Imamo rezultate dosad neobjavljene ankete: koalicija SDP-a i stranaka centra zbilja bi mogla srušiti HDZ

HDZ-ova koalicija ima 26,8, a SDP-ova samo sa strankama centra 21,6 posto. Ali neodlučnih je čak 17,8 posto

FOTO: PIXSELL

U brojke ovakve verzije koalicije oko SDP-a ne ulaze IDS i PGS koji idu samostalno u Osmoj izbornoj jedinici, ni Radnička fronta kojoj bi vrata zajedničkom nastupu bila zatvorena. Ne ulazi ni izgledna točkasta koalicija s Možemo u četiri izborne jedinice

Kako se izbori približavaju, redovne ankete koje zasad mjere samo pojedinačne rejtinge stranaka postaju sve više zanimljive, ali i sve manje upotrebljive. Situacija se, naime, mijenja daleko brže od mjesečnih rokova u kojima se provode redovna istraživanja javnog mnijenja, a ona se, pritom, zasad ni ne bave mjerenjem popularnosti koalicija, u kojima će većina najjačih stranaka doista izaći na izbore.

Nedavno je SDP naručio anketu u kojoj su mjerili potencijal koalicije deset stranaka ljevice i centra i na pitanje biračima misle li da je vrijeme da oforme tu koaliciju i zajedno izađu na izbore dobili 29,6 posto odgovora “Da, i glasao bih za tu koaliciju”. Nekoliko oporbenih stranaka je, međutim, također od Promocije plus naručilo anketu koja se, između ostalog bavila potencijalnom situacijom koja bi birače mogla dočekati na biračkim listićima.

HDZ vodi, ali…

Tu su se, na uzorku od 1000 anketiranih, mjerili rejtinzi stranaka i koalicija koje bi mogle izaći na izbore. S jedne strane je tu bio HDZ sa svojom vjerojatnim partnerima – HSLS-om, HNS-om, HDS-om i HSU-om. S druge, međutim, nije bila velika koalicija ljevice i centra o kojoj se govorilo na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji prošlog tjedna, već koalicija SDP-a i stranaka centra, dakle, bez Radničke fronte, ali i bez IDS-a i PGS-a koji idu samostalno o Osmoj izbornoj jedinici. HDZ-ova “kobasica” je u prednosti, ali mnogo toga ukazuje na to da bi ih koalicija SDP-a i centra do izbora mogla i preteći.

Prednost je, za početak, mnogo manje od one koju pokazuju rejtinzi pojedinačnih stranaka. HDZ i partneri imaju 26,8, a SDP i stranke centra (Fokus, Reformisti, stranka Dalije Orešković, Glas, HSS i Centar) su na 21,6 posto. Treći je Možemo (8,8), pa koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista (8,4), a peti Domovinski pokret (8,2 posto). Od stranaka koje su se predstavile kao potencijalna koalicija oko SDP-a su Radnička fronta na 1,3, a IDS-PGS na 1,2 posto.

Najviše neodlučnih najjačoj opozicijskoj listi

Ovdje valja napomenuti nekoliko stvari koje bi vrlo vjerojatno išle u prilog daljnjem rastu podrške kombinaciji SDP-a i stranaka centra. Prvo, neodlučnih je čak 17,8 posto. Za pretpostaviti je da bi dobar dio njih išao protiv HDZ-a i to vjerojatno najjačoj opozicijskoj opciji.

Drugo, ostavljanjem Radničke fronte izvan koalicije otvaraju se bokovi proizašli iz prošlotjednog zajedničkog nastupa iz kojeg je proizlazilo da svi zajedno idu na izbore. No, dio političara s centra smatra da bi jasnijom ideološkom profilacijom oporbene koalicije prema centru ne samo privukli veći dio neodlučnih birača, nego bi efikasno odbili napade iz HDZ-a o “radikalnoj ljevici”, jer bi jedina stranka koja doista jest radikalna ljevica, Radnička fronta, ostala izvan kombinacija.

Točkasti bonus i povoljni trendovi

Nadalje, anketa je rađena pod standardnom pretpostavkom da je Hrvatska jedna izborna jedinica, no većina stranaka centra ima jake tvrđave u zasebnim izbornim jedinicama – Centar u Desetoj, Fokus u Drugoj i Šestoj, Reformisti u Trećoj, što znači da bi se ta podrška lakše pretvarala u mandate. HDZ-ovi koalicijski partneri ili nigdje nisu posebno jaki ili je ta snaga, jednostavno, nevelika (HNS u Trećoj i HSLS u Drugoj). Uostalom, sam HDZ, kad se mjeri pojedinačni rejting ima tek 0,2 postotna boda manju podršku od svoje koalicije, dok SDP-ovom samostalnom rejtingu od 17,8 posto koalicijski partneri s centra dodaju još 3,8 postotnih bodova.

Naposljetku, anketa nije mogla mjeriti ni izglednu “točkastu” koaliciju s Možemo u četiri izborne jedinice, koja bi mogla donijeti još nekoliko dodatnih mandata, a koji bi se uglavnom uzimali direktno HDZ-u. Uzevši u obzir trendove, koji posljednjih mjeseci najjače pušu u leđa SDP-u, pa tako i onima koji bi se okupljali oko te stranke, prilično je izgledno da je i pitanje relativnog pobjednika na izborima još uvijek itekako otvoreno. A s tom titulom, tko god je bude ponio, bit će puno lakše krenuti u poslijeizbornu utrku za 76 mandata u Saboru potrebnih za formiranje Vlade.