Ima li Marija Pejčinović Burić šanse postati glavna tajnica Vijeća Europe? Evo što se priča u političkim i diplomatskim krugovima
Parlamentarna skupština odlučuje tajnim glasovanjem 26. lipnja
Utrka za poziciju glavnog tajnika, odnosno tajnice Vijeća Europe ulazi u završnicu. U srijedu, 26. lipnja, Parlamentarna skupština te organizacija odlučit će tajnim glasovanjem tko će naslijediti Thorbjørna Jaglanda koji je na dužnosti glavnog tajnika zadnje desetljeće.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u zadnje je vrijeme vrlo intenzivno lobirala za svoju kandidaturu. U proteklih mjesec dana, kako se može iščitati iz šturih priopćenja iz njezina resora, šefica diplomacije sastala se s članovima izaslanstava Italije, Malte, Poljske i Francuske u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Dakle, s ljudima koji će u srijedu odlučivati tko će od 1. listopada preuzeti dužnost glavnog tajnika.
Tek druga žena na toj dužnosti
U slučaju pobjede, bila bi tek druga žena na toj funkciji i to nakon puna tri desetljeća. Prva i dosad jedina bila je Catherine Lalumière, koja je dužnost preuzela 1. lipnja 1989. godine. Uz Mariju Pejčinović Burić u užem je izboru belgijski ministar vanjskih poslova i obrane Didier Reynders.
“To što je žena, može biti plus, ali to joj nije glavni adut, niti ona igra na tu kartu”, komentirao je za Telegram, uz uvjet anonimnosti, bivši diplomat, dobar poznavatelj odnosa u Vijeću Europe. U proteklih tjedan dana Telegram je razgovarao sa šest bivših diplomata i političara, kako bi, uoči finalnog glasovanja, procijenili šanse hrvatske ministrice da bude imenovana na visoku međunarodnu dužnost.
Nije favorit, ali je utrka otvorena
“Ne može se reći da je ona u vodstvu, to bi bilo pretjerano. Ali utakmica je otvorena. Puno će ovisiti o tome koji će se zastupnici doista pojaviti na glasovanju”, kazao nam je bivši diplomat. Ministrica ima “realne šanse”, procjenjuje drugi Telegramov sugovornik iz političkih krugova, ali smatra da je praktički nemoguće unaprijed procijeniti kako će glasovanje proći. Evo kako to objašnjava.
Članovi izaslanstava su zastupnici u nacionalnim parlamentima, njihove zamjene ne moraju biti iz iste političke opcije, a u svakom izaslanstvu sjede predstavnici i vlasti i oporbe. To značajno komplicira prognoze tko će na glasovanju pobijediti. Primjerice, zastupnici liberala u nekoj nacionalnoj delegaciji preferiraju belgijskog kandidata. Ali, iz nekog razloga – zbog neke druge neodgodive obaveze – spriječeni su doći na glasovanje. Pa se, umjesto njih, pojave njihovi zamjenici iz redova, recimo, pučana. A pučani bi, možda, glas radije dali hrvatskoj ministrici. Ukratko, kaže sugovornik Telegrama, “u Vijeću Europe je kaotično”.
Što velike države žele od Vijeća Europe
U domaćim političkim krugovima procjenjuje se da uspjeh hrvatske ministrice u velikoj mjeri ovisi o tome što utjecajne europske države žele u budućnosti od Vijeća Europe. “Ako smatraju da to treba biti organizacija koja će samo verbalno upozoravati, ali neće previše talasati, i da na toj poziciji trebaju nekoga tko ima dobre administrativne sposobnosti i znanja, onda ona ima velike šanse”, kaže Telegramov sugovornik iz oporbenih redova.
No, ako budu htjeli da Vijeće Europe bude političnije, da od Europske unije preuzme na sebe ulogu glavnog kritičara pojedinih država, onda će u Strasbourgu, uvjeren je, “htjeti ‘bombardera’”. A tu “Belgijanac ima veće šanse”.
Podrška istočne i srednje Europe?
Marija Pejčinović Burić, procjenjuju naši sugovornici, može računati na potporu zemalja tzv. nove Europe. Ona može privući glasove država istočne i srednje Europe, a prednost joj je i što dolazi iz male zemlje. Zapadnoeuropske države, smatraju naši izvori, zainteresirane su, pak, da ta dužnost ostane u njihovim rukama – dakle, u rukama belgijskog kandidata – no ni njima hrvatska ministrica nije neprihvatljiva. “To, međutim, ne znači i da je aktivno podupiru”, tvrdi jedan bivši diplomat.
Što misli o svojim šansama i općenito o svom ministarskom mandatu, Telegram je htio pitati i samu ministricu. Uputili smo stoga početkom tjedna upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova s napomenom da bismo ministrici htjeli postaviti nekoliko pitanja. Iz MVEP-a nismo dobili nikakav odgovor.
Stručnjakinja, ali ne političarka
Marija Pejčinović Burić je na čelu Ministarstva relativno kratko vrijeme, od lipnja 2017. godine. Na ministarsku dužnost došla je s pozicije državne tajnice, nakon što je njezin prethodnik Davor Ivo Stier podnio ostavku. U zadnje dvije godine nije ostavila predubok trag, barem ne u domaćoj politici.
Telegramovi sugovornici redom hvale njezinu profesionalnost, diplomatičnost, stručnost u europskim pitanjima. Nitko, međutim, za nju ne kaže da je političar. “Je li od početka mandata izgovorila iti jednu političku rečenicu?”, pita se jedan oporbeni zastupnik. “Ona nema niti ambiciju biti prisutna u domaćoj politici”, smatra, pak, zastupnik iz redova vladajućih.
Kada oporba kritizira neke poteze u hrvatskoj vanjskoj politici, tvrdi oporbeni zastupnik, te su kritike najčešće adresirane na premijera Andreja Plenkovića, a ne na ministricu. Time sugeriraju da je za njih upravo Plenković – a ne ministrica – taj koji vuče sve konce na vanjskopolitičkom planu.
Nova ministrica opet državna tajnica?
Ako Marija Pejčinović Burić uspije pobijediti belgijskog protukandidata, Plenković će joj na Zrinjevcu morati hitno naći zamjenu. Hrvatska je pred predsjedanjem Europskom unijom i Vlada će morati brzo popuniti upražnjeno ministarsko mjesto.
U političkim kuloarima spekulira se da bi Plenković zamjenu mogao naći po iskušanom receptu – na mjesto ministrice imenovati državnu tajnicu Andreju Metelko Zgombić. No, nije isključeno da bi premijer, kako je Telegram već pisao, ako mu političke okolnosti budu naklonjene, to iskoristio i za nešto širu rekonstrukciju Vlade.