Hrvatska više neće imati najveće zatezne kamate u Europskoj uniji
Vladi će se uputiti izmjene Zakona o obveznim odnosima
Ministarstvo pravosuđa uputit će Vladi polovicom svibnja dopune i izmjene Zakona o obveznim odnosima kojima bi se smanjila zatezna kamata propisana tim zakonom, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Za dospjela nepodmirena potraživanja građana (ona koja nisu plaćena u roku dospijeća) kamata bi pala s 12,4 na 8,14 posto, čime bi Hrvatska izgubila nezavidnu poziciju zemlje s najvećim zateznim kamatama na prekoračenja u Europskoj uniji.
Ušteda od 800 milijuna godišnje
Iz Ministarstva kažu da kamatu ne mogu više sniziti jer bi to bilo protivno direktivama EU. Ovim intervencijama u zakon, vjerovnici bi mogli izgubiti i do nekoliko milijardi kuna, ali u Ministarstvu pravosuđa procjenjuju da će se samo obveze dužnika u sudskim procesima smanjiti za 800 milijuna kuna godišnje.
Smanjit će se i zatezne kamate za tvrtke
Smanjenje zatezne kamate za građane temelj je za izračun smanjenja kamate u gospodarstvu. Tako će se, osim za građane, smanjiti i zatezne kamate za tvrtke, koje će umjesto dosadašnjih 12,14 ili 15 posto, iznositi 10,14 posto, objašnjavaju nam iz Ministarstva pravosuđa.
Pad maksimalnih kamata za potrošačke kredite
Osim Zakona o obveznim odnosima, Ministarstvo pravosuđa predložit će i izmjene drugih dvaju zakona: Zakona o financijskom poslovanju i Zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje će se definirati novi iznosi najvećih kamata.
Tim izmjenama najveća dozvoljena kamata za stambene kredite građana pala bi s 9 na 8,14 posto. Što se tiče potrošačkih kredita (minus na tekućem računu), maksimalna kamata past će s 11 na 10,14 posto, na čemu bi građani mogli uštedjeti i do 60 milijuna kuna godišnje.