Bankari prijete da će prijaviti Vladu Europskoj komisiji, i još 4 stvari za znati o smanjenju zateznih kamata
Vlada je donijela prijedlog o smanjenju zateznih kamata za 30-ak posto
Vlada je na današnjoj sjednici napokon predložila smanjenje zateznih kamata za građane i tvrtke. Prilikom predstavljanja prijedloga promjene Zakona o obveznim odnosima koji regulira stopu zatezne kamate, ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako je ova mjera prva u nizu onih kojima je Vlada odlučila pomoći građanima i trgovačkim društvima. “Rezultati će se vidjeti čim zakon stupi na snagu,” tvrdi Miljenić. Nove zakonske odredbe na snagu bi trebale stupiti 1. srpnja.
Kako bismo vas uputili u promjene koje donosi smanjenje zateznih kamata, pripremili smo vam mali vodič.
1. Koliki je dosada bio iznos zateznih kamata?
Među članicama Europske unije Hrvatska ima najveću zateznu kamatu i jedina je država Unije u kojoj dužnici plaćaju zateznu kamatu veću od 12 posto, točnije dosadašnja zatezna kamata za građane iznosila je 12%, a za tvrtke 15%. Uz Hrvatsku samo još četiri države Unije, i to sve iz reda novijih članica, imaju zateznu kamatu od 10 i više posto: Bugarska i Poljska 10%, Mađarska 10,10% te Rumunjska 11,50%.
2. Što je Vlada danas odlučila?
Vlada je na današnjoj sjednici predložila samanjenje zateznih kamata za gospodarstvo i građane za 30-ak posto, tako da će nova stopa kamata za građane iznositi 8,14%, a za tvrtke 10,14%. Ovim smanjenjem ipak i dalje ostajemo među državama EU s višom stopom zateznih kamata,
3. Što smanjenje zateznih kamata znači za građane?
Smanjenjem stopa zateznih kamata će se dug blokiranih građana, prema procjeni Ministarstva financija, godišnje povećavati za 2,4 milijarde kuna, umjesto dosadašnjih 3,6 milijardi. Također, ministarstvo procjenjuje da će se obveze dužnika u sudskim postupcima zahvaljujući ovom zakonu smanjiti za oko 800 milijuna kuna godišnje.
4. Je li ovo prvo smanjenje zateznih kamata?
Ovo je prvo smanjenje zateznih kamata koje se odnosi na građane, ali peto koje se odnosi na tvrtke. Do sredine 2013. zatezna je kamata bila 15%, a veću zateznu kamatu imali su samo Srbija i Rusija.
5. Što o svemu misle bankari?
Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček za N1 televiziju oštro je kritizirao odluku Vlade o smanjenju zateznih kamata nazivajući je još jednim predizbornim potezom. Upozorio je kako će Europska komisija sigurno reagirati zbog prijedloga spuštanja najviših dopuštenih kamata jer se tu radi o zadiranju u tržišne cijene. “To bi bilo isto kao da vam kažu da Vlada mora propisati da se cijene mlijeka u dućanima mora smanjiti za jednu kunu po litri i gotovo. Vjerujemo da će tu Europska komisija imati nešto za reći, kao što je imala za reći kada se to već pokušalo učiniti kroz drugi zakon,” rekao je Bohaček.
Bohaček smatra da je smanjivanje zakonske kamate za pravne osobe u skladu s europskim direktivama, no da zatezna kamata za potrošače nema nikakve veze s europskim direktivama, pa je svaka vlada može postaviti kako joj odgovara. “Ona se često veže uz ugovornu kamatu, da bude dva ili tri poena viša od nje,” rekao je Bohaček.
“Tim zateznim kamatama može se pomoći građanima, međutim, studija Europske komisije je pokazala da smanjenje ugovornih kamata ne pomaže građanima, već da ima negativne efekte,” zaključuje Bohaček.
Kazao je i da HUB ne priprema nikakve protumjere, ali da će pokušati spriječiti promjenu ugovornih kamata.
