Izbjeglička kriza još je jedan razlog zašto Slovenija treba dobiti izlaz na more. Ili arbitraža ili kaos na Balkanu, piše Delo

Izbjeglička kriza, koja je nedavno dovela i do kratkotrajne blokade hrvatsko-srpske granice, dodatni je razlog zašto bi Slovenija trebala dobiti teritorijalni izlaz na otvoreno more i većinu spornog zaljeva. Samo arbitraža može spriječiti pojavu kaosa na nemirnom Balkanu, piše danas ljubljansko Delo u komentaru naslovljenom “Ili arbitraža ili kaos”.

Teritorijalni izlaz na otvoreno more je, za razliku od slobodnog prolaza kroz tuđe vode, bitan u ratnim ili kriznim situacijama, što se vidjelo 1991. godine prilikom rata Slovenije za samostalnost protiv bivše JNA, ali i u nedavnoj blokadi hrvatsko-srpske granice u sporu Beograda i Zagreba oko izbjegličke rute, tvrdi komentator Boris Šuligoj.

Razilaženja u tumačenju pojmova

“Slobodan prolaz, koji na moru uživaju brodovi po konvenciji o pravu mora, nije jednakovrijedan teritorijalnom kontaktu. Treba se samo prisjetiti blokade trgovačkih brodova koji su plovili prema Kopru za vrijeme rata 1991. ili nedavne reakcije Hrvatske, kad je bez okolišanja zatvorila svoju granicu sa Srbijom, jer joj na toj granici nešto nije odgovaralo. Slično bi se moglo dogoditi i s pravom slobodne plovidbe”, navodi vodeći slovenski list te dodaje da arbitražni postupak zato, unatoč protivljenju Hrvatske, treba nastaviti.

iako sporazum o arbitraži koji su dvije zemlje sklopile 2009. godine, a kojim je Slovenija uvjetovala svoju potporu ulasku Hrvatske u EU, navodi da arbitražom Sloveniji treba odrediti njen “junction” s otvorenim morem, problem je u interpretaciji tog pojma – Slovenija ne pristaje na tumačenje da je riječ o poveznici s otvorenim morem, već tvrdi da je to teritorijalni koridor koji bi arbitri trebali dodijeliti u smislu prava mora “zemljopisno prikraćenoj” državi.

Hrvatska ne bi imala ništa protiv da sadašnje stanje potraje godinama

“Arbitri su vjerojatno svjesni da je granični problem moguće riješiti samo arbitražom, iako jedna strana u sporu za to nije zainteresirana i ne pokazuje za to volju”, navodi Šuligoj te dodaje da je za Hrvatsku spor o granici sa Slovenijom mjesto gdje je moguće dobivati političke poene, osobito u predizborno vrijeme.

Hrvatska ne bi imala ništa protiv da sadašnje stanje potraje još godinama, za što joj je odlično poslužio arbitražni skandal. No, da se to i nije dogodilo, našla bi drugi razlog da izađe iz arbitraže, navodi list te ocjenjuje da će se arbitražni postupak nastaviti i rezultirati presudom u slovensku korist, iako je Hrvatska jasno dala do znanja da nastavak arbitraže za nju ne dolazi u obzir. No, spremna je dogovoriti se sa Slovenijom o alternativnom načinu zatvaranja spora.

Nema alternative arbitraži

Pitanje je može li biti uopće biti alternative arbitraži u uvjetima koji vladaju na Balkanu, a ogledaju se i u sadašnjoj izbjegličkoj krizi, retorički se u komentaru pita Šuligoj i odgovara negativno.

“Da nema drugog načina osim arbitraže međunarodna je zajednica utvrdila davno, jer Hrvatska i Slovenija pred sklapanje arbitražnog sporazuma nisu uspijevale riješiti problem punih 15 godina. Ako bi arbitri kojim slučajem odlučili da se arbitražni postupak neće nastaviti, onda bi oni i međunarodna zajednica trebali reći na koji bi način Hrvatska trebala urediti svoje granice sa susjednim državama. Treba li ih možda riješiti jednostrano i sama? Ili možda nekome kaos na nemirnom Balkanu i odgovara mnogo više od reda?”, završava komentar Dela.

Podsjetimo, Arbitražni sud koji je trebao riješiti granični spor vezan uz Savudrijsku valu između Hrvatske i Slovenije kompromitiran je nakon što su slovenski član tog suda Jernej Sekolec i slovenska zastupnica pred sudom Simona Drenik usko su surađivali i dogovarali strategiju, što je strogo zabranjeno. Snimke njihovih razgovora objavio je Večernji list, a OVDJE možete pročitati nekoliko najvažnijih stvari o početku ove afere.