Hrvatska je upravo izbjegla plaćanje odštete od 108 milijuna kuna; sud je odbacio zahtjev beogradske Jugobanke

Visoki trgovački sud potvrdio je presudu Trgovačkog suda u Zagrebu koji je odbio tužbeni zahtjev beogradske Jugobanke u stečaju da joj Hrvatska zbog nekretnina isplati odštetu od 108,5 milijuna kuna te kamate, izvijestilo je u četvrtak Državno odvjetništvo (DORH).

Pravomoćnom presudom zahtjev Jugobanke da ju država obešteti za nekretnine u Hrvatskoj koje je nekada koristila u cijelosti je odbijen kao neosnovan i time je “ovaj parnični postupak pravomoćno dovršen”, izvijestio je DORH na svojoj internetskoj stranici.

Banka mora RH platiti 300 tisuća kuna sudskih troškova

Jugobanka je tvrdila da joj pravo na naknadu štete proizlazi iz Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije te da u konkretnom slučaju treba primijeniti međunarodni Ugovor o pitanjima sukcesije od 25. svibnja 2001., koji je po pravnoj snazi iznad zakona i podzakonskih akata.

“Trgovački sud u Zagrebu svojom je presudom odbio zahtjev tužitelja i obvezao ga da Republici Hrvatskoj naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 301.000 kuna jer je u cijelosti prihvatio tvrdnje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a koje su u suglasju s pravomoćnom sudskom praksom u istovjetnim predmetima, prema kojoj su Aneksom G ugovorena samo temeljna načela na kojima se zasnivaju pitanja sukcesije u odnosu na privatnu imovinu i stečena prava građana i pravnih osoba, a za čiju bi primjenu trebalo sklopiti dodatne bilateralne ugovore između ugovornih stranaka”, navodi DORH.

Što proizlazi iz Sporazuma o normalizaciji odnosa

Dodaju da se sud osvrnuo i na Zakon o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije te na odluku Ustavnog suda kojom je utvrđeno da stupanjem na snagu Sporazuma o normalizaciji odnosa, nisu poništeni pravni učinci u vezi s preuzimanjem sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske, koji su nastali stupanjem na snagu Uredbe o zabrani raspolaganja.

“Tim Sporazumom ugovorne strane nisu izrijekom preuzele obvezu vraćanja tih sredstava, već su ustanovile načelo jednake pravne zaštite imovine fizičkih i pravnih osoba koje imaju sjedište na području druge ugovorne strane te je taj Sporazum samo osnova za sklapanje daljnjih sporazuma između ugovornih strana u pogledu ostvarivanja prava na naknadu za uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu”, objavio je DORH.