Po trošenju na socijalnu zaštitu debelo zaostajemo za EU-om. Posebno je sramotna mizerija koju izdvajamo za starce
Hrvatska je po izdvajanju za socijalnu zaštitu nastavila zaostajati za prosjekom EU-a. Taj se zaostatak u posljednjem desetljeću samo povećavao
Hrvatska na socijalnu zaštitu svog stanovništva izdvaja iznos koji je malo veći od petine njezinog BDP-a. Taj udio padao je cijelo proteklo desetljeće. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, Hrvatska je za socijalnu zaštitu, u što je uključena i isplata mirovina i zdravstvena zaštita, od 2020. godine nominalno izdvajala sve više novca. No, ukupan udio socijalne brige o stanovništvu u bogatstvu koje su stvarali svi njezini građani padao je iz godine u godinu.
Tako je u 2022. godini po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju taj udio pao ispod 21 posto BDP-a. Točnije, iznosio je 20,8 posto. Tako nizak udio izdvajanja za socijalnu zaštitu Hrvatska je posljednji put imala 2011. godine, ali to je bilo vrijeme globalne financijske krize, kad su rezani svi proračunski troškovi pa tako i oni za zdravstvo, mirovine i socijalnu skrb.
Hrvatska zaostaje golemih 36 posto
Hrvatska je po izdvajanju za socijalnu zaštitu nastavila zaostajati za prosjekom EU-a, i taj se zaostatak u posljednjem desetljeću samo povećavao. Po najnovijim podacima, prosjek izdvajanja u EU-u za socijalnu zaštitu je 29,7 posto, za sedam i pol postotnih poena, odnosno za 36 posto veći nego u Hrvatskoj. U godini prije ulaska Hrvatske u EU zaostatak je bio 6,9 postotnih poena, a u međuvremenu je Hrvatska smanjivala svoj udio dok je on u većini zemalja članica EU-a rastao.
Veći udio od Hrvatske ima čak 17 članica Unije, dok manje od Hrvatske na socijalnu zaštitu svog stanovništva troši devet članica. To su uglavnom države koje su se EU-u pridružile nakon 2000. godine, izuzev Irske koja ima daleko najniže socijalne izdatke, od 13,6 posto BDP-a. Hrvatska ne stoji dobro ni u usporedbi sa susjednom Slovenijom i Italijom.
Talijani na socijalnu zaštitu potroše daleko više
Slovenci na socijalnu zaštitu svojih građana izdvajaju 25,1 posto BDP-a, što znači da je udio trošenja na socijalu u toj državi za petinu veći od hrvatskog. Još veća razlika je u odnosu na Italiju, koja po podacima Eurostata za socijalnu zaštitu svojih građana izdvaja 31,8 posto BDP-a. To je 12 postotnih poena više od Hrvatske. U praksi to znači da Hrvatska na tisuću eura BDP-a, na socijalnu zaštitu svojih građana izdvoji 208 eura, a Italija čak 318 eura, odnosno 58 posto više.
Razlika je još veća kad su u pitanju Austrija i Njemačka ili Francuska, koja za očuvanje standarda svojeg stanovništva godišnje izdvoji 35,8 posto BDP-a. Francuska tako na ostvarenih tisuću eura BDP-a, na socijalnu zaštitu potroši 358 eura, što je 150 eura ili 72 posto više od Hrvatske.
Za zdravstvo i mirovine izdvajamo manje od prosjeka EU-a
Hrvatska zaostaje za prosjekom i kad se gledaju pojedini segmenti socijalne zaštite pa tako za starost, što uključuje mirovine i uzdržavane članove, odnosno one koji su naslijedili mirovinu, izdvaja ukupno 8,4 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a 13 posto. Za zdravstvo se u EU-u u prosjeku izdvajalo 8,5 posto BDP-a, a u Hrvatskoj sedam i pol posto. Taj je udio također padao posljednje tri godine.
Kad se govori o troškovima socijalne zaštite kao udjelu u BDP-u, treba voditi računa i o tome da je nakon strmoglavog pada BDP-a u 2020. godini hrvatsko gospodarstvo raslo po stopama koje su bile pri vrhu u EU-u. No, socijalna prava podizala su se znatno sporije pa je to i razlog zbog kojeg udio ukupnih troškova u BDP-u pada. Nešto je vjerojatno popravila prošla godina, kad je Vlada podigla obiteljske mirovine, ali suprotno dugogodišnjim kritikama da je udio troškova mirovinskog sustava u BDP-u u Hrvatskoj prevelik, podaci pokazuju da on još nije ni dosegnuo prosjek EU-a.