Hoće li mu (opet) vjerovati? Sud sutra odlučuje ostaje li Bandić iza rešetaka
Obrana ne otkriva hoće li tražiti da se zatvor opet zamijeni jamčevinom
Zagrebački Županijski sud u četvrtak će odlučivati o produljenju istražnog zatvora gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću koji je u Remetinec vraćen 10. ožujka, nakon proširenja USKOK-ove istrage u slučaju Agram. USKOK je tražio da Bandić ostane u pritvoru, a ako to sud prihvati, u istražnom zatvoru mogao bi ostati sve do lipnja.
Njegova obrana ne otkriva hoće li na sutrašnjem ročištu tražiti da se zatvor zamijeni nekom drugom mjerom opreza ili jamstvom. Podsjetimo, prvo jamstvo od 15 milijuna kuna završilo je u državnom proračunu zbog utjecaja na USKOK-ovu svjedokinju Vidu Demarin.
Epski gaf u anidatiranju
Istraga protiv Bandića proširena je nakon što je Demarin, predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima rekla da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
Tužiteljstvo sumnja da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik te zaklade sačinio i potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su pronađene tijekom pretraga, među ostalim i u Bandićevoj vikendici, iako su umjetnine zapravo bile poklonjene njemu, a ne zakladi.
Optužen za štetu od 20 milijuna kn
Telegram je ekskluzivno izvijestio o prilično nepametnom načinu na koji je Bandić htio izigrati USKOK – doslovce je prepisao nazive slika i ostalih umjetnina iz izvještaja sudskog vještaka koji je USKOK dobio početkom ove godine. Na taj je način antidatiranje dokumenta postalo apsurdno. Ukupnu štetu koju je Bandić u aferi Agram nanio proračunu Grada i države tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga USKOK tereti da je s dvoje suoptuženika udruzi U ime obitelji prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu vratio tužiteljstvu na doradu.