Iz kojih nam je država ove godine došlo najviše stranih radnika? Nepalci su tek na trećem mjestu
U prvih pola godine zatečeno je 250 stranih radnika na crno
Unatoč nestašici radnika poslodavci masovno krše propise i radna prava, a u radu na crno Državni inspektorat ulovio je 250 stranaca, piše u ponedjeljak Večernji list. U Hrvatskoj je prema podacima MUP-a u prvih sedam mjeseci izdano 108.116 dozvola za boravak državljanima trećih zemalja: najviše u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, prometu i trgovini.
No, unatoč nestašici radnika loši poslodavci i dalje krše propise i prava domaćih i stranih radnika, ne prijavljuju ih na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ne drže se propisa o dnevnom i tjednom odmoru, ne plaćaju prekovremeni rad, ne izdaju obračune plaće, a neki strani radnici rade bez dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj.
Hrvatska je mnogima prolazna stanica
To što je od 108.116 dozvola za boravak i rad stranim radnicima izdano 69.809 dozvola za novo zapošljavanje i 21.722 za produljenje dozvola ukazuje i dalje na dva problema – da poslodavci stalno traže nove i nove strane radnike i da je Hrvatska mnogima prolazna stanica.
Do 31. srpnja izdano je i 16.585 dozvola za sezonske radnike, najviše u turizmu i ugostiteljstvu (15.123). Najviše stranih radnika uvezli smo iz BiH (25.213), Srbije (17.395), Nepala (13.325), Sjeverne Makedonije (10.322), Indije (8242), Kosova (6524), Filipina (6036), Bangladeša (4628), Turske (2972) i Albanije (2566).
Najviše dozvola izdano u graditeljstvu i turizmu
Kao i prijašnjih godina, najviše dozvola za boravak i rad izdano je stranim radnicima u graditeljstvu (39.146), turizmu i ugostiteljstvu (37.022), industriji (13.260), prometu i vezama (5742) te trgovini (3094). Najtraženija zanimanja na burzi rada su prodavač, konobar, čistač, medicinska sestra, kuhar, odgojitelj, vozač, skladištar, njegovatelj.
Iz Državnog inspektorata ističu da kontinuirano provode nadzore vezane za rad i zapošljavanje državljana trećih zemalja. “Tijekom prvih šest mjeseci 2023. inspektori rada obavili su 3988 nadzora u području radnih odnosa u kojima su utvrdili da je kod poslodavaca radilo 417 radnika na poslovima koji imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje te 250 državljana trećih zemalja koji su radili protivno ZS-u kojim je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada”, navode iz Državnog inspektorata za Večernji.