Očito smo osuđeni na demografsku propast. Cijenjena profesorica za Telegram: 'Naši stratezi, ako ih uopće još ima, sve rade krivo'
Od ulaska u EU smanjio nam se godišnji broj rođene djece za 20 posto, a iseljavanje ne prestaje
Najstarija rodilja u Hrvatskoj lani je imala 54 godine, a najstarija majka koja je lani rodila svoje prvo dijete imala je 52 godine. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku o starosti majki živorođene djece, koji bi možda prije 60 ili 70 godina u Hrvatskoj bili senzacionalne vijesti, ali sada više nisu čak ni rekordi.
Pogled u ranije podatke DZS-a kaže da su 2005. godine dvije žene rodile djecu s 55 godina, a jednoj od njih je to bilo prvo dijete. Uz to, podaci za posljednjih 25 godina pokazuju da svake godine ili svake druge godine u Hrvatskoj bude jedna ili dvije rodilje starije od 50 godina. Nerijetko su to one koje su rodile prvo dijete.
Svaka 20. rodilja starija od 40 godina
Od tih iznimki puno više o trendu u kojem žene sve kasnije rađaju djecu govori činjenica da je lani u Hrvatskoj gotovo pet posto rodilja, ili svaka dvadeseta, imala 40 ili više godina. Prije 25 godina, taj je udio bio gotovo tri puta manji, 1,7 posto rodilja bile su starije od 40 godina. Lani je najviše žena koje su rodile djecu imalo 29 godina, dok su prije 25 godina to bile žene koje su imale 21 godinu. Takav je trend, uz iseljavanje mladih, od ulaska Hrvatske u EU smanjio godišnji broj rođene djece za 20 posto.
Posljednji podaci Eurostata kažu da građanke Hrvatske rađaju svoje prvo dijete s prosječno 29,6 godina, i pri tome nisu najstarije u EU. Nekoliko je zemalja u kojima je prosječna starost žena u trenutku kad rode prvo dijete veća od 31 godinu, Talijanke i Španjolke su blizu 32 godine.
Trendovi su to prisutni već više desetljeća, osobito u razvijenim zapadnim zemljama, napominje prof. dr. sc. Branka Galić, predstojnica Katedre za sociologiju roda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te dodaje da se u Hrvatskoj stopa opadanja plodnosti može pratiti osobito od vremena tranzicije iz socijalizma u kapitalizam. Žene, ističe ona, sve kasnije rađaju svoje prvo dijete, bliže srednjim godinama života, od 30 ili čak 35 godina života, a sve je manje rađanja u najmlađim dobnim skupinama, osobito ispod 20 godina.
Stopa plodnosti ispod EU prosjeka
Upozorava i na opadanje stope plodnosti (broj rođene djece na broj žena u fertilnoj dobi od 15 do 49 godina) koja je u Hrvatskoj 1,45, što je ispod prosjeka EU (1,5). Najveću stopu plodnosti u EU imaju Farski otoci – 2,71, a najmanju Malta – 1,22.
Profesorica Galić navodi nekoliko razloga zbog kojih se žene teže odlučuju na rađanje u najmlađim dobnim skupinama, među ostalima to je i dugotrajnije školovanje, posebice redovito visoko obrazovanje, koje ne omogućuje pauze za rađanje i podizanje djece, ali je nužno zbog ostvarivanja boljih pozicija za kvalitetnije ekonomske resurse.
Nema modela studija za mlade majke
“Studiranje uz rad na egzistencijalno zadovoljavajući način u nekim zemljama kao što je Hrvatska uglavnom je više izuzetak nego pravilo jer to nije standard prema kojem je skrojen ‘bolonjski sustav’ koji je Hrvatska usvojila. Druge, fleksibilnije modele studiranja za potrebe majčinstva i roditeljstva, Hrvatska nije razradila”, upozorava Galić.
Ističe i opće ekonomske nesigurnosti uvjetovane ekonomskom krizom, nedostatkom zaposlenja, osobito sigurnih poslova na neodređeno vrijeme, te nedostatak pristupačnog stambenog prostora za mlade ljude, visoke troškove stanovanja, ali i nedostatak sluha i razumijevanja poslodavaca za potrebe roditeljstva, osobito majčinstva, ako žena želi rađati djecu, posebice ako želi imati više djece.
Nakon povratka s porodiljnog slijedi otkaz
“Žene s malom djecom nisu ciljna skupina za zapošljavanje, osobito one koje odlaze na višestruke porodne dopuste. Nekada se žene nakon višestrukih poroda povratkom s porodiljnog dopusta susreću s otkazom na radnom mjestu ili degradacijom, tj. vraćanjem na neke niže razine zaposlenja i manje plaće, premda bi im za više djece trebala i bolja plaća”, kaže Galić. Navodi još i povećanje troškova skrbi za djecu ako se djeci želi priuštiti kvalitetnije odrastanje, bolje zdravlje i kvalitetnije obrazovanje.
Sve to, upozorava Galić, odvraća neke žene od pomišljanja na rađanje, pa se dio žena posvećuje isključivo poslovnim obvezama i profesionalnom uspjehu, te odgađaju rađanje.
“Ponekad dolaze i u situacije da se promijeni mišljenje i poraste želja za rađanjem, no dogodi se da onda već bude ‘kasno’ za ‘prirodni put’, pa se poseže i za mogućnostima in vitro oplodnje, što također nije jednako dostupno svim ženama, osobito onima koje imaju slabije ekonomske resurse. Nekada se dogodi da žena želi više djece, ali ostane na manje jer je kasnija dob rizičnija za trudničko zdravlje, kao i za zdravlje ploda te same procedure i rizike poroda”, kaže Galić.
Trendovi sve starijih rodilja će se nastaviti
Trendovi u kojima žene sve kasnije rađaju djecu će se, procjenjuje ona, nastaviti ako se nešto bitno ne promijeni u “sustavu neoliberalnog kapitalizma” prema značajnom vrednovanju statusa roditeljstva i važnosti uvažavanja mladih naraštaja kao budućih nositelja temelja i razvoja društva.
”Najvažnija promjena koja će tražiti bitne sistemske nove pristupe jest razvoj svijesti o potrebi važnosti njegovanja statusa roditeljstva i djece kao temelja društva budućnosti. Sve dok neoliberalno tržište bude ignoriralo značaj budućih naraštaja u strukturi društva kao budućih nositelja rasta i razvoja, neće se dogoditi ništa pametno oko obrtanja takvog trenda”, ističe Galić .
Zaključuje i da stratezi društvenog razvoja i planiranja, ako ih uopće više ima, o tome nimalo ne razmišljaju.