Italija slavi Džamonju, a Ministarstvo kulture pravi se da Džamonja ne postoji
Ministarstvo kulture nije se udostojilo ni odgovoriti na pozive da nazoče otvorenju
Nakon odluke da Hrvatska ne bude zastupljena na EXPO 2015., Svjetskoj izložbi koja će se održati od 1. svibnja do 31. listopada ove godine u Milanu, dogodio se još jedan propust Ministarstva kulture.
Umjetnički direktor EXPO-a Davide Rampello, jedan od najvećih živućih talijanskih intelektualaca, bivši šef Trienala u Milanu te savjetnik brojnih svjetskih muzeja, prihvatio je prijedlog Čedomira Komljenovića, vlasnika umjetničkog festivala Art Master u Saint Moritzu u Švicarskoj, da se tijekom izložbe na desetak glavnih trgova Milana izlože monumentalna djela Dušana Džamonje.
S obzirom da na EXPO 2015. nastupaju čak 144 države te da se očekuje dolazak oko 25 milijuna posjetitelja, predstavljanje dijela stvaralačkog opusa Dušana Džamonje prilika je promociju jednog od najznačajnijih europskih umjetnika moderne avangarde, ali i za Hrvatsku.
Bogati sponzori Mercedes i Chopard
U dva navrata pismenim putem o tome je bila obavještena donedavna ministricu kulture Andrea Zlatar Violić. U tim dopisima jasno je potvrđeno da će troškove postavljanja Džamonjine izložbe pokriti pokrovitelji: Mercedes Benz i švicarska tvrtka satova Chopard. Organizatori su naglasili da ne traže ništa osim da se netko iz ministarstva kulture pojavi na otvorenju izložbe. Ustalom, tome će nazočiti najvažniji ljudi Organizacijskog odbora EXPO-a i grada Milana.
Kako nije bilo nikakvih reakcija, privatnim se kanalima pokušao dobiti odgovor od tadašnje ministrice Zlatar-Violić i njezina zamjenika Berislava Šipuša. Iz Ministarstva nije bilo odgovora, pa će tako taj veliki kulturni događaj, proteći bez nazočnosti hrvatskih službenih predstavnika.
Tolika količina neodgovornost teško je objašnjiva, pogotovo kada se zna da je upravo u tijeku europska revalorizacija Džamonjinog stvaralaštva. Nedavno je David Rampello rekao ne samo da je Džamonja jedan od najznačajnijih umjetnika europske modernavangarde već da je dijelima bio preteča moderne arhitekture. Ništa od toga nije bilo dovoljno poticajno za naše kulturne birokrate.