Iza kulisa iznenadne odluke: Zašto je Putin baš sada, osam mjeseci nakon početka rata, formalno uveo ratno stanje na istoku Ukrajine?

Uvedene su i restrikcije kretanja u regijama Ruske Federacije koje graniče s Ukrajinom

MOSCOW, RUSSIA - SEPTEMBER 9, 2017: Moscow Mayor Sergei Sobyanin (R) and Russia's President Vladimir Putin watch a concert marking the 870th birthday of Moscow, in Red Square. Alexei Druzhinin/Russian Presidential Press and Information Office/TASS,Image: 349039884, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

Ruski predsjednik Vladimir Putin na današnjoj je sjednici ruskog Vijeća sigurnosti najavio uvođenje ratnog stanja u regijama koje je Rusija anektirala od Ukrajine, LNR-u, DNR-u, Hersonu i Zaporožju. Tom odlukom Kremlj će steći čvršću kontrolu nad okupiranim područjima, dok vojna vlast privremeno preuzima ingerencije civilne vlasti. U četiri anektirane regije rat je, naravno, trajao i prije ovog Putinova dekreta, o čemu je progovorio i on sam.

“Sad moramo formalizirati taj režim u okviru ruskog zakonodavstva. Stoga sam potpisao ukaz o uvođenju ratnog stanja u ova četiri konstitutivna entiteta Ruske Federacije. To će odmah biti poslano na odobrenje Vijeću Federacije”, rekao je Putin.

Ratno stanje stupa na snagu od sutra, 20. listopada. U svakoj od četiri anektirane regije bit će formirani stožeri teritorijalne obrane. Uz to, visoki dužnosnici dobit će ovlaštenja za provedbu “mobilizacijskih mjera u području gospodarstva” i mjera civilne obrane, zaštite stanovništva i teritorija “od prirodnih i ljudski izazvanih izvanrednih situacija”, citiraju ruski mediji Putinovu odluku. Također mogu primijeniti mjere “za zadovoljenje potreba Oružanih snaga RF, drugih trupa, vojnih formacija, tijela i potreba stanovništva”.

Ogromne ovlasti

Putinovu odluku dodatno pojašnjava analitičar Kevin Rothrock, inače urednik engleskog izdanja ruskog istraživačkog portala Meduza, koji ističe kako uvođenje ratnog stanja podrazumijeva mogućnost uvođenja policijskog sata, ograničenja putovanja i boravka, vojnu cenzuru, povećanje opsega podataka koje se smatra povjerljivima, ograničenja i zapljene oružja i droga, zabrane radničkih štrajkova, uvođenje radne obaveze i još mnogo toga.

Kako podsjeća Kommersant, Putin je 24. rujna potpisao uredbu kojom su u ruski Kazneni zakon uvedeni pojmovi “mobilizacija”, “ratno stanje” i “ratno razdoblje”. Konkretno, tim je izmjenama zakona pooštrena kazna za nedopušteno napuštanje postrojbe tijekom razdoblja mobilizacije i izvanrednog stanja. Za dobrovoljnu predaju neprijatelju sada prijeti zatvorska kazna do 10 godina, dok pljačkašima prijeti do 15 godina u zatvoru.

Osim odluke o uvođenju ratnog stanja, ruski predsjednik danas je uveo i restrikcije kretanja u regijama Ruske Federacije koje graniče s Ukrajinom. Te se mjere odnose na južne ruske regije Krasnodar, Belgorod, Brijansk, Voronjež, Kursk i Rostov, te na teritorije Krima i Sevastopolja, koje je Rusija otela Ukrajini 2014. godine. Putin je također naredio osnivanje novog koordinacijskog vijeća pod vodstvom premijera Mihaila Mišustina, kako bi se povećala interakcija između različitih vladinih agencija u rješavanju sukoba u Ukrajini, javlja Guardian.