Istina o velikoj aferi sa SOA-om: Telegram je doznao nove detalje slučaja

SOA je, čini se, izradila samo procjene s kim Mamić intenzivno komunicira

19.11.2015., Zupanijski sud, Zagreb - Izvrsni predsjednik Dinama Zdravko Mamic na ispitivanju kod sutkinje istrage na Zupanijskom sudu. 
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) nikad nije distribuirala niti imala transkripte telefonskih razgovora predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović i kontroverznog šefa Dinama Zdravka Mamića, doznaje Telegram. To je dosad nepoznata informacija o slučaju zbog kojeg je Kolinda Grabar Kitarović potpisala, a premijer Tihomir Orešković zasad odbio supotpisati smjenu šefa tajne službe Dragana Lozančića.

SOA je, kažu izvori Telegrama, izradila procjene o vezama te ljudima iz političkog i društvenog milje s kojima Zdravko Mamić intenzivno komunicira i druži se. Među njima je bio i jedan visoki policijski dužnosnik koji je čak završio istragom unutarnje kontrole zbog bliskosti s Mamićem. Mamićev društveni krug, o čemu su bezbroj puta pisali mediji, jedno je vrijeme obuhvatio i hrvatsku predsjednicu.

Društveni krugovi predsjednice

Najpoznatiji slučaj druženja Mamića i predsjednice države poznata je proslava njezina rođendana u vili Zdravka Mamića na Tuškancu u travnju prošle godine. Bilo je još nekoliko, navodnih, kontakata u različitim zagrebačkim restoranima.

Mamić se u nekim situacijama našao i na usluzi članovima obitelji. Konačno, Zdravko Mamić bio je na listi uzvanika inauguracije predsjednice na Markovu trgu. Sve se to zbivalo se, kako se tvrdi, dok je Mamić bio pod zakonitim mjerama nadzora SOA-e odobrenim od Vrhovnog suda.

Informacije prikupljene na taj način ne mogu se, prema zakonu, koristiti kao dokazi u kaznenom postupku. Ali se na osnovu njih može pokrenuti istraga DORH-a, što se i dogodilo. Isto se tako može pretpostaviti da je Zdravko Mamić, koji zasad ima tri optužnice, u različitim razgovorima spominjao dobar odnos s predsjednicom države.

Takve Mamićeve observacije i informacije mogle su doći do službe i biti uvrštene u njegov dosje. Pritisnuta željama dijela svojih savjetnika i vrha HDZ-a te vlastitom ambicijom da se završi era ravnatelja koji je upozorio na njezine veze s Mamićem, a kojeg je doveo bivši premijer, predsjednica je brzopleto razriješila Lozančića, očito bez konačnog dogovora sa šefom Vlade Oreškovićem.

Političke igre iza kulise

Očekivala je da će se nakon njezine odluke dogoditi jedna od ove dvije stvari: da će Lozančić sam dati ostavku ili da će Orešković bez odlaganja supotpisati smjenu. Ništa od toga, zasad, nije se ostvarilo unatoč nezapamćenom pritisku medija.

“Lozančić je odlučio ostati jer mu ne pada na pamet otići dok se do detalja ne razjasne svi razlozi zbog kojih ga je predsjednica razriješila”, kaže izvor Telegrama. Pogotovo onaj dio gdjea Grabar Kitarović spominje njegovo kršenje zakona, a premijer Orešković je, očito, odlučio isto, pogotovo nakon odluke Mosta koji je, zapravo, zaustavio razrješenje šefa SOA-e. “Lozančić vrlo spretno koristi okolnosti u vladajućoj koaliciji”, smatra naš izvor.

Njegov neočekivani saveznik Božo Petrov nema povjerljivog čovjeka kojega bi postavio na mjesto šefa SOA-e. “Ne želi tamo HDZ-ovog čovjeka iako u toj stranci već imaju spremne kandidate za funkciju”, kaže jedan upućeni sugovornik Telegrama.

Uloga saborskog Odbora

U prvo vrijeme to bi bio Milan Vukušić, šef operative u vrijeme ravnatelja Buljevića, ali kao obnašatelj dužnosti šefa agencije. Kasnije bi se na to mjesto imenovao Toni Matas, bivši šef središta SOA-e u Zadru smijenjen 2012., profesionalno blizak Tomislavu Karamarku.

Prema informacijama Telegrama, za očekivati je da će, nakon potvrde Ranka Ostojića na čelo saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, to tijelo ispitati okolnosti Lozančićeva razrješenja. Upućeni krugovi govore o potrebi da se, ispred Odbora, izjasni i predsjednica države. Namjera je ispitati koliko je kontroverzni postupak predsjednice bio utemeljen na odredbama zakona, a koliko na njezinom dojmu o šefu agencije.

Predsjedničine izjave, tvrde analitičari, o tome da je Lozančić izgubio njezino povjerenje ne mogu se uzeti kao utemeljen razlog razrješenja. Odbor će tražiti da se o svemu, na saslušanju, izjasni i Dragan Lozančić i još neki od protagonista ovog slučaja. Prema nekim najavama ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić mogao bi, ako zaista bude razriješen supotpisom premijera, problematizirati takav otkaz na Upravom sudu .