Hrvatske ceste same od sebe sanirale neko klizište i onda tražile da to Fond za okoliš plati. Sad moraju platiti i sudske troškove
Trgovački sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u korist Fonda
Hrvatske ceste tužile su Fond za zaštitu okoliša potražujući 33.157,64 eura, koliko ih je koštala sanacija klizišta Prhoć na nerazvrstanoj cesti na području Jastrebarskog, a koju su bez ranije sklopljenog ugovora obavile krajem 2016. godine.
U tužbi navode da je Vlada Zorana Milanovića 23. prosinca 2014. donijela odluku o realizaciji projekta sanacije klizišta na cestama u Republici Hrvatskoj, prema kojoj je određeno da su Hrvatske ceste nositelj, odnosno investitor u tom projektu, a koji će Fond financirati sredstvima u iznosu od 30 milijuna kuna.
Zbog toga su se obratili Fondu sa zahtjevom za sklapanje Ugovora o financiranju radova na sanaciji klizišta Prhoć, no ta im se institucija nije očitovala, pa su Hrvatske ceste napravile sanaciju na svoju ruku, bez sklapanja ikakvog ugovora. Uzimajući u obzir tu činjenicu, Trgovački sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u korist Fonda.
Obratili se Fondu
Hrvatske ceste u tužbi navode da su se obratile Fondu sa zahtjevom za sklapanje Ugovora o financiranju radova na sanaciji klizišta Prhoć i da su za to 30. listopada 2015. ishodile suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Dodaju da se Fond nije očitovao o tome, već samo po pitanju provedbe spomenute Vladine odluke dopisima od 2. kolovoza 2016., te 20. i 31. listopada 2016.
Hrvatske ceste u tužbi su se pozvale ne samo na Odluku Vlade, već i na Zakon o obveznim odnosima ističući da su izvršile financiranje projekta sanacije klizišta Prhoć, te da je Fond na taj način stekao korist. Fond je u odgovoru na tužbu Hrvatskih cesta izjavio da se u potpunosti protivi istoj, te da su navodi Hrvatskih cesta o stečenoj koristi neosnovani.
Pozivanje na zastaru
Fond je u podnesku koji je sud zaprimio 2. svibnja 2022. naveo da su im se Hrvatske ceste 2016. godine obratile s ukupno 18 zahtjeva za sklapanje ugovora o financiranju radova na sanaciji klizišta te da su sklopljeni odgovarajući ugovori za podnesenih 9 od 18 zahtjeva, dok je ostalih 9 zahtjeva odbijeno jer Fond nije dostavio potpunu dokumentaciju te da je do takve situacije došlo i po pitanju sanacije klizišta Prhoća.
U istom podnesku Fond se pozvao na zastaru u tom slučaju, navodeći da je odredbom članka 228. Zakona o obveznim odnosima propisano da tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga zastarijevaju za tri godine, te da su Hrvatske ceste u ovom predmetu posljednje plaćanje izvršile 27. siječnja 2017., a da su tužbu podnijele u ožujku 2021., pa je zastara nastupila 28. siječnja 2020.
No, sud je odbacio prigovor Fonda, te smatra da u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu članka 225. Zakona o obveznim odnosima, koja propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.
Loša financijska situacija
Fond se u dopisu 2. kolovoza obratio Hrvatskim cestama istaknuvši da je u financijskom planu za 2016. planirao 9 milijuna kuna za aktivnosti sanacije klizišta u Hrvatskoj, te da u tekućoj 2016. neće ostvariti planirane prihode, ali da je spreman u cijelosti ispoštovati preuzeti ugovornu obvezu u financiranju projekta sanacije drugog klizišta na lokaciji Žudetići, no da nije u mogućnosti preuzeti daljnje ugovorne obveze koje se odnose na preostale lokacije sanacija klizišta.
U dopisima Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture od 20. i 31. listopada, Fond je naveo da je s Hrvatskim cestama sklopio ugovor o sanaciji klizišta na četiri lokacije, te da, s obzirom na loše financijsko stanje, nije u mogućnosti financirati obveze po sklopljenim ugovorima, kao i da neće moći preuzimati nove financijske obveze za sanaciju klizišta prema odluci Vlade. Stoga je predložio izmjenu Odluke Vlade i tražio da ih se oslobodi daljnje obveze financiranja sanacije klizišta u Hrvatskoj.
U dopisu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Fond također ističe da je zbog financijskih problema podignut kredit od 420 milijuna kuna, pa predlaže da ih se oslobodi daljnje obveze financiranja sanacije klizišta u Hrvatskoj za koje nisu sklopljeni odgovarajući ugovori i za koje nisu u mogućnosti osigurati financijska sredstva.
Odluka u korist Fonda
Sud je izvršio uvid u dokumentaciju i utvrdio da su Hrvatske ceste obavijestile Fond da su provele postupak javne nabave i odabrale za izvođača radova obrt Mežnar građevinske usluge, a za stručni nadzor tvrtku GIM d.o.o. Vrijednost radova iznosila je 229.256,26 kuna bez PDV-a, a usluge stručnog nadzora iznose 20.570,00 kuna bez PDV-a, odnosno ukupna vrijednost investicije iznosila je 249,826,26 kuna bez PDV-a.
S obzirom da su Hrvatske ceste tim novcem platile sanaciju klizišta Prhoć, a da pritom nisu sklopile ugovor s Fondom, sud je odlučio da im ta institucija nije dužna isplatiti novac koji potražuju.
Sud navodi i da iz dopisa od 2. kolovoza 2016. proizlazi da je Fond bio spreman u cijelosti ispoštovati preuzete ugovorne obveze po pitanju financiranja sanacije klizišta na lokaciji Žudetići, te da je Fond s Hrvatskim cestama sklapao određene ugovore u ranijem razdoblju i da samo u tim slučajevima Hrvatske ceste imaju pravo na naknadu određenih iznosa.
Sud u odluci ističe da je ta institucija u više navrata upozorila Hrvatske ceste, kao i nadležna ministarstva, da financijski loše stoji te da nije u mogućnosti izvršiti sve svoje ugovorne i financijske obaveze.