Ispravak teksta 'Ekskluziv. Mega tvrtka Osatina, dan prije inspekcije, raspršila plastični otpad i kamenu vunu po oranicama u Slavoniji'

Naime, ovdje nema govora o štetnom otpadu ili plastici, već se radi o kamenoj vuni, odnosno konkretno o substratu Grodal i vezivu Sisal, koji su rasplanirani po otvorenim oraničnim površinama u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse i to radi poboljšanja kvalitete tla.

Od predstojnika Zavoda za agroekologiju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti prof.dr.sc. Miroslava Lisjaka smo zatražili pisano mišljenje o navedenom supstratu (kamenoj vuni) i vezivu, te u nastavku navodimo dijelove dostavljenog nam mišljenja.

Supstrat za hidroponski uzgoj biljaka proizveden je iz smjese prirodnih sirovina, mineralne stijene koja prema deklaraciji nema nedozvoljenih koncentracija teških metala niti drugih toksičnih komponenti. Također, tehnologija hidroponskog uzgoja povrća Osatina grupe podrazumjeva primjenu IPM (integrated pest managment) načela zaštite povrća biološkim sredstvima (introdukcija prirodnih neprijatelja štetnika), te pritom ne opterećuje okoliš reziduama pesticida.

Vezivo Sisal je biorazgradivo vezivo proizvedeno iz prirodnih materijala (vlakana agave) te se može koristiti kao sirovina za proizvodnju supstrata, komposta i poboljšivača tla. Osatina grupa kao jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj svake godine vrši analize uzoraka tla na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a radi preporuka gnojidbe.

Važno je za istaknuti i to da se u priručniku proizvodača supstrata Grodan, koji je javno dostupan na internetskim stranicama www.grodan.com jasno navodi da je supstrat Grodan prema European landfill directive 2003/33EC klasificiran kao neopasan otpad.

U Francuskoj (NFU norme) po NF U 44-051 je supstrat Grodan svrstan u poboljšivače tla — po obilježjima, specifikaciji i označavanju, kao i u uzgojni supstrat prema NF U 44-551.

Osim toga, iz završnog izvješća Hrvatskih voda, sačinjenog po prijavi Telegrama, proizlazi kako se ostaci kamene vune iz stakleničke proizvodnje ne tretiraju kao otpad, već kao pomoćni supstrat u biljnoj proizvodnji te je utvrđeno da nikakve ugroze površinskih i podzemnih voda nije bilo.

Što se tiče Sisal veziva, tu nema smisla dalje obrazlagati, već u odnosu na isto možemo samo dati poredbu — to je kao da netko potencira pitanje zašto je na polje bačen otpad u vidu ljuske nakon guljenja krumpira ili jabuke.

U članku se dalje navodi da je 14. veljače 2021. Telegram, zajedno s fotografijama gomila odbačenog otpada, poslao upit Državnom inspektoratu, Hrvatskim vodama, Ministarstvu poljoprivrede, Fondu za zaštitu okoliša, HAC-u i Osatina grupi, te da po dolasku inspektorice iz Državnog inspektorata na područje na kojem je otpad bio odložen, više nije bilo ni grama otpada, ali da Osatina grupa nije uspjela u savršenom zločinu, jer su na oranici ostali tragovi raspršene kamene vune i plastike, a da je u blizini vidljiva i jama puna otpada, za koji autor zaključuje da je očito ondje odložen ranijih godina.

Netočne su informacije objavljene u navedenom članu da je riječ o gomili odbačenog otpada koji je Osatina grupa raspršivala ili odlagala otpad, odnosno da se radi o savršenom zločinu u kojemu Osatina nije uspjela jer su na oranici ostali tragovi raspršene kamene vune i plastike, a daje u blizini vidljiva i jama puna otpada.

U odnosu na prethodne navode, ponovno skrećemo pozornost da nije riječ o štetnom otpadu, već da se radi o – poboljšivaču tla, zbog čega bi autorovi navodi o “savršenom zločinu” netočni, jer Telegram je podnio brojne prijave nadležnim tijelima, ali nije čekao da nadležna tijela po uloženim prijavama provedu inspekcijske nadzore i utvrde stvarne činjenice.

U članku se još navodi kako je Telegram u odnosu na podnesene prijave, dobio odgovor od Hrvatskih voda, koje ih obavještavaju da su prijavu ustupile teritorijalno nadležnoj službi vodopravne inspekcije, dok su iz Ministarstva poljoprivrede i Fonda za zaštitu okoliša odgovorili kako je o podnesenoj prijavi Telegrama obavješten Državni inspektorat.

S tim u vezi, autor nezadovoljan odgovorom Ministarstva, u tekstu zaključuje da nije poznato kako će se zemljište na kojem je raspršena kamena vuna i plastika sanirati. Ovakva informacija i zaključak autora su netočni i izneseni bez da je bilo koje nadležno tijelo prethodno provelo analizu uzoraka predmetnog zemljišta i uopće utvrdilo potrebu za sanacijom zemljišta.

Također, netočan je navod autora “otpad na vodozaštićenom području” jer iz zapisnika državnog inspektorata proizlazi da se predmetna lokacija nalazi na samom rubu zapadne vanjske granice III. zone sanitarne zaštite, a ne na vodozaštićenom području kako to autor teksta navodi.

Netočno je da Osatina grupa provodi onečišćenje okoliša prilikom obavljanja poslovne djelatnosti bilo koje vrste, a naročito ratarske djelatnosti imajući na umu važnost poljoprivrednog zemljišta kao vrijednog resursa, već upravo suprotno tome, Osatina grupa ulaže značajna sredstva u tehnološka rješenja koja minimiziraju utjecaj na okoliš, odnosno koja utječu na poboljšanje okoliša.

Slijedom svega navedenog, ističemo kako su objavljenim člankom koji se temelji na neistinitim i netočnim informacijama, Osatina grupi počinjene velike neugodnosti, povrijeđeni čast i ugled, te da postoji opravdana zabrinut kako će se sporni članak odraziti na daljnje poslovanje.