne napetosti među dvjema državama. Poluslužbenoj iranskoj novinskoj agenciji Tasnimda predsjednik Rohani je objasnio kako je ključ pozitivnog razvoja između dvije zemlje u rukama Washingtona.

“U odnosima Irana i SAD-a nećemo biti svjedoci nikakvog pozitivnog razvoja dok Bijela kuća ne odustane od sankcija i ne vrati se u međunarodno verificirani sporazum o nuklearnoj energiji iz koje je SAD jednostrano izašao.” U razgovoru s visoko pozicioniranim dužnosnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Irana koji je želio ostati anoniman, Telegram je pokušao dobiti odgovor iz prve ruke zašto predsjednik Rohani tako rezolutno odbija razgovarati s predsjednikom Trumpom te ne pokuša izravnim pregovorima riješiti iznimno tešku situaciju koja ugrožava mir ne samo na Bliskom istoku već i u svijetu.

Jedan sastanak ne može riješiti problem star 12 godina

“Iran i šest velikih sila – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, koja nije članica Vijeća sigurnosti UN-a, poslije 12-godišnjih pregovora, brojnih konzultacija te stotina sastanaka, 2015. potpisali su povijesni sporazum kojim je Iranu dopušteno da nastavi obogaćivati uran do određene granice, kako ne bi mogao proizvesti nuklearno oružje. Iran je također pristao da međunarodni inspektori nadgledaju proces te je dao dozvolu za pristup svim svojim atomskim i vojnim objektima. Taj sporazum pozdravio je cijeli svijet, svi su se složili da je to win-win situacija, u kojoj su svi pobjednici.”

“Moram istaknuti da je na tom sporazumu puno više od Irana inzistirala međunarodna zajednica. No, zbog općeg dobra pristali smo ga potpisati. I onda nakon tri godine dolazi Trump i 2018. SAD samovoljno izlazi iz tog sporazuma. Može li jedna zemlja samo tako poništiti sporazum koji je nastao nakon 12 godina složenih pregovora i koji su svi prihvatili. I ne samo to, Trump je ubrzo uveo potpuno nepravedne i neprihvatljive sankcije protiv Irana, da bi nakon toga odmah kazao da je spreman na pregovore. A o čemu bi se to moglo razgovarati? Zar mislite da se na jednom sastanku od dva ili pet sati može riješiti problem o kojem se raspravljalo 12 godina? Naravno da je to nemoguće.”

“Takvi pregovori imali bi jedino smisla ako bi omogućili Trumpu da nametne svoju volju. Znamo da se Trump želi slikati s predsjednikom Rouhanijem, da želi biti na naslovnicama i u središtu pozornosti svjetskih medija, da namjerava iskoristiti takav susret za svoju izbornu kampanju, no bilo bi s naše strane krajnje neodgovorno i neozbiljno sudjelovati u još jednoj njegovoj predstavi za javnost. To je najobičniji šarlatanizam, a ne ozbiljna politika.”

Iran će razgovarati samo ako se ukinu sankcije

Telegramov sugovornik bio je vrlo određen kad je govorio o uvjetima pod kojima bi Iran pristao na nove pregovore.”Iran će razgovarati jedino ako se SAD vrati u sporazum te ukinu sankcije. To bi bio dokaz da žele ozbiljno pregovarati i Teheran bi to prihvatio. Takvi su uvjeti stvar zdravog razuma.” Odnosi između Irana i SAD-a pogoršali su se prošle godine, kad je predsjednik Trump objavio da se Washington povlači iz tog značajnog nuklearnog sporazuma. Nakon toga Trump je još uveo sankcije koje su teško pogodile iransko gospodarstvo.

Uzalud su sve države potpisnice ugovora tražile od američkog predsjednika da promijeni svoju odluku jer nije bilo razloga za povlačenje iz sporazuma koji je Iran poštivao. Umjesto toga Bijela kuća sve je više zatezala odnose s Teheranom. U takvoj situaciji Iran se ipak godinu dana pridržavao slova sporazuma, no nakon što su propali svi pokušaji europskih čelnika da urazume Trumpa, Teheran se počeo obogaćivati uran preko granice koja je dopuštena potpisanim sporazumom. Predsjednik Trump reagirao je uvođenjem cijelog niza novih sankcija, što je njegova administracija nazvala kampanjom “maksimalnog pritiska”.

Pojavio se strah od vojnog sukoba

Zbog toga su tenzije među dvjema državama naglo eskalirale što je izazvalo strah od vojnog sukoba. U roku od nekoliko dana dogodili su se brojni incidenti, jedni drugima rušili su izviđačke dronove, napadnuti su tankeri u Hormuškom tjesnacu, vitalnom plovnom putu kroz koji prolazi trećina svjetske nafte. SAD su za napade na tankere okrivile Iran. Trump je potom poslao dodatne vojne snage u regiju, a kad je Iran u lipnju oborio američku vojnu bespilotnu letjelicu, naredio je, a potom i otkazao, zračne udare na Iran.

Iranski duhovni vođa Ali Hamenei izjavio je tada da će prolaz kroz Hormuški tjesnac biti u opasnosti sve dok Amerikanci ne ukinu zabranu izvoza iranske nafte, dok je američki državni tajnik Mike Pompeo zaprijetio da se sankcije mogu primijeniti na bilo koju zemlju koja pomaže Iranu. OilPrice je objavio kako je sve do prije nekoliko mjeseci SAD razmatrao sveobuhvatnu vojnu operaciju protiv Irana i bio je za to “98 posto spreman”.

Svi su zabrinuti oko vojnog rješavanja krize s Iranom

Međutim, neki bliski predsjednikovi savjetnici i visoki dužnosnici CIA-e uvjerili su Trumpa da bi to bila prava katastrofa, kako vojno tako i ekonomski. Jastrebovi koje predvode predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, potpredsjednik Mike Pence te državni tajnik Mike Pompeo i dalje se zalažu za ratnu opciju, a nasuprot njih je, među ostalim, Dan Coats, bivši direktor Nacionalne obavještajne službe SAD-a. On je dao ostavku nakon što je u svjedočenju pred Senatskim odborom kazao kako nema naznaka da Iran pokušava razviti nuklearno oružje te da se Teheran ponaša u skladu s postignutim dogovorom.

I šef CIA-inog centra za Iran Michael D’Andrea, poznat kao “Mračni princ”, izrazio je zabrinutost zbog moguće vojne opcije rješavanja krize s Iranom. On se zalaže za razgovore s iranskim vođama, pa čak i s glavnim iranskim vojnim zapovjednikom i arhitektom strategije za stvaranje i održavanje “polumjeseca šiitske moći” koji vodi od Libanona i Sirije do Iraka i Jemena kroz asimetrične taktike ratovanja.

‘Trumpu je trebala izlika za zaoštravanje odnosa’

Telegramov sugovornik tvrdi da Iran nije izveo nikakve napade na tankere, već da je Trumpu trebala izlika kako bi sve više zaoštravao odnose s Iranom. “No, mi smo se već duže vrijeme pripremali za takvu situaciju i ona nas nije zatekla. Odmah po ulasku Trumpa u Bijelu kuću uvjerili smo se da mu se ne može vjerovati jer on ništa ne drži do međunarodnih ugovora i sporazuma. To smo shvatili kad je opstruirao međunarodni dogovor o klimatskim promjenama ili Transpacifički sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Azije i Južne Amerike. Stoga smo se dobro pripremili tako da u ovim uvjetima možemo izdržati najmanje pet godina.

U Iranu postoji opća suglasnost da ne smijemo popustiti, a posebno su tvrdi u takvim zahtjevima mladi ljudi koji ne pristaju na američke prijetnje i ucjene. Oni znaju da je SAD prije dvije godine organizirao demonstracije u zemlji s namjerom da sruši vlasti u Teheranu. U Washingtonu su bili uvjereni da će sve kratko trajati, da će doći do općeg kolapsa te da će onda Trumpova administracije početi upravljati Iranom. Naravno, ništa od toga nije se dogodilo. SAD je velika i moćna zemlja koja igra važnu ulogu u svjetskoj politici. Upravo zbog toga trebali bi davati najveći doprinos u sređivanju odnosa u svijetu. No, Trumpa moć koju ima kvari, on ju ne zna koristiti na pravi način, no srećom nakon njega doći će drugi koji će poništiti sve ono što je loše napravio.”

Telegramov sugovornik se slaže s tvrdim odnosom sa SAD-om

Premda se zalaže za tvrd odnos spram SAD-a, Telegramov sugovornik ne pripada hardlajnerima unutar vladajućih struktura u Teheranu. Upravo suprotno on je, po vlastitom kazivanju, pristalica umjerene politike koju vodi ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif koji je neprekidno na udaru tvrdolinijaša koji traže energičan odgovor SAD-u. Optužuju ga da je cijelo vrijeme pregovora popuštao zahtjevima Washingtona te da je, potpisavši sporazum o korištenju nuklearne energije u miroljubive svrhe, pristao na predaju. Smatraju da ministar Zarif time nije ništa postigao, osim što je ohrabrio predsjednika Trumpa da bude sve agresivniji.

“Svjesni smo Trumpove opsjednutosti njegovim prethodnikom Barackom Obamom. On želi poništiti sve što je Obama radio, optužuje ga da nije riješio problem nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji, da ništa nije učinio oko palestinske krize, da nije spriječio Kinu u pljačkanju Amerike… No, što je Trump učinio po tim pitanjima – ništa! Slikao se nekoliko puta sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, no ništa se drugo nije dogodilo. Njegov zet predložio je neko rješenje palestinskog problema koje Palestinci ne prihvaćaju, pa napretka nema… U Venezueli je izazvao nemire, mislio je da će lako srušiti predsjednika Nicolasa Madura te da će SAD preuzeti kontrolu nad tom zemljom, ali se jako prevario, jer je Maduro još na vlasti…”

Trump se ponaša poput pokeraša

Telegramov sugovornik iz Teherana upozorava da se američki predsjednik u politici ponaša kao igrač pokera. Stalno pokušava blefirati pa prijeti Sjevernoj Koreji da će ju uništiti, Kini najavljuje trgovinski rat do njene ekonomske propasti, što je sve najavljivao da će učiniti Iranu, kako se odnosio prema Venezueli…

“Sve su to predstave za javnost, Trump se ponaša kao da kupuje i prodaje nekretnine te tako pogubno utječe na svjetsku politiku i domaću političku scenu. Uostalom pogledajte njegovu administraciju: u Bijeloj kući više nema nikoga iz njegova izbornog stožera: ili im je dao otkaz ili su ljudi sami otišli. U njegovoj administraciji sve je prepuno spletki, podmetanja, laži, nemorala zbog čega se ugled SAD-a neprekidno urušava. Trump naprosto ne zna voditi uravnoteženu politiku, on za to nema znanja ni iskustva.”

Trumpov problem je u tome što nema vjerodostojnost

Za Telegramova sugovornika najveći je problem što se, kako kaže, predsjednik Trump ne drži preuzetih međunarodnih obveza, što krši dogovore i obećanja, što ne drži riječ pa nema vjerodostojnost. Kako bi potvrdio te svoje tvrdnje ispričao je priču kako je Sjeverna Koreja zatočila Amerikanca Otta Warmbiera pod optužbom za špijunažu.

“Tada je Trumpova administracija nakon dugih pregovora pristala platiti dva milijuna dolara otkupnine. Sjevernokorejci su pustili Warmbiera na slobodu, a po povratku u SAD primio ga je predsjednik Trump. Slikao se s njim te je istaknuo kako je upravo on zaslužan što je njegov sunarodnjak na slobodi. Na kraju se međutim pohvalio kako SAD nije platio dva milijuna dolara koliko je Sjeverna Koreja tražila za njegovo liječenje. Zamislite da se predsjednik najveće države hvali svojim lažima. Zbog toga će njegova vladavina ostati zapisana kao crna točka u povijesti SAD-a.”