Ispravak teksta: 'Podignuta optužnica protiv Zagrebačke banke i dvoje zaposlenika: Namjerno su htjeli uništiti klijenta'

U svom priopćenju Zagrebačka banka je navela da je još 2013. godine podnijela kaznenu prijavu protiv gospodina Jogunice radi, između ostalog, izmjene izvornika kupoprodajnih ugovora te mijenjanja iznosa i dinamike uplata ugovorenih kupoprodajnih cijena.

Banka je pri tom prijevarno prikrila, ignorirala bitnu činjenicu da je Općinsko Državno Odvjetništvo u Splitu, odbacilo navedenu prijavu i izdalo Rješenje o obustavi istrage protiv Nikole Jogunice i trgovačkog društva Nitor d.o.o. iz Splita Broj: K-DO-663/13, KPO-Do-16/13, IS-DO-lA/14 Split 20. veljače 2015.g. BD/MU, kojim se obustavlja istraga protiv Nikole Jogunice i trgovačkog društva Nitor d.o.o. U Rješenju o obustavi istrage se navode i činjenice koje je Banka pokušala zatajiti i koje diskreditiraju Banku (citat):
„..nakon što je financirao projektnu dokumentaciju, te već zaključio određen broj preliminarnih kupoprodajnih ugovora i primio djelomične uplate kupaca, ZABA je Dodacima ovim ugovorima promijenila uvjete korištenja kredita za građenje na štetu Klijenta. Ove izmjene koje su išle na štetu Klijenta razvidne su iz samih Dodataka a tako su ocijenjene i od strane vještaka.”
„…Tako u listopadu 2009. prvim Dodatkom Ugovoru o dugoročnom kreditu namijenjenom za financiranje gradnje, banka povećava kamatnu stopu po ugovoru i uvodi dodatna sredstva osiguranja plasmana, a ključna štetna izmjena po Klijenta je u odredbi o načinu korištenja kredita.
„…Time je očito kako bi banka ovim izmjenama ostavljala Klijenta bez unaprijed planiranih i predviđenih sredstava za financiranje gradnje. ”
„…Banka mu promjenom načina korištenja kredita i izmjenama u pogledu rasporeda sredstava ostvarenih prodajom ne ostavlja dostatna sredstva za PDV, za troškove poslovanja društva, za daljnje financiranje nezavršenog objekta u dijelu koji je predviđen sredstvima izvan kredita.
…da banka praktički uvjetuje investitoru plasman odobrenih kreditnih sredstava prodajom stanova, pa je osumnjičenik Nikola Jogunica očito pod pritiskom kratkih rokova povrata kredita, u općoj situaciji nemogućnosti prodaje i pada cijena nekretnina, bio prisiljen prodavati nekretninu i ispod cijene kako bi povukao kreditna i obrtna sredstva za financiranje daljnje gradnje”.

Razvidno je da je Zagrebačka banka, prije 8 godina, pravomoćnim Rješenjem o odbačaju, svjesna činjenice daje nanijela štetu klijentu, te da je kaznena prijava banke odbačena.

Glede priopćenja Banke da je tijeku je i kazneni postupak pokrenulo Državno odvjetništvo u Splitu protiv gospodina Jogunice za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave u navedenom odbačaju isto Državno odvjetništvo je i istaklo da je Nikola Jogunica bio prisiljen, u stanju nužde, a da bi završio objekt i uselio kupce, pribjeći samopomoć te je pokrenu i četiri sudska postupka protiv tužene Banke (citat):

„Iz činjenice daje osumnjičenik sav novac kojim je NITOR raspolagao, pa tako i novac koji je naplatio od kupaca (kojeg nije usmjerio na kreditni račun kako je ugovorom sa bankom bio obvezan) iskoristio upravo na plaćanje troškova objekta „Lipi običaji” u kojem su kupci kupovali stanove, proizlazi zaključak da je osumnjičeniku isključiva namjera doista bila dovršiti stambeni objekt i predati kupcima stanove.
Kad se tome doda činjenica da je tijekom gradnje u svrhu osiguranja kredita u korist banke zalagao i vlastitu imovinu, i imovinu svoje supruge, velike vrijednosti, onda se dade zaključiti da je imao ispravne namjere i bio u uvjerenju da će objekt uspješno privesti kraju te ga osloboditi hipoteke.”

Glede dijela priopćenja Zagrebačke banke da trenutno postoji više sudskih postupaka u tijeku između istih stranaka, banka je prešutjela da se na Trgovačkom sud u Splitu vodi više postupaka i to isključivo pokrenuti po tužbama tužitelja Nitor d.d., čiji je zakonski zastupnik tada bio Nikola Jogunica i tužitelja Iskre Peranić Jogunica i Nikole Jogunice, i to uvijek protiv tužene Zagrebačke banke d.d., i to: tužba za ništetnost ugovora, tužba za izdavanje brisovnica od strane banke., tužba za štetu, tužba za osporavanje tražbine Zagrebačke banke u stečaju.
Posebno je za naglasiti da su na Trgovačkom sudu u Splitu, donesene dvije presude u korist društva Nitor, i u korist Iskre Peranić Jogunica i Nikole Jogunice, i to za ništetnost ugovora i osporavanje tražbine, a koje su na Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu ukinute i vraćene na ponovo odlučivanje u TS Split. U sudačkom vijeća koje je odlučivalo o predmetu ništetnost na VTS RH, član vijeća je sutkinja izvjestiteljica koja ima kredit u Zagrebačkoj banci d.d., koja se trebala izuzeti iz predmeta.

U drugom predmetu na Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu, u kojem se odlučivalo o prodaji nekretnina u stečaju, društva Nitor, na kojima je bila zabilježba privremena mjera zabrane raspolaganja založnim pravom Zagrebačkoj banci, a kojoj je donesena u kaznenom predmetu protiv banke, a kojoj su se usprotivili vjerovnici Nikola Jogunica i Iskra Peranić Jogunica, predmet je oduzet sutkinji kojoj je prvobitno dodijeljen, te je iz nepoznatih razloga. predmet ponovo dodijeljen drugom sudačkom vijeću u kojem je već spomenuta sutkinja izvjestiteljica koja ima kredit u Zagrebačkoj banci, tj. ista sutkinja kao u predmetu ništetnost. Tužitelji nisu bili u mogućnosti tražiti izuzeće jer su za navedene izmjene i sastav vijeća saznali tek po primljenom Rješenju.”