Hrvoj Šipek žalosna što je nitko ne hvali: 'Ja i kolege osjećamo kao da samo dajemo...'

Govoreći dalje o natječaju za šefa Uskoka, kazala je da je situacija ista i na natječajima za zamjenike državnih odvjetnika po županijama. Navela je i da se zamjenikom državnog odvjetnika prvi put može postati prvi put debelo iza tridesete godine jer školovanje traje dugo, potom pravosudni ispit i državni ispit, a problem vidi i u tome što se plaće od 2008. ili 2009. za pravosudne službenike nisu mijenjale.

Govorila o radu novinara

Novinari su pitali razmatra li se mogućnost smanjenja uvjeta za natječaj, na što je rekla da je to nešto o čemu se razmišlja. Kazala je i kako politička podrška nije razlog za nejavljanje ljudi na natječaj. Dodala je da je cijeli život bježala od politike i da je s njom imala samo probleme.

Medijima je kazala da je društvena atmosfera iznimno važna te da mediji mogu doprinijeti da se dobro napravljene stvari pohvale. “Ja i kolege se osjećamo kao da se neprestano dajemo, ali nedostaje mi punjač. Za sve dobro napravljeno nismo dobili povratnu informaciju da smo odradili dobro”, kazao je.

Ne bi se opet javila

Upitana bi li se ona opet javila na natječaj za državnu odvjetnicu sada kada zna sve što zna, Hrvoj Šipek je kazala: “Kratko i jasno, ne”, pa nastavila govoriti o stvarima iz svojeg mandata.

“Da sam mogla sanjati da ću se suočiti sa stvarima s kojima jesam… najveći izazov je bio organizirati posao i riješiti ažurnost. Srušena zgrada, covid, rad online, ažurnost se nije mogla održati, motivirati kolege… to je bio najveći izazov”, kazala je.

Rekla je da oporba gleda stvari poput korupcije, dok mali ljudi gledaju stvari koje se njima dogode, poput krađe bicikla, i koje su im važne poput države.

Situacija sa zapuštenim zgradama

Na pitanje je li poraz pravosuđa to da je natječaj za Uskok propao, kazala je: “Ne. Ako želite govoriti o razinama sustava, onda ćemo govoriti uopće o društvu. Pitanje je ono što sam govorila, da bi radili svoj posao, morate imati podršku društva, a to je izostalo. Što se tiče izvršne vlasti, njihov odnos prema DORH-u se zadnjih 20 godina nije mijenjao. Situacija sa zapuštenim zgradama nije stara dvije godine, to traje”, kazala je.

Potvrdila je da se često sastaje s ministrom pravosuđa, po potrebi i s premijerom, pa su je novinari pitali je li nezadovoljna ovom vlašću i njenom pristupu prema Državnom odvjetništvu, zbog svih nedostataka u sustavu koje je nabrojala. “U nekim stvarima ja ne mogu biti zadovoljna njihovim pristupom. Činjenica jest da je puno toga i učinjeno, činjenica je da je odnos takav prema pravosuđu u cjelini”, kazala je.

Hrvoj Šipek smatra da bi do bitnih promjena došlo kada bi Vrhovni sud i DORH dobili sredstva kojima bi raspolagali za obnovu svojih zgrada, za nabavu opreme i slično. “Sve dok to ide preko Ministarstva…”, kazala je i dodala da je to strukturno pitanje.

Teško si nalazi greške

Novinari su upitali Hrvoj Šipek koliko je zadovoljna svojim mandatom. Ona se prijetila kako joj je na početku sjednice Odbora Nikola Grmoja spočitao slučajeve Rimac i Žalac. “To je nešto iz prve godine, što je čisti nesporazum i stavlja se meni na teret iako je odluka donesena prije nego sam stupila na dužnost i s njom nisam bila upoznata. Ali poslije toga? Okej ako su to jedine greške koje sam napravila, onda sam zapravo zadovoljna”, kazala je.

Kazala je i kako direktnih pritisaka u smislu zahtjeva za donošenjem ili nedonošenjem neke odluke nije bilo. “Ali osjetite opći pritisak na funkcioniranje i rad cijelog državnog odvjetništva”, kazala je. Na pitanje što će biti s vještačenjem u Agrokoru rekla je: “Ne znam, čekamo odluku Visokog kaznenog suda.” Dodala je da bi, ako Visoki kazneni sud potvrdi presudu Županijskog suda, to bila jako loša i negativna stvar za DORH.