Iscurili konkretni podaci o zdravstvu o kojima HDZ ne želi da se govori: kad se usporede s Austrijom ili Slovenijom, jasno je i zašto
Hrvatska je po ulaganju u preventivnu zdravstvenu skrb po glavi stanovnika na začelju Europske unije
Europska unija nema zajedničku zdravstvenu politiku, poput primjerice poljoprivredne ili one koja vrijedi na financijskom tržištu. Kako će pojedina zemlja financirati ili organizirati zdravstveni sustav, ovisi o njoj samoj. Zato se u zdravstvu možda najbolje vide razlike u ekonomskoj snazi članica, ali i sposobnosti države da organizira taj javni servis građana da dodatno financijski participiraju u njemu.
Jedan od primjera za to je i ovih dana objavljena Eurostatova usporedba ulaganja u preventivnu zdravstvenu zaštitu po državama članicama. Eurostat usporedbu radi na nekoliko godina starim podacima, onima za 2021., kad su izdaci za preventivnu zdravstvenu zaštitu zbog pandemije porasli u svim državama. No, Eurostat je nudio i podatke za cijelo desetljeće prije toga, pa je njihova usporedba doista utemeljena. I za Hrvatsku nije nije nimalo laskava.
Hrvatska šesta najlošija u Uniji
Ti podaci pokazuju da je Hrvatska po ulaganju u preventivnu zdravstvenu skrb po glavi stanovnika na začelju Europske unije. Manje novca od Hrvatske ulažu tek Bugarska, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka. Prosječna ulaganja u prevenciju u Uniji višestruko su veća od ulaganja u Hrvatskoj. Prosječno ulaganje u preventivnu zdravstvenu zaštitu u Europskoj uniji u 2021. bilo je 213,18 eura po glavi stanovnika.
No, u tom su prosjeku i samo 20,63 eura koliko je odvajala Poljska i 566 eura koliko je u preventivu po glavi stanovnika u toj godini uložila Austrija. Hrvatska je te godine odvojila 52,91 euro, što je bilo četiri puta manje od prosjeka EU-a i deset puta manje od Austrije. U susjednoj Sloveniji ta su izdvajanja bila dvostruko veća nego u Hrvatskoj. U 2021. godini Austrija je najviše od svih članica povećala ulaganje u preventivnu skrb, pa je zato iskočila na prvo mjesto koje je dotad držao Luksemburg.
Pandemija udvostručila izdvajanja
Financijska potpora tom segmentu zdravstva rasla je značajno i u Hrvatskoj, koja je sve do pandemije u preventivu ulagala između 20 i 30 eura po glavi stanovnika. Tako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju izdvajanje po glavi stanovnika u Hrvatskoj bilo barem tri puta manje od prosjeka u EU-u, u Austriji od tri do četiri puta, a u svakoj je godini Slovenija odvajala za preventivu dvostruko više od Hrvatske.
Ipak, i Slovenija je ostala daleko ispod prosjeka EU-a, kao i sve ostale države koje su posljednjih 20 godina ušle u Uniju. Uz te države su još i Belgija, Grčka, Španjolska i Portugal, dok u “starim” članicama izdvajanje za preventivu znatno nadmašuje prosjek Europske unije. Primjerice, u Njemačkoj je 70 posto veće od EU prosjeka.
Hrvatska izdvaja tek četiri posto proračuna
Hrvatska mora toliko zaostajati u izdvajanju za preventivu, kad je i njezino ukupno ulaganje u zdravstvo znatno manje od onoga u Europskoj uniji. U prosjeku se u Uniji za zdravstvo izdvajalo 11 posto BDP-a dok je to u Hrvatskoj 8,1 posto. Po glavi stanovnika EU prosjek je bio 4028 eura, dok je u Hrvatskoj to bilo 1787 eura. Uz to, u EU-u se od ukupnog zdravstvenog fonda na preventivu ulaže nešto više od šest posto, a u Hrvatskoj tek četiri posto.
No, i s tim postotkom Hrvatska je bolja od deset zemalja članica, uglavnom onih iz srednje i istočne Europe. No, u konačnici to daje ipak nešto lošiji rezultat kad je u pitanju izdvajanje po glavi stanovnika, jer je u Hrvatskoj manji ukupni iznos zdravstvenog proračuna, kojeg plaća tek 42 posto osiguranika.