Grad Hvar je, u prvom takvom slučaju u Hrvatskoj, obustavio uvođenje 5G mreže. Hoće li Vlada to poništiti?
Resorno ministarstvo ispituje zakonitost odluke gradskih vlasti, ali jasno je da je smatraju spornom
Početkom lipnja, kada su medijskim prostorom i dalje uglavnom vladale vijesti o epidemiji koronavirusa, na naslovnice se nakratko uspjela progurati i jedna vijest iz Grada Hvara: tamošnji vijećnici obustavili su uvođenje 5G tehnologije na području grada, sve dok se – putem “neovisne i nepristrane studije” – “ne dokaže da spomenuta tehnologija nema negativan utjecaj na ljude i okolinu”.
To je, koliko je poznato, prva takva odluka jedne jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Pet mjeseci kasnije pitanje je hoće li odluka gradskih vijećnika, donesena jednoglasno, moći ostati na snazi. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još uvijek preispituje njezinu zakonitost, potvrđeno nam je ovoga tjedna iz resora ministra Olega Butkovića.
Čekaju Ministarstvo
Gradski vijećnici raspravljali su o ovoj temi nakon što je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dala privremene dozvole za testiranje 5G tehnologije na više područja, uključujući i Hvar. Gradski predstavnici odlučili su tada i da će osnovati radnu skupinu koja će “u narednih šest mjeseci pokušati istražiti uzročno-posljedičnu vezu između svih izvora zračenja i karcinoma”.
Od odluke Gradskog vijeća prošlo je skoro pet mjeseci. No, radna skupina još nije osnovana jer u Hvaru čekaju pravorijek resornog Ministarstva. “Radna skupina nije imenovana, jer nismo još dobili odluku resornog Ministarstva” je li odluka Gradskog vijeća iz lipnja pravovaljana, kazao nam je u kratkom telefonskom razgovoru predsjednik Gradskog vijeća Jurica Miličić. Pritom nije želio procjenjivati hoće li Ministarstvo poništiti akt o stopiranju 5G-a.
Nadzor zakonitosti
U resornom Ministarstvu upoznati su, naravno, s odlukom hvarskih gradskih vlasti, a nakon što su je dobili, zatražili su, kažu “dostavu izvatka iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja predmetne odluke, te je u tijeku postupak preispitivanja njezine zakonitosti”.
Po Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi tijela državne uprave – ovdje je u pitanju resorno Ministarstvo – kontroliraju zakonitost akata koje donesu predstavnička i izvršna tijela na nižim razinama. No, u ovom slučaju nadzor nad zakonitošću odluke nije samo proceduralan: budući da se radi o prvom takvom slučaju formalnog stopiranja uvođenja 5G, ishod će biti prilično bitan.
Što kaže Ministarstvo?
Čini se, međutim, da ni Ministarstvu, niti HAKOM-u, odluka gradskih vijećnika nije po volji. Iako nam nisu otkrili kakav će biti rezultat “preispitivanja njezine zakonitosti”, iz Ministarstva su dosta otvoreno odgovorili na naše pitanje smatraju li taj akt opravdanim.
„Ministarstvo je mišljenja da ovakva jednostrana odluka Grada Hvara nije u skladu s važećim regulatornim okvirom Europske unije, kao niti s važećim zakonskim propisima i strateškim dokumentima Republike Hrvatske“, dio je opširnog pisanog odgovora Ministarstva mora. U njemu, među ostalim, obrazlažu važnost 5G-a za konkuretnost i poslovanje te pišu da se uvođenjem te tehnologije „želi potaknuti razvoj ruralnih i udaljenih krajeva Hrvatske i bolja povezanost otoka“.
Argumenti države
Navode i da „zdravlje građana mora biti u fokusu i privatnog i javnog sektora, te da operatori elektroničkih komunikacija trebaju voditi računa o propisanim razinama zaštite ljudi od elektromagnetskih polja“. Tvrde dalje da su hrvatski propisi usklađeni s međunarodnim smjernicama, kao i da su propisane granične razine elektromagnetskih polja za opću populaciju u Hrvatskoj strože od vrijednosti u tim smjernicama, „a time i većine članica EU-a“ te da hrvatski zakoni propisuju „učestaliju provjeru tih razina od međunarodnog standarda“.
Vrlo sličnu argumentaciju ima i HAKOM koji je Ministarstvu dostavio svoje očitovanje o odluci Grada Hvara. „HAKOM smatra kako ovakva jednostrana odluka Grada Hvara nije u skladu s EU regulatornim okvirom kao i nacionalnim aktima donesenima radi usklađenja s njime”, odgovorili su nam iz državne agencije. Pritom idu i korak dalje, spominjući, među ostalim, i pitanje “potencijalne financijske odgovornosti RH zbog neispunjavanja obveza preuzetih kao članica EU-a”.
Jedinstven slučaj?
Po njihovom mišljenju, Hrvatska “može odgovarati za štetu koju prouzroči pojedincima zbog nepravovremene ili nepravilne primjene prava EU” ili, pak, zbog povrede prava EU-a može biti pokrenut postupak koji može završiti pred Sudom EU, a u konačnici i financijskom kaznom zbog kršenja prava EU. Radi se, napomenimo, o uobičajenoj proceduri kad Bruxelles smatra da država članica ne ispunjava svoje obveze, no ta procedura – od upozorenja do eventualnog sudskog postupka i odluke – pokazuje praksa, prilično je dugotrajna.
Ni u HAKOM-u niti u Ministarstvu nemaju saznanja da se negdje drugdje u Hrvatskoj dogodila slična situacija s uvođenjem 5G-a kao u Hvaru. Iz obje institucije pritom potvrđuju da dosad nisu imali sastanak s predstavnicima Grada Hvara na ovu temu.